Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 20 Gž-736/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u pravnoj stvari tužitelja S. E. I d.o.o, Z., D. T. G. 11, OIB: …., zastupanog po direktoru B. P., OIB: …, iz M., B., S.I. t. 7-11, a ovaj po punomoćnici V. N., odvjetnici iz Z., K. 10, protiv tuženika D. J., OIB: … iz V., Z. 123, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj PI-37/2022-3 od 27. svibnja 2022., dana 27. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja S. E.d.o.o. Z., ukida rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj PI-37/2022-3 od 27. svibnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbacuje se tužba sa zahtjevom za izdavanje platnog naloga kao nedopuštena."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio tužitelj radi pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

2.1. U žalbi ističe da kada ovršenik nema prebivalište ili sjedište na području Republike Hrvatske niti jedan javni bilježnik nije nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a iz čega proizlazi da javni bilježnici nisu stvarno nadležni za donošenje rješenja o ovrsi protiv ovršenika koji imaju prebivalište ili sjedište u inozemstvu. U ovom slučaju ovršenik je fizička osoba koja na dan izrade prijedloga za ovrhu i podnošenja prijedloga javnom bilježniku nema prebivalište na području Republike Hrvatske pa stoga javni bilježnik nije bio nadležan za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Za donošenje takve odluke nisu nadležni niti sudovi već su nadležni za izdavanje platnog naloga. Treba imati u vidu pravno shvaćanje sa sastanka predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. ožujka 2018. Tuženik da je 10. studenoga 2021. prijavio prebivalište u Republici Hrvatskoj pa je time javni bilježnik postupio sukladno odredbi čl. 447. Zakona o parničnom postupku u svezi s čl. 281. Ovršnog zakona. Ističe da se mora osigurati da ovrhovoditelj svoju tražbinu ostvari u što kraćem roku i bez nepotrebnih odlaganja te da je u konkretnom slučaju cjelokupna tražbina radi grube nepažnje suda u međuvremenu zastarjela.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi:

- da je tužitelj prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnio 27. srpnja 2021. i da je u istom ovršenik (sada tuženik) označen s adresom u O., P. 6, OIB: …,

- da je dopisom javne bilježnice u S. E.B.poslovni broj Ovrv-773/2021 od 15. rujna 2021. spis predmeta vraćen prvostupanjskom sudu pozivom na odredbu čl. 281. st. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 70/20) na nadležni postupak s obzirom da iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke MUP-a o adresi prebivališta, boravišta ili drugom prijavljenom mjestu, pribavljen elektronskim putem proizlazi da ovršenik nema prijavljeno prebivalište niti boravište na području Republike Hrvatske i

- da iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za tuženika D. J. proizlazi da od 10. studenoga 2021. ima aktivno prebivalište u Republici Hrvatskoj na adresi Z. 123.

6. S obzirom na činjenicu da iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke MUP-a od 25. kolovoza 2021. (list spisa 7) proizlazi da je zadnje prebivalište ovršenika (sada tuženika) u mjestu O., Republika Hrvatska, na adresi P. 6, te kako iz podataka utvrđenih uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske za istog proizlazi da isti ima prebivalište od 10. studenoga 2021. u Republici Hrvatskoj, Z. 123, a prije toga da je u periodu od 21. travnja 2010. do 23. listopada 2020. imao prijavljeno prebivalište u O. u, P. 6, nejasno je na temelju kojih je to podataka javni bilježnik zaključio da tuženik nema prijavljeno prebivalište niti boravište na području Republike Hrvatske, a sve ovo u svjetlu činjenice da je u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 27. srpnja 2021. razvidno da je navedena adresa ovršenika u O., P. 6, dakle u Republici Hrvatskoj, a ne u inozemstvu.

7. Imajući u vidu sve prethodno navedene okolnosti konkretnog slučaja, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 80/22), na koju ukazuje žalba tužitelja jer je nejasno na temelju čega i zašto prvostupanjski sud smatra da ne postoji pravni interes tužitelja za vođenje postupka za izdavanje platnog naloga, a posebno kada se ima u vidu činjenica da se potraživanje tužitelja temelji na vjerodostojnoj ispravi tj. Izvatku iz poslovnih knjiga (list spisa 5) iz kojeg je razvidno da prvi iznos ima dospijeće 15. rujna 2020. pa stoga s pravom žalba tužitelja ističe da bi na ovaj način došlo do zastare tražbine radi čega da je ispunjen poseban razlog za izdavanje platnog naloga jer je podnošenjem prijedloga za ovrhu došlo do prekida zastare.

8. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju, nakon čega će donijeti odgovarajuću odluku imajući u vidu uputu sadržanu u ovom drugostupanjskom rješenju.

U Zadru, 27. veljače 2023.

Sutkinja

Sanja Prosenica