REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

R1-401/21-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu V. Š. P. u pravnoj stvari predlagateljica J. M., OIB: ---, K. --, S. i pod 2)

J. B., OIB: ---, T. --, S., zastupane po

punomoćnicima odvjetnicima iz O. L.-V.&partneri u S., protiv

predloženika R. B., OIB: ---, T. --, S., zastupan po

punomoćniku I. M., odvjetniku u S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, 28. veljače 2023.

r i j e š i o  j e

I.Razvrgava se materijalna zajednica nekretnine stranaka upisana u ZU -- na stanu u zgradi u S., sagrađenoj na k.č.zgr. ---/5, T. --, površine 320 m2, upisan kao 11. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) i to: stan na VIII (osmom) katu, označen br. --, u površini od 80,45 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe na kojem su kao suvlasnici upisani nasljednici B. N. i to: J. M., J. B. i R. B. za po 1/3 dijela.

II. Dužan je predloženik isplatiti predlagateljima iznos od 166,91 EUR-a (odnosno 1.257,60 kn po fiksnom tečaju konverzije 1 EUR=7,5345 kn) na ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u ovom postupku, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe.

O b r a z l o ž e nj e

1.Pod gornjim posl. br. 23. rujna 2021. zaprimljen je prijedlog predlagatelja u kojem navode kako su stranke suvlasnici svaki za po 1/3 dijela stana u zgradi u S., sagrađenoj na kat. čest. zgr. ---/5, T. --, površine 320 m2,

upisane u ZU -- KO S., 11. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) i to: stan na VIII (osmom) katu, označen br. --, u površini od 80,45 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe. Pravni osnov stjecanja suvlasništva je nasljeđivanje iza smrti pok. majke stranaka N. B.. Kako se stan ne može geometrijski podijeliti predlaže se civilna dioba.

2. Na ročištu od 09.02.2022. predloženiku nije sporno da se predmetna nekretnina ne može fizički podijeliti, već samo civilnom diobom. Međutim, predloženik je tijekom godina vršio niz ulaganja u predmetnu nekretninu, a iz uvjerenja da će predmetna nekretnina pripasti njemu u cijelosti. Predmetna nekretnina je stečena nasljeđivanjem od strane svih stranaka u postupku, a ostaviteljica koja je živjela sa predloženikom za života je oporučno raspolagala predmetnom nekretninom u korist predloženika, međutim ta oporuka je misteriozno nestala. Imajući u vidu znatna ulaganja koja je predloženik uložio u predmetnu nekretninu, njegova procjena je da je time povećana vrijednost nekretnine najmanje za 1/3 vrijednosti. U tom smislu drži da bi u slučaju razvrgnuća civilnom isplatom njega trebao pripasti novčani iznos koji predstavlja ekvivalent 2/3 postignute kupoprodajne cijene za predmetnu nekretninu. Ukoliko je to predlagateljicama sporno, predlaže se stranke uputiti u parnicu. Inače nema saznanja o tome je li pokrenut parnični postupak vezano za eventualnu oporuku.

2.1. Predlagateljice navode kako pravni osnov stjecanja stranaka nije sporan kao ni činjenica stanja upisa u vlasničkom listu. Eventualna ulaganja za koja protustranka navodi da ih je izvršila tijekom godina su sasvim sigurno bila i nezakonita jer su ista ako i jesu, izvršena bez bilo kakve suglasnosti pravnih prednika ili pak nasljednika istog. Cilj navedenog prigovora je odugovlačenje postupka. Između stranaka je pred ovim sudom u tijeku postupak radi uvođenja u suposjed i radi isplate zbog neosnovanog korištenja od strane predloženika, stoga bi isti ukoliko već ima bilo kakvo pravo iz osnova ulaganja navedeni prigovor mogao i trebao istaknuti u tom predmetu. Nema mjesta prekidu ovog postupka zbog navedenog prigovora niti upućivanje stranaka u parnicu obzirom na nesporne suvlasničke dijelove.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, izvadak iz zemljišne knjige Z.U.--, K.O. S., pročitano je rješenje o nasljeđivanju j.b. J. M. broj O-4637/19 od 10.12.2019., proveden je očevid na licu mjesta,

pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka J. Š. od 4.4.2022., dopuna nalaza i mišljenja od 1.8.2022. te dopuna nalaza i mišljenja predana na ročištu 14. prosinca 2022.

