REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1177/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. B. iz Z., OIB: … , koju zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: … , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 1588/19-2 od 7. studenoga 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1041/19-15 od 16. srpnja 2019., u sjednici održanoj 28. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e :

Prihvaća se revizija tuženice, preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1588/19-2 od 7. studenoga 2019. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1041/19-15 od 16. srpnja 2019., te se sudi:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.518,91 EUR 18.978,69 kuna sa zakonskom zateznom kamatom i to na:

- iznos od 422, 05 EUR/3.179,97 kuna od 1. siječnja 2014. do isplate,

- iznos od 402,19 EUR/3.030,32 kune od 1. siječnja 2015. do isplate,

- iznos od 402,19 EUR/3.030,32 kune od 1. siječnja 2016. do isplate,

- iznos od 407,76 EUR/3.027,04 kune od 1. siječnja 2018. do isplate i

- iznos od 488,95 EUR/3.684,00 kuna od 1. siječnja 2019. pa sve do isplate, koja se do 31. srpnja 2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 829,52 EUR 6.250,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 16. srpnja 2019. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita određenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 729,98 EUR 5.500,00 kuna, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 18.978,69 kuna i naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna (stavak I izreke), sve s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (stavak I izreke), dok je u stavku II izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe, kao neosnovan.

3. Rješenjem ovog suda broj Revd 347/2020-2 od 1. srpnja 2020., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1588/12-2 od 7. studenoga 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-1041/19-15 od 16. srpnja 2019., zbog sljedećih pravnih pitanja:

1. "Je li tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine broj 76/09, 92/14) koji propisuje što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a, u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužiteljice?

2. Može li tužitelj ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbu čl. 28. st. 5. Zakona o policiji (Narodne novine broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16) koji propisuje da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom, i čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (Narodne novine broj: 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica protiv navedene presude podnosi reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, a podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj se protivi navodima revizije i predlaže odbiti reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu 18.978,69 kuna s pripadajućom zateznom kamatom na ime nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2014. do 2019.

8. Nižestupanjski sudovi su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili:

- da je tužiteljica zaposlena kao policijski službenik u Ministarstvu unutarnjih poslova u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", Služba kemijsko fizikalnih i toksikoloških vještačenja na radnom mjestu samostalni vještak za kemijsko fizikalna vještačenja,

- da tužiteljica zadužuje oružje, streljivo, policijsku značku i iskaznicu,

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove svog radnog mjesta isključivo u građanskom odijelu,

- da tužiteljica u upravnom postupku nije ishodila rješenje kojim bi joj bilo priznato pravo na troškove nabave građanskog odijela.

9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud smatra da je tuženica dužna tužiteljici isplatiti naknadu za građansko odijelo za utuženo razdoblje na temelju odredbe čl. 3. i čl. 28. st. 1., 2., 4. i 5. Zakon o policiji („Narodne novine” broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16 - dalje: ZOP) i čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo („Narodne novine“ broj 64/11 – dalje: Pravilnik), slijedom čega prihvaća tužbeni zahtjev kao osnovan u visini koja nije sporna.

10. Drugostupanjski sud prihvaća navedena utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda jer smatra da je pravilno utvrđeno da je tužiteljica kao policijski službenik (čl. 2. st. 1. toč. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima „Narodne novine“ broj 76/09 i 92/14 - dalje: ZPPO) obavljala policijske poslove primjenom policijskih ovlasti jer je obavljala posao u skladu s ovlastima koje propisuje zakon, a prilikom obavljanja poslova, neovisno od toga je li riječ o redovitim ili posebnim poslovima u izvanrednim okolnostima, zadužuje oružje, streljivo, službenu značku i iskaznicu, te po ocjeni tog suda tužiteljici pripada pravo na utuženu naknadu, i u smislu odredbe čl. 15. st. 1. ZOP-i koja propisuje da policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ZOP-i.

11. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 - proč. tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. tog zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

12. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

13. Sporno je ima li tužitelj pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za utuženo razdoblje, s obzirom na poslove koje obavlja.

13.1. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO- a, čl. 28. st. 5. ZOP-i i čl. 3. Pravilnika analizira sadržaj poslova policijskog službenika – vještaka za toksikološka vještačenja, a koje je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju, te odredbu čl. 3. ZPPO-a i tuženica ističe da tužitelj ne obavlja nikakve policijske poslove već poslove koji poslovi nisu policijski.

13.2. Uz navedeno poziva se i na jedinstvenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u nizu svojih odluka (primjerice poslovni broj Usž-1474/15- 2 od 23. rujna 2015., poslovni broj Usž-1473/15-2 od 25. studenoga 2015. i dr.) pravomoćno utvrdio da neki (dakle, ne svi) policijski službenici prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta, sukladno opisu poslova, ne obavljaju poslove primjenom policijskih ovlasti na temelju ZPPO-a i ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo.

14. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

15. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP-i propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

16. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP-i propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

17. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

18. Sukladno čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

19. S obzirom da prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP-i način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika, (a to su i policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP-i dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti i isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP-i ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP-a.

20. Stoga je pogrešno shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem tužiteljica ima pravo na građansko odijelo na temelju samog zakona, a da odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima samo deklaratorni značaj, već ono, suprotno tvrdnji tužiteljice, kako je navedeno, ima konstitutivni značaj jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.

21. S obzirom da tužiteljica i ne tvrdi da je stavljena na takav potpis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljica predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP-i slijedom čega tužiteljici nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

22. Budući da su slijedom iznesenog nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su unatoč činjenici da o pravu tužiteljice na troškove nabave građanskog odijela nije odlučeno u upravnom postupku ovom dosudili te troškove, valjalo je na temelju čl. 395. st. 1. ZPP-a preinačiti obje nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

24. Kako je preinačenjem presude izmijenjen uspjeh stranaka u parnici valjalo je na temelju čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a, preinačiti i odluku o troškovima postupka i tuženici dosuditi troškove prvostupanjskog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine” broj 142/12, 103/14 i 118/14 – dalje: OT), prema vrijednosti predmeta spora (15.798,72 kuna) i to trošak odgovora na tužbu u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kuna, trošak zastupanja na ročištima od 11. lipnja 2019. i 2. srpnja 2019. u iznosima od po 1.000,00 kuna/132,72 EUR, te trošak žalbe (Tbr. 10/1) u iznosu od 165,90 EUR/1.250,00 kuna, kao i trošak sastava revizije u iznosu od 165,90 EUR/1.250,00 kuna, odnosno ukupno 729,98 EUR/5.500,00 kuna. Tuženici nije dosuđen trošak prijedloga za dopuštenje revizije, te isti nije zatražen u prijedlogu za dopuštenje revizije.

25. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'' broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (1 euro=7,53450 kuna).

Zagreb, 28. veljače 2023.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.