Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 84/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 84/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. N. K., OIB ..., iz Z., 2. tužitelja I. K., OIB ..., iz Z., 3. tužitelja L. J., OIB ..., iz Z., 4. tužiteljice N. K., OIB ..., iz Z., 5. tužiteljice L. K., OIB ..., iz Z., 6. tužiteljice O. G., OIB ..., iz Z., i 7. tužitelja D. B.-C., OIB ..., iz Z., koje zastupa punomoćnik J. B.-P., odvjetnik u Z., protiv tuženice M. S. P. K., OIB ..., iz Švicarske, koju zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K.&K. iz K., radi utvrđenja opoziva oporuke, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2496/2022-3 od 10. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2542/2018-20 od 17. prosinca 2021., u sjednici održanoj 16. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e :

 

              I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

              II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2496/2022-3 od 10. siječnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2542/2018-20 od 17. prosinca 2021. Prijedlog je utemeljen na tvrdnji da su tužiteljima "u postupku koji je prethodio reviziji, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka (članak 354. stavak 2. točke 6. i 11. ZPP) povrijeđena ustavom zajamčena prava na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima (članak 14. Ustava RH) i pravo na pravični sudski postupak pred neovisnim i nepristranim sudom (članak 129. Ustava RH)".

 

2. Tuženica je odgovorila na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije, predložila ga je odbaciti kao nedopušten uz naknadu troška odgovora na prijedlog.

 

3. Postupajući u skladu s odredbom članka 389. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da tužitelji navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinili vjerojatnim da su im tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP. Naime, razlozi koje tužitelji vežu uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se povrede prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: EKLJP) i člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustava RH), kao i ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima zajamčenog odredbom članka 14. Ustava RH.

 

4. Ocjenjujući osnovanost podnesenog prijedloga revizijski sud načelno ocjenjuje da u primjeni stavka 2. članka 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnoga ljudskog prava niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkciju revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti (što je bila funkcija redovne revizije).

 

5. Osim toga, valja istaći da odredba članka 6. stavka 1. EKLJP i članka 29. stavka 1. Ustava RH sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljima bilo omogućeno izjasniti se o navodima tuženice, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz priloženih nižestupanjskih presuda je, k tome, razvidno da su sudovi u svojim presudama odgovorili na sve odlučne navode tužitelja, pa tako i one koji se tiču razloga za odlučnu činjenicu izostanka opoziva vlastoručne oporuke pokojne V. K., što su učinili ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza koje su cijenili kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti dajući za svoju ocjenu detaljno navedene razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu. U tom su smislu presude sudova detaljno obrazložene i ne mogu se smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, pa stoga sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi na upućuju na zaključak da tužitelji nisu imali pravo na pravično suđenje. Isto se donosi i na temeljno ljudsko pravo jednakosti svih pred zakonom jer tužitelji nisu obrazložili u čemu bi se sastojala povreda ovog prava, a niti su je, s obzirom na sadržaj priloga ovom prijedlogu, isticali tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima.

 

6. U opisanim okolnostima kada, dakle, tužitelji nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti pravo na jednakost svih pred zakonom, njihov je prijedlog valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

 

7. Odlučujući na temelju odredbe članka 166. stavka 1. ZPP o zahtjevu tuženice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, revizijski sud ocjenjuje da taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP zbog čega je ovaj zahtjev tuženice odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao točki II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 16. siječnja 2024.

 

 

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu