Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 68 Gž-150/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednika vijeća, Marine Kunić Stipčić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Andrine Raspor Flis, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. P. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M., D. & S. d.o.o. u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-12991/2019-43 od 26. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-12991/2019-43 od 26. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
„I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju B. P. iz Z., OIB: … iznos od 53.656,10 kn/7.121,39 eur sa zakonskim zateznim kamatama i to:
- iznos od 615,28 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.11.2016. pa do isplate,
- iznos od 1.292,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.12.2016. pa do isplate,
- iznos od 1.292,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.01.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.292,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.02.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.292,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.03.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.321,99 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.04.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.321,99 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.05.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.321,99 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.06.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.373,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.07.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.373,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.08.2017. pa do isplate
- iznos od 1.373,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.09.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.428,41 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.10.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.428,41 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.11.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.428,41 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.12.2017. pa do isplate,
- iznos od 1.452,11 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.01.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.452,11 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.02.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.452,11 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.03.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.483,89 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.04.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.483,89 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.05.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.483,89 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.06.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.544,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.07.2018. pa do isplate,
- iznos od .1.544,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.08.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.544,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.09.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.556,60 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.10.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.556,60 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.11.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.556,60 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.12.2018. pa do isplate,
- iznos od 1.627,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.01.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.627,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.02.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.627,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.03.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.711,79 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.04.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.711,79 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.05.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.711,79 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.06.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.743,42 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.07.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.743,42 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.08.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.743,42 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.09.2019. pa do isplate,
- iznos od 1.797,11 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.10.2019. pa do isplate,
- iznos od 955,01 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.11.2019. pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju B. P. iz Z., OIB: … parnični trošak u iznosu od 19.002,00 kn/2.521,99 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. listopada 2022. pa do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
III Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka.“
2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, preinačiti presudu, a podredno ju ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje uz naknadu troškova sastava žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno počinjenje bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Prvostupanjski sud je nadalje ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom sporu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile, sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
6. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlike između tržišne i zaštićene najamnine, umanjene za izdatke u vidu poreza i prireza u razdoblju od listopada 2016. do listopada 2019. a zbog toga što je vlasnik stana u Z. na adresi … koji se nalazi u režimu zaštićenog najma i za koju nekretninu zaštićeni najmoprimac plaća najam dok je tužitelj ograničen u raspolaganju nekretnine u svojem vlasništvu u smislu ekonomske najamnine sukladno odredbama Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18 i 105/20- dalje: ZNS).
7. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev prethodno utvrđujući nespornim da je tužitelj vlasnik stana na označenoj adresi, površine 39,16 čm s balkonom podne površine 3,20 čm te je kao najmodavac sklopio s D. H. kao zaštićenim najmoprimcem ugovore o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Nakon toga na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka D. Š. i njegova iskaza utvrđuje prosječnu tržišnu vrijednost najamnine prema Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 78/15) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 105/15) jer je zakonska regulativa koja je u utuženom razdoblju propisivala institut zaštićenog najma stanova u privatnom vlasništvu protupravno postupanje tuženice koje dovodi do štete na stani vlasnika stanova u visini razlike između tržišne najamnine, koju su mogli ostvariti i zaštićene najamnine koju su ostvarili od zaštićenih najmoprimaca, umanjenoj za davanja koja bi vlasnik stana imao da je ostvarivao tržišnu najamninu.
8. Prvostupanjski sud je donoseći pobijanu odluku pravilno uputio i na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev 2364/2016-3 od 19. prosinca 2018. prema kojoj u postupanju Republike Hrvatske u odnosu na reguliranje zaštićenih najmoprimaca na stanovima u privatnom vlasništvu ima protupravnosti jer takvo postupanje predstavlja povredu odredbi Ustava i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, broj: 18/97, 67/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10- dalje: Konvencija), a koji su kao međunarodni ugovori sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni čine dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Ovo stoga što sustav zajamčenog najma, uveden odredbama ZNS kojima se vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nameće teret stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva koje vlasnicima nameće nerazmjeran i pretjeran teret suprotno odredbi čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sve sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske od 10. srpnja 2014.
9. Zato je tuženica dužna vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci naknaditi štetu i to imovinsku štetu u visini razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine, a i pravo na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu pri čemu vlasnik stana ne treba dokazati da bi predmetnu nekretninu iznajmio i to za iznos tržišne najamnine jer bi se tada od vlasnika tražilo dokazati nemoguće s obzirom na to, da vlasnik zbog nametnutih ograničenja prava vlasništva nije ni mogao iznajmljivati predmetnu nekretninu, već je dovoljno dokazati visinu tržišne najamnine na istoj ili sličnoj lokaciji u utuženom razdoblju i visinu zaštićene najamnine na koju vlasnik ima pravo.