4. Prema izvatku iz zk KO S., ZU --- od 22.09.2021. vidljivo je kako je na stanu u zgradi u S., sagrađenoj na k.č.zgr. ---/5, T. --, površine 320 m2, upisan kao 11. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) I TO: stan na VIII (osmom) katu, označen br. --, u površini od 80,45 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe. Kao vlasnik je upisana B. N. B.. Prema

izvatku iz zk KO S., ZU --- od 28.02.2023. vidljivo je kako su na predmetnoj nekretnini za po 1/3 dijela kao suvlasnici upisane stranke J. M., R. B. i J. B..

5. Prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika J. M. iz S. O. - 4637/19 UPP/OS-125/19 od 10. prosinca 2019. iza smrti pok. N. B. kćeri

B., rođ. G., umrle --.--.20--. vidljivo je kako su na cjelokupnoj imovini pa tako i predmetnoj nekretnini nasljednicima proglašene stranke ovog postupka u 1/3 dijela.

6. Predmet ovog postupka je civilna dioba predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. majke koje su stranke naknadno provele u zk KO S.. Navedeno nije sporno među strankama. Eventualna činjenica ulaganja predloženika u predmetni stan nije od utjecaja za ovaj postupak jer samim ulaganjem ne mijenjaju se suvlasnički udjeli i navedeno može biti predmetom drugog postupka jer se radi o obveznopravnom zahtjevu.

7. U pisanom nalazu i mišljenju od 4. travnja 2022. sudski vještak J. Š. daje procjenu tržišne vrijednosti nekretnine u svrhu izrade stručnog mišljenja o prijedlogu načina diobe iste. Procjenjuje se tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan vrednovanja od strane procjenitelja u viđenom stanju, prema mogućnostima prodaje. Pretpostavka da je stan u jednakom stanju na dan vrednovanja kao i na dan kakvoće, odnosno na dan očevida (23.03.2022).

Na očevidu dana 23. ožujka 2022. g. uočio je sljedeće: Predmet očevida je stan br. --, koji je smješten na VIII katu zgrade anagrafske oznake T. - -u S..

Zgrada u kojoj je smješten predmetni stan izgrađena je oko 1980.g. Za komunikaciju u zgradi postoje dva dizala i stubište. U predmetni stan se ulazi s podesta unutarnjeg stubišta zgrade. Vidljivo je na dan očevida da se stan sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, malog WC-a, kupaonice, predsoblja, hodnika i lođe. Vidljivo je da je stan održavan i u dobrom stanju. Prema iskazu stranaka, prostorija koja je smještena neposredno sa druge strane hodnika od stana predlagatelja, zajednički je prostor svih stanara VIII etaže zgrade.

7.1. Za procjenu tržišne vrijednosti predmetnog stana uzeta je poredbena metoda. Poredbena metoda se koristi uglavnom za utvrđivanje vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, apartmana, stambenih jedinica, obiteljskih kuća, garaža, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. U slučaju izgrađenih čestica, poredbena metoda se koristi za određivanje vrijednosti zemljišta kod troškovne i prihodovne metode. Kod poredbene metode, vrijednost nekretnine određuje se uspoređivanjem stvarno postignutih otkupnih cijena usporedivih nekretnina u fer transakcijama. To zahtijeva detaljnu analizu tržišta. Analiziraju se nekretnine koje su prodane ili se nude na tržištu uz odgovarajuću korekciju i uspoređuju se njihova svojstva i svojstva nekretnine koja se procjenjuje. Metoda usporednih transakcija temelji se na načelu supstitucije, tj. da racionalni kupac neće htjeti za neku nekretninu platiti više nego što stoji neka druga nekretnina sličnih svojstava. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina. Korištene poredbene cijene, približne vrijednosti zemljišta i poredbeni pokazatelji izgrađenih katastarskih čestica, svojim obilježjima dokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjenjivane katastarske čestice, ako razlike u vrijednosti korištenih dodataka i odbitaka za interkvalitativno izjednačavanje ne prelazi 30% izlazne vrijednosti. Pri tome se uzima u obzir činjenica da sva obilježja poredbenih nekretnina nisu u cijelosti poznata. Pretpostavlja se da na poredbenim nekretninama nema neuknjiženih tereta, niti drugih nepoznatih nedostataka i posebnih obilježja. Mišljenja je da je predmetni stan jedinstvena i nedjeljiva cjelina i da je jedini mogući način podijele civilna dioba.

7.2. Vještak daje procjenu tržišne vrijednosti predmetnog stana od 1.378.921,85 kn protuvrijednosti Eur 183.357,78 zaokruženo 1.379.000,00 kn odnosno 173.360,00 Eur ili 17.140,00 kn/m2, 2.260,00 Eur/m2. Nakon primjedbe iz podnesak predlagatelja od 9. svibnja 2022. sudski vještak je u podnesku od 01.08.2022. ispravio pogreške u pisanom nalazu i mišljenju te naveo kako ispravno treba stajati: „1.378.921,85 kn konvertiran po tečaju od 7,571246 iznosi 182.126,14 Eur, a ne 183.357,78 Eur kako je navedeno u tablici. Također, potrebno je ispraviti i zaokruženi iznos koji sada glasi: 1.379.000,00 kn odnosno 182.000,00 Eur.“

7.3. U odnosu na primjedbu predloženika sa ročišta održanog 25. svibnja 2022.g. kako vještak nije na odgovarajući način primijenio metodu koju je odabrao za procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Imajući u vidu procjenu tržišne vrijednosti nekretnina koje su približno istih karakteristika kao predmetna nekretnina, vidljivo je da postoje značajna odudaranja u vrijednosti. Vještak se nije izjasnio ni je li predmetna nekretnina u izvornom stanju ili su u nju vršena ulaganja, samim time nije se izjasnio ni u kojem obujmu su vršena ulaganja i jesu li povećala vrijednost predmetne nekretnine. Vještak je odgovorio kako prigovor pun. predloženika ne stoji i da je upravo u potpunosti korektno odabrao i primijenio metodu procjene u svom elaboratu. Ne stoji ni primjedba pun. predloženika da postoje značajna odudaranja u vrijednosti poredbenih nekretnina. Naime, kao što je naveo u svom elaboratu, prema Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), pojedinačno odstupanje kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina ne može biti veće od +/- 30 % od prosječne kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina, (čl.4. st.1.), te isto tako pojedinačna odstupanja kupoprodajnih cijena ne bi smjela biti veća od ± dvostrukog standardnog odstupanja od prosječne kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina (pravilo 2σ), (čl.4. st.2.). Oba uvjeta su prilikom izračuna tržišne vrijednosti nekretnine ispunjena što je vidljivo iz dostavljene tablice.

Glede prigovora pun. predloženika o visini ulaganja u istu, mišljenja je da ulaganja, koja su vršena u predmetnu nekretninu, a vidljiva su tijekom očevida, ne povećavaju njenu vrijednost u toj mjeri da bi utjecala na njenu procjenjenu vrijednost. To obrazlaže činjenicom da se vidljiva ulaganja, izuzev dijelom kupaonice i vanjskih zatvora, mogu okarakterizirati kao redovna tekuća održavanja stana kako bi se u njemu moglo ugodno stanovati. Nadalje, korisnik predmetnog stana vršio je određena ulaganja prema svojim potrebama, a budući se predmetni stan i koristi, ova ulaganja su dijelom amortizirana, pa bi nedvojbeno novi korisnik stana isto morao vršiti određena ulaganja, tako da se ni u tom pogledu ne može govoriti o tome da bi ista povećala vrijednost predmetnog stana.

