REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4352/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Validus d.d. u stečaju iz Varaždina, Anina ulica kbr. 2. (OIB: 07838648475), u čije ime i za čiji račun nastupa stečajni upravitelj Nenad Homar iz Koprivnice, Dravska kbr. 1, kao osporavatelj, kojeg zastupaju punomoćnici Damir Barišić i Vedran Barišić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Damir Barišić - Vedran Barišić iz Koprivnice, protiv tuženika Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz Zagreba, Strossmayerov trg kbr. 9 (OIB: 26702280390), kojeg zastupa punomoćnica Ivana Kuhar, diplomirana pravnica zaposlena kod tuženika, uz sudjelovanje u postupku Nikomat d.o.o. u stečaju iz Zagreba, Zinke Kunc kbr. 5 (OIB: 40262375082), kao umješača na strani tužitelja, kojeg zastupa punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Alen Ivković i Sunčica Novak iz Rijeke, radi utvrđenja osnovanosti osporavanja tuženikove tražbine u iznosu od 93.504.921,79 kn, odlučujući o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-396/2020-4 od 14. lipnja 2022., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu posl. br. P- 46/2019-13 od 20. studenoga 2019., u sjednici održanoj 28. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda tako da je:

- utvrđeno „osnovanim osporavanje tuženikove tražbine u iznosu od 93.504.921,79 kn kao tražbine drugog višeg isplatnog reda koja proizlazi iz Ugovora o kreditu broj G- 19/05 od 25. kolovoza 2005., Dodatka I. tome Ugovoru od 5. listopada 2005., Dodatka II. tome Ugovoru od 17. srpnja 2008. i uz njih pripadajućih Sporazuma o osiguranju tražbine zalogom na dionicama radi osiguranja novčane tražbine od 8. rujna 2005. broj OU-452/05 s Dodatkom br. I. tome Sporazumu označenim brojem OU-04/06, Dodatkom II. označenim brojem OU-296/06 i Dodatkom III. označenim brojem OU- 468/06 i Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 6. kolovoza 2008. označenog brojem OV-5772/08“,

- tuženiku naloženo naknaditi tužitelju troškove od 124.375,00 kn,

- odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova od 7.075,00 kn kao neosnovan,

- tuženiku naloženo naknaditi umješaču troškove u iznosu od 250.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 14. lipnja 2022. do isplate (uz to što je odbijen umješačev zahtjev za naknadu troškova od 135.000,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovan).

2. Tuženik je sukladno odredbama čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je u prijedlogu postavio pitanja:

a) „Je li pravni posao kojim dioničko društvo pruža drugome osiguranje radi preuzimanja dionica toga društva u okviru povećanja temeljnog kapitala ništetan zbog protivnosti odredbi članka 234. ZTD-a, odnosno odnosi li se odredba članka 234. ZTD- a i na originarno stjecanje dionica?“

b) „Utječe li na valjanost pravnog posla kojim se daje osiguranje za stjecanje dionica društva okolnost što se osiguranje pruža u korist vladajućeg društva odnosno društva unutar istog koncerna?“

naznačivši da su takva „važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, osobito imajući u vidu da se radi o pravnim pitanjima o kojima nema prakse Vrhovnog suda“.

3. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbije.

4. Prijedlog tuženika nije dopušten.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 14. lipnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona...",

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi ali i (ovdje relevantno) određeno izloženih razloga zbog kojih predlagatelj smatra da je postavljeno pitanje važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ZPP- a, kao i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Od toga polazeći, iako je predlagatelj u prijedlogu naznačio pitanja, ovdje je odlučnim za dopuštenost podnesenog prijedloga za prihvatiti:

8.1. da se iz prijedloga ne može razabrati zašto bi ta pitanja - u usporedbi sa onime na čemu je osporena presuda temeljena, bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu: u prijedlogu nisu navedeni određeni razlozi iz kojih bi valjalo zaključiti o toj važnosti pitanja, a te razloge ne može nadomjestiti samo paušalna tvrdnja predlagatelja da su pitanja „važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, osobito imajući u vidu da se radi o pravnim pitanjima o kojima nema prakse Vrhovnog suda“ - kao niti mišljenje jednog od znanstvenika iz pravne doktrine o tumačenju određene zakonske odredbe,

8.2. konkretno, da prijedlog u svezi u njemu postavljenih pitanja ne sadrži i navedene (određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 3. i čl. 385.a st. 1. ZPP-a: da o njima u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke (dakle: shvaćanje nekog drugog suda iz odluke koja bi bila konkretizirana, sve kako bi se njezina usporedba sa ovdje osporenom odlukom mogla provjeriti), ili da se o njima uopće i može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak i zbog toga bila važna (bitno za dopuštenost revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (za ujednačavanje sudske prakse),

8.3. da podneseni prijedlog ovaj sud može razmatrati samo u granicama u njemu postavljenih pitanja i razloga kojima ih predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a), pa da (sukladno tome) ne može u svezi tih pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače (izvan postavljenih pitanja) pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava),

8.4. da se postavljena pitanja tako, u bitnome, odnose samo na specifične okolnosti ovoga slučaja, i to kako ih predlagatelj “vidi”.

9. Prethodno navedeno pod točkom 8. treba sagledati uvažavajući:

9.1. da revizijski sud nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki),

9.2. da se ovaj postupak, takav, po svojoj prirodi, ne može poistovjetiti, približiti ili pretvoriti, kako bi to predlagatelj htio (navodom o važnosti pitanja), oglednom postupku kojeg uređuju odredbe čl. 502.i do 502.n ZPP-a, a (tek) u kojemu bi (jer je to samo njemu svojstveno) Vrhovni sud Republike Hrvatske imao ovlasti i mogao odlučivati (izraziti shvaćanje) u slučaju kakav je ovdje - o pitanjima važnim za jedinstvenu primjenu prava u situaciji kada ne postoji (bar na to ovdje predlagatelj ne ukazuje) nesigurna i neujednačena sudska praksa.

10. Sukladno izloženom, ovdje je za zaključiti:

10.1. da pitanja iz podnesenog prijedloga nisu važna (kumulativno potrebno za dopuštenost prijedloga i revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava: obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,

10.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

11. Stoga je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. ali i st.

5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).

Zagreb, 28. veljače 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug

Broj zapisa: 9-30859-f62fb

Kontrolni broj: 0906d-05bee-0307b

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.