10. Upravo s obzirom na stajalište iz ove odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koju upućuje i žalba tuženice, je moguće utvrditi kako je prvostupanjski sud donoseći pobijanu odluku u dijelu pod točkom I izreke pravilno primijenio materijalno pravo s obzirom da je postupanjem tuženice došlo do miješanja u pravo vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, na mirno uživanje vlasništva zajamčeno u čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju. Zbog toga vlasnici stanova imaju pravo na naknadu imovinske štete u visini razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine pri čemu upravo tržišna najamnina predstavlja odgovarajuću najamninu sukladno presudi ESLJP Statileo protiv Hrvatske.
11. Prvostupanjski sud je nadalje utvrdio sve potrebne činjenice radi ocjene visine tužbenog zahtjeva provedbom građevinskog vještačenja i saslušanjem vještaka na ročištu održanom 9. rujna 2022., nakon čega tuženica nije imala daljnjih primjedbi niti dokaznih prijedloga, pravilno utvrdio, primjenom poredbenog postupka koji se primjenjuje prigodom utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina koje su međusobno slične, iz istoga ili usporedivoga cjenovnog bloka i realiziranih unatrag četiri godine, što se između ostalog primjenjuje za utvrđivanje tržišne vrijednosti najamnine predmetnog tipa nekretnine pri čemu je vještak za poredbu odabrao nekretnine s najamninom nižeg cjenovnog razreda.
12. Zato nije osnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava kojega ističe tuženica u odnosu na utvrđenu visinu najamnine u spornom razdoblju, a upućujući na presudu Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-1632/2019 od 28. listopada 2021. s obzirom da je vještak upravo koristio za poredbu nekretnine s najamninom nižeg cjenovnog razreda, a u označenoj odluci Županijskog suda u Varaždinu nije dosuđena naknada štete u visini polovice iznosa prosječne tržišne najamnine s obzirom da je u toj odluci najamnina procijenjena u visini od 300,00 kn do 3.800,00 kn dakle nije se utvrđivala prosječna najamnina već utvrđivao tek veliki raspon cijena, za razliku od predmetnog postupka gdje je visina tužbenog zahtjeva utvrđena vještačenjem primjenom poredbenog postupka u odnosu na nekretnine s najamninom nižeg cjenovnog razreda.
13. Budući da je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev tako da je od mjesečne vrijednosti tržišne najamnine utvrđene vještačenjem oduzeta i zaštićena najamnina kao i izdaci, porezi i prirezi u razdoblju od listopada 2016. do listopada 2019. (što tuženica niti ne osporava) a tuženica nadalje nije dokazala na koji veći iznos zaštićene najamnine bi tužitelj imao pravo u smislu odredbe čl. 28.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj 68/18), niti da je tužitelj postupao na vlastitu štetu dok je s druge strane, sud cijenio platne mogućnosti zaštićenog najmoprimca koji nema u vlasništvu nikakvih nekretnina, a mjesečni prihodi mu iznose 4.000,00 kn, nema ušteđevine, automobil niti tajni račun niti druge vrjednije imovine, nije ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14. Također žalbeni navodi o imovinskom stanju supruge zaštićenog najmoprimca koja nije navedena u ugovoru o najmu te nije član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca u smislu odredbi ZNS ne utječu pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske odluke.
15. Slijedom iznijetog, kako je na siguran način utvrđeno da je došlo do miješanja u vlasnička prava tužitelja jer zaštićeni najam ima za posljedicu niz ograničenja koja onemogućavaju najmodavca o ostvarivanju prava na korištenje vlastite imovine s temeljem u odredbama ZNS i povezanom Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“, broj: 40/97 i 107/15) što znači da je miješanje bilo predviđeno zakonom dok ESLJP utvrđuje kako ne postoji pravilna raspodjela socijalnog i financijskog tereta te je na tužitelja stavljen nerazmjeran i pretjeran pojedinačni teret bez postignute potrebne ravnoteže između općih interesa zajednice i zaštite vlasničkih prava podnositelja zahtjeva, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu kako u dijelu pod točkom I izreke tako i u dijelu pod točkom II i III izreke koje se odnose na parnični trošak stranaka, koji je donesen sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22).
U Zagrebu 28. veljače 2023.
Predsjednik vijeća
Željka Rožić Kaleb, v.r.