7.4. Iz svega iznesenog, ostaje pri mišljenju da bi vrijednost stana u vrijeme izrade elaborata bila upravo onolika koju je odredio, odnosno da bi svakoj od stranaka obzirom na suvlasništvo pripala vrijednost u iznosu: J. M. za udio od 1/3 - 459.666,67 kn odnosno 60.666,67 Eur, J. B. za udio od 1/3 - 459.666,67 kn odnosno 60.666,67 Eur, te R. B. za udio od 1/3 - 459.666,67 kn odnosno 60.666,67 Eur. UKUPNO: 1.379.000,00 kn odnosno 182.000.00 Eur.

8. Na ročištu od 11.10.2022. pun. predlagatelja nema primjedbi ni u odnosu na dopunu nalaza i mišljenja vještaka. Pun. predloženika i nakon zaprimanja očitovanja vještaka na prigovore predloženika isti i nadalje drži da vještak nije otklonio njegove prigovore pa se predlaže da se u nastavku postupka pozove vještaka Š. kako bi i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje te kako bi se predloženiku omogućilo da se vještaku postavljaju pitanja na okolnosti procjene vrijednosti predmetne nekretnine. Podredno se predlaže izvesti dokaz novim vještačenjem po drugom vještaku iste struke.

9. Na ročištu od 14.12.2022. sud je saslušao sudskog vještaka J. Š.

koji ostaje pri svemu u svom nalazu i mišljenju. U međuvremenu je došlo do izmjene indeksa cijene stambenih nekretnina od strane Državnog zavoda za statistiku pa je u odnosu na tu činjenicu napravio dopunu dva svog elaborata u kojem je napravio međuvremensko izjednačavanje cijena u odnosu na nove indekse. Dakle, procjena tržišne vrijednosti predmetne nekretnine sada bi približno bila zaokružena na iznos 200.700,00 EUR-a odnosno 1.512.000,00 kn ili 18.800,00 kn/m2 odnosno 2.495,00 Eur/m2. Stoga bi suvlasnike J. M. za 1/3 dijela pripadao iznos od 504.000,00 kn odnosno 66.900,00 Eur, J. B. za 1/3 dijela pripadao iznos od 504.000,00 kn odnosno 66.900,00 Eur te R. B. za 1/3 dijela pripadao iznos od 504.000,00 kn odnosno 66.900,00 Eur.

Na upit pun. predloženika bi li na vrijednost predmetne nekretnine utjecala činjenica da je ostala u izvornom stanju, a da nije bilo izvršenih ulaganja, sudski vještak je odgovorio kada bi stan bio u dobrom stanju odnosno kada ne bi bio u derutnom stanju, a da je bio i u prvobitnom stanju ne bi utjecalo na vrijednost procjene. Na vrijednost procjene bi utjecala činjenica da je stan bio u derutnom stanju.

10. Pun. stranaka nisu imali primjedbi na dopunu vještva niti novih dokaznih prijedloga a prijedlog pun. predloženika za dodatnim očitovanjem na dopunu vještva sud je odbio budući je predloženik bio zastupan na ročištu na kojem je saslušan sudski vještak po kvalificiranom punomoćniku na kojem je mogao postavljati pitanja i davati primjedbe i očitovanja a navedeno je usmjereno na odugovlačenje postupka.

11. Kod diobe nekretnina ima se izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. U. to pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela. Stranke su suglasne kako nije moguća materijalna dioba.

11.1. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

11.2. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

11.3. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

11.4. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

12. Nakon provedenih dokaza, sud je prihvatio vještvo sudskog vještaka J. Š. kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke kojim je odgovoreno na sve prigovore i primjedbe stranaka. Sud je prihvaćajući predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo J. Š., utvrdio da je u ovom predmetu moguća civilna dioba predmetne nekretnine, a što su prihvatile i stranke u postupku. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz rješenja o nasljeđivanju prednika stranaka. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

12.1. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV- a.

13. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja (3.000,00 kn) i očevida (372,80 kn), te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda (po 200,00 kn), a koji ukupno iznosi 3.772,80 kuna, a koje su prethodno snosile predlagatelji a pošto su stranke suvlasnici i to predlagatelji za po 1/3 dijela (2/3), predloženik za 1/3 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

U Splitu, 28. veljače 2023.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA: - pun. predlagatelja

- pun. predloženika