Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 439/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ĐHV iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćniku Davoru Laziću, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva kbr. 50, protiv ovršenice Opće bolnice dr. Ivo Pedišić iz Siska, Josipa Jurja Strossmayera kbr. 59 (OIB: 01066571771), radi naknade troška izvansudske ovrhe - izravne naplate, odlučujući o prijedlogu ovršenice da joj se dopusti revizija protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi posl. br. Gž Ovr-34/2022-2 od 21. rujna 2022. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sisku posl. br. Ovr-352/2021-2 od 22. studenoga 2021., u sjednici održanoj 28. veljače 2023.,

r i j e š i o j e :

Ovršenici se dopušta revizija protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi posl. br. Gž Ovr-34/2022-2 od 21. rujna 2022. u odnosu na u njezinom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pravna pitanja:

1./ “ Može li se popunjavanje zahtjeva za izravnu naplatu, čiji su oblik i sadržaj propisani Pravilnikom Ministarstva pravosuđa, a obrazac zahtjeva objavljen uz taj isti Pravilnik, od strane odvjetnika koji je punomoćnik ovrhovoditelja, smatrati radnjom sastava prijedloga radi dostave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi banci (izvansudska ovrha) ili sudu (sudska ovrha) u smislu Tbr. 11.5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika?“

2./ „Može li se poseban zahtjev ovrhovoditelja, koji sadržajno predstavlja troškovnik za naknadu troškova nastalih provedbom postupka izravne naplate, smatrati ostalim podneskom u smislu Tbr. 11.8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je ovršenici naloženo da na ime troška izvansudske ovrhe naknadi ovrhovoditeljici 1.328,12 kn. To sve sa obrazloženjem:

„...Sud je temeljem odredbe čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. - dalje: OZ-a) i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03. , 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13. i 89/14. - dalje: ZPP), u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, kao troškove potrebne za ovrhu, ovrhovoditelju dosudio ukupni iznos od 1.328,12 kuna.

Isti iznos se odnosi na trošak pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti prema Tbr. 32. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014. i 118/2014. - dalje: Tarifa) uz pripadajući PDV temeljem Tbr. 42. Tarife u iznosu od 312,50 kuna, te na trošak pribave obračuna porezne uprave prema Tbr. 32. st. 3. Tarife uz pripadajući PDV u iznosu od 312,50 kuna.

Nadalje, osnovan je zahtjev ovrhovoditelja za trošak nagrade za sastav prijedloga radi dostave ovršne isprave drugim sudionicima u provođenju ovrhe uz pripadajući PDV u iznosu od 625,00 kuna u smislu Tbr. 11. st. 5. Tarife.

Ovrhovoditelju je priznat i trošak za sastav podneska od 12. studenog 2021. koji sadržajno predstavlja troškovnik za troškove koji su nastali radi provedbe postupka izravne naplate kod FINA-e prema Tbr. 11. t. 8. Tarife u iznosu od 62,50 kuna, kako je ovrhovoditelj i tražio, uz pripadajući PDV u iznosu od 15,62 kn, ukupno 78,12 kuna....“

2. Ovršenica je podnijela prijedlog da joj se protiv tog drugostupanjskog rješenja dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 21. rujna 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj ovršni postupak glede dopuštenosti revizije primjenjuje novelirana odredba čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), u svezi sa odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“.

7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu i praksu koju bi trebalo preispitati i promijeniti) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga da Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu ovršenice postavljena pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporeno rješenje temeljeno je na shvaćanju za koje se može očekivati (budući da u odnosu na postavljena pitanja sudska praksa županijskih sudova nije jedinstvena, a ovaj sud o tim pitanjima nije izrazio svoje pravno shvaćanje) neujednačena i nesigurna praksa.

9. Stoga je pravilno za zaključiti (kao, primjerice i u odlukama ovoga suda posl. br. Revd 1702/2022-2 od 17. svibnja 2022., Revd 1970/2022-2 od 11. svibnja 2022., Revd 1993/2022-3 od 13. srpnja 2022., Revd 1955/2022-2 od 24. svibnja 2022.):

9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

9.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije,

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 389.b st. 3. ZPP-a).

Zagreb, 28. veljače 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte