Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-533/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljanom od sudaca tog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća te Andree Boras Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Sonje Meštrović kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja J. A. P., Argentina, OIB: ..., 2. tužitelja F. T. P., Argentina, OIB: ..., 3. tužitelja J. A. D.-G., SR Njemačka, OIB: ..., 4. C. J. P., Francuska, OIB: ..., 5. tužitelja M. L. P., Argentina, OIB: ..., 6. tužitelja A. J. J., SR Njemačka, OIB: ..., 7. tužitelja M. P. P., Argentina, OIB: ..., 8. tužitelja Dr. M. P., Austrija, OIB: ... osobno i kao pravna sljednica iza 10. tužiteljice M. P., 9. tužitelja L. M. P., Argentina, OIB: ... i 11. tužiteljice M. S., Austrija, OIB: ... svi zastupani po T. B., odvjetnici iz OD B. & B., Z., protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: ... zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu uz Velikoj Gorici, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu od 25. veljače 2022. pod poslovnim brojem P-561/2018-22, u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu od 25. veljače 2022. pod poslovnim brojem P-561/2018-22 te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo da se utvrdi ništetan i bez pravnog učinka Darovni ugovor od od 30/09/1945 sklopljen između Đ. P. starijeg iz Z. osobno i kao opunomoćenika tt P. d.d., Z., kao darovatelja i Federalne Države Hrvatske zastupane pop Ministru ... T. Č. T. i ministru ... dr. M. I. kao obdarenika (točka I. izreke).

2. U odluci pod točkom II. izreke nalaženo je tuženiku isplatiti tužiteljima solidarno, parnični trošak u iznosu 7.050,00 kn (sedam tisuća i pedeset kuna), sve u roku 15 dana.

3. Ujedno je odbija tuženik za zahtjevom za plaćanje svojeg troška parničnog postupka u iznosu od 4.000,00 kn, kao neosnovanim ( točka III. izreke).

4. Protiv navedene presude žale se tuženik, kako iz žalbenih navoda proizlazi, zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

5. Tužitelji su odgovorili na žalbu tuženika te osporili navode žalbe u cijelosti i predložio žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.

6. Žalba je osnovana.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja zahtjev tužitelja kao zakonskih nasljednika pokojnog Đ. P. usmjeren prema tuženiku radi utvrđenja da je ništav i ne proizvodi pravne učinke Darovni ugovor od 30. rujna 1945., temeljem kojeg je prednik tužitelja darovao Federativnoj Republici Hrvatskoj svoje nekretnine upisane u gruntovnom ulošku P.O. V. P. i P.O. V.

8. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je predmetni Darovni ugovor, zaključen između Đ. P. starijeg s jedne strane i Federalne države Hrvatske s druge, kojim Đ. P. daruje u potpunosti i neograničeno vlasništvo Federalnoj državi Hrvatskoj u svoje ime, kao i opunumoćenik tt. P. d.d. u Z. svoje nekretnine upisane u gruntovnom ulošku P.O. V. P. i P.O. V. i to: gruntovne uloške broj: 482, 1432, 2363, 552, 558, 703, 997, 1905 i 2301. te nekretnine upisane u P.O. D. broj 19, zajedno sa svim zgradama, tvorničkim objektima, postrojenjima, alatom, pogonskim materijalom, kancelarijskim priborom, namještajem te industrijskim kolosijekom.

9. U vrijeme kada je sklopljen predmetni ugovor o darovanju, darovanje nije bilo regulirano pozitivnim zakonodavstvom pa se na predmetni ugovor o darovanju primjenjuju pravna pravila bivšeg Općinskog građanskog zakonika – dalje: OGZ-a, koji se primjenjivao temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91).

10. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da Đ. P. stariji nikada nije potpisao Darovni ugovor od 30. rujna 1945. godine te da je u zbirku isprava Zemljišnoknjižnog odjela koji se vodi pod brojem Z40/45 uložen ugovor kojega nisu potpisali niti darodavac, niti ovlaštene osobe u ime daroprimca, a niti tamo upisani svjedoci, iako je to protivno odredbama koje se odnose na upis promjena u zemljišne knjige te isti ne proizvodi pravne učinke u smislu §886. u vezi §943. OGZ.

11. Utvrđujući pri tom kako je Đ. P. u vrijeme kada je ispisan tekst ugovora bio u teškom položaju jer je ranije bio izuzetno bogat čovjek, industrijalac, da bi dolaskom partizana bio po raznim logorima i zatvorima, pa je stoga životno logično vjerodostojno i uvjerljivo da sporni Ugovor kojim bi Đ. P. darovao državi koja ga je držala po zatvorima i logorima isti nije potpisao. S druge strane da je predmetni ugovor i bio potpisan, sud prvog stupnja zaključuje da je u konkretnom slučaju sporni ugovor ništav jer je protivan moralu, odnosno dobrim običajima, u smislu §879. 3. Novele OGZ budući je sklopljen bilo pod "vi, clam"; odnosno u sili i pod prijetnjom.

12. Ispitujući pobijanu presudu u okviru odredbe članka 365. stavak 2 ZPP-a odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi u nastavku.

13. Naime, u primjeni pravnog pravila iz §943. bivšeg OGZ-a zauzeto je pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika, a kad nije sačinjen u propisanoj formi taj nedostatak može se nadomjestiti samo pravom predajom stvari, što ne podrazumijeva i uknjižbu u zemljišne knjige.

14. Darovni, pak, ugovor je ništav, temeljem §879. III. Novele OGZ prema kojoj je ugovor, koji je protivan zakonitoj zabrani ili dobrim običajima, a naročito su ništavi slijedeći ugovori: 1. ako se što ugovori za posredovanje bračnog ugovora; 2. ako pravni zastupnik sasvim ili djelomično prekupi povjerenu mu parničnu stvar ili ako ugovori za sebe određeni dio iznosa, koji je dosuđen stranci; 3. ako se nasljedstvo ili legat, kome se tko nada od treće osobe, otuđuje još za života te osobe; 4. ako netko iskorišćuje lakoumnost, težak položaj, slaboumnost, neiskustvo ili uzbuđenje drugoga time, što za činidbu sebi ili trećemu ugovara ili uzima takvu protučinidbu, čija imovinska vrijednost stoji u upadljivom nerazmjeru sa vrijednošću činidbe.

15. Iz sadržaja dostavljenog pismena naslovljenog kao Darovni ugovoru razvidno je kako je u istom naznačeno da se darovatelj za sebe i svoje nasljednike i sve dioničare izričito odriče prava opoziva ili pobijanja ovog ugovora te da preuzima materijalnu i moralnu odgovornost da je svemu darovanom pravi vlasnik te da imovina nije opterećena za više od 50.000,00 dinara, kojim je u čl. 11. upisano da se darovanje smatra perfektnim potpisom "ovog ugovora", a prijelaz u posjed simboličkom predajom ključeva.

16. Naime, nedostatak propisane forme u primjeni pravnog pravila iz §943. bivšeg OGZ-a, može nadomjestiti upravo prava predaja stvari, koja utvrđenja međutim ne proizlaze iz rezultata provedenog dokaznog postupka.

17. U konkretnom slučaju tužitelji svoj zahtjev temelje na tvrdnji da je da je prednik tužitelja Đ. P. stariji bio industrijalac i vlasnik značajne pokretne i nepokretne imovine prije II. svjetskog rata i da je njegova sva imovina silom oduzeta i konfiscirana od strane jugoslavenskog komunističkog režima, a sporni Darovni ugovor ne sadrži potpis niti jedne ugovorne strane, odnosno nije ga potpisao Đ. P., koji je čitavog života govorio da mu je sva imovina oteta pod prijetnjom zatvora.

18. Pri tome se tužitelji pozivaju u primjeni materijalnog prava na Opći građanski zakonik koji je uređivao pitanje darovanja u vrijeme kada je predmetni ugovor datiran 30.09.1945., kojim je sukladno §943. OGZ-a uređena forma darovne pogodbe na način da pogodba, tj. ugovor mora biti sastavljen u pismenom obliku, dok §889. OGZ-a propisuje ništavost ugovora ako je isti protivan izričitoj zabrani ili dobrim običajima te odredbe §886. u kojemu se propisuje da takav ugovor treba biti potpisan.

19. No, u činjeničnim okolnostima kada sud nije pribavio predmetni zemljišnoknjižni spis pod poslovnim brojem Z-40/45 niti povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine iz predmetnog ugovora, a iz kojeg bi bilo razvidno je li i temeljem kojeg osnova izvršen upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tuženika, ne može s prihvatiti kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da predmetni Darovni ugovor nije ni nastao odnosno da isti nije potpisan od strane prednika tužitelja.

20. Naime, iz pregledanog pismena je razvidno da je od strane ovlaštenog službenika prvostupanjskog suda pod br. 1439/91 potvrđeno da je predmetna preslika vjerna originalu koji se nalazi u zbirci isprava pod brojem Z. 40/45 i da se radi o prijepisu zapisnika izdanog na zahtjev stranke iz kojeg se može razabrati da je isti izdan od strane Kotarskog narodnog suda za Grad Z.

21. Tako je iz dostavljenog preslika, a na kojemu je rukom upisano Z-40/45, razvidno kako je isti ispisan pisaćim strojem, pri čemu je nečitak datum izdavanja sačinjenog prijepisa, ovjera od strane nadležnog tijela pa je u tom pravcu bilo nužno pozvati tužitelje radi točnog utvrđenja sadržaja predmetnog pismena dostavljenog u preslici uz tužbu.

22. Nadalje, prema čitljivom sadržaju predmetnog pismena razvidno je kako je u upisniku Kotarskog narodnog suda za Grad Z., dne 8/10-1945 pod brojem Ov-br. 2749/45 pred tim sudom navedeni darovni ugovor vlastoručno potpisao Đ. P., kao posjednik iz Z., ...

23. Utoliko je u odnosu na zaključak suda i za sada nedokazane tvrdnje tužitelja da se radi o ugovoru koji nije potpisan od strane ugovornih strana, za odgovoriti da se u tom slučaju radi o pravnom poslu koji nije ni nastao pa se isti ne može proglasiti ništavim obzirom da ne proizvodi pravne učinke u smislu §886. u vezi §943. OGZ. U tom slučaju bi se radilo o pravno neegistenom ugovori koji ne proizvodi pravne učinke, o čemu je voditi računa u nastavku postupka.

24. Dakle, radilo bi se o krivotvorini i o tzv. „nepostojećem“ ugovoru bez pravnih učinaka kojemu nedostaju bitne pretpostavke za njegov nastanak koji načelno ne može biti ništav (v. odluku Vrhovnog suda broj Rev-x 455/13-2).

25. Tek bi nedostatak forme jer nije sastavljen u formi sudskog zapisnika (v. odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-849/2006 i Vrhovnog suda broj Rev 954/2012), mogla otklonila prava predaja stvari u posjed za koju se traži da mora uslijediti odmah ili u razumnom roku nakon sklapanja ugovora te imati faktični karakter predaje vlasničkog posjeda, odnosno stvarnog, pravog fizičkog posjeda koji je tako određen i životno jasan da predstavlja najneposredniji i direktni posjed koji u sebi sadrži vidljivu i evidentnu stvarnu predaju i držanje nekretnine koja ne trpi neke surogate u nekim drugim vrstama stjecanja posjeda kao npr. simboličku predaju ključa kuće, ispuštanje isprava, zemljišnoknjižni upis, uglavak ugovora o preuzimanju posjeda i slične posredne načine stjecanja kada se tek smatra ugovor da je realiziran, odnosno ispunjen (v. odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-III- 674/1994, Vrhovnog suda broj Rev 58/1996).

26. S druge strane iz sadržaja u spis dostavljenog zapisnika sastavljenog pred Odjelom za upravno-pravne poslove Središnjeg odsjeka Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Grada Z. od 16. Ožujka 2001( list spisa broj 20) proizlazi kako je prema navodima punomoćnice predlagatelja, a tužitelja u ovom postupku cjelokupna imovina poduzeća P. d.d. u državno vlasništvo prešla konfiskacijom.

27. Naime, između stranaka u postupku nije bila sporna činjenica da su tužitelj kao nasljednici iza pok. Đ. P. starijeg podnijeli pred nadležnim uredom Državne uprave zahtjev za povrat, poredno, naknadu oduzete imovine.

29. Utoliko je bilo nužno provjerom i kroz povijesni izvadak za nekretnine pobliže navedene u predmetnom ugovoru valjalo utvrditi temeljem kojeg osnova su iste prešle u državno vlasništvo jer se u predmetnom postupku spominje i kazneni postupak vođen protiv prednika tužitelja pod poslovnim brojem K-624/45.

30. Upravo u navedenom sud drži dokazane navode u postupku saslušanog unuka ostavitelja A. J. J. kako njihov prednika Đ. P. darovatelj (darodavac) nije bio na slobodi u vrijeme kad je sačinjen sporni Darovni ugovor jer je bio po raznim zatvorima i logorima tijekom cijele godine do prosinca 1945. kada je pušten i pobjegao s obitelji u Trst.

31. Slijedom izloženog, za sada se ne može prihvatiti kao pravilan zaključak suda da sporni Ugovor kojim bi Đ. P. darovao državi koja ga je držala po zatvorima i logorima isti nije potpisao, a da je slučajno bio potpisan, da bi to bilo pod "vi, clam"; odnosno u sili i pod prijetnjom jer bi odredbe istog bi bile protivne "Zakonitoj zabrani i dobrim običajima", kao je propisanom odredbama OGZ.

32. Naime, prvostupanjski sud nalazi da je ugovor o darovanju ništetan i da je predmetni ugovor prednik tužitelja Đ. P. potpisao, iz razloga što je potpisan na način što su osobe, tj. predstavnici vlasti FDH držale Đ. P. po logorima i zatvorima, tj. iskorištavale njegov težak položaj, dovodeći u pitanje njegov život, a osim toga je i imovinska vrijednost u upadljivom nerazmjeru sa životnim prilikama, tj. ovim ugovorom darovatelj bi darovao ogromnu vrijednost državi, odnosno sve svoje tvornice, postrojenja i pripadajući inventar.

33. Iz sadržaja dostavljenog pismena naslovljenog kao Darovni ugovor razvidno je kako je u čl. 11. naznačeno da darovatelj zadržava za sebe tek rezanu drvenu građu, strojeve namijenjene tvornici Špiritusa, a osim toga mogao je zadržati 500,00 kg pšenice, 500 kg krumpira, 500kg kukuruza, dva voza otave, a ostale sirovine, tj. plodove je trebao predati obdareniku.

34. I ovaj sud kao pravilan prihvaća pravni stav prvostupanjskog suda da ugovor koji bi bio zaključen sa osobom koja je lišena slobode i kojom ta osoba daruje istoj državi koja ga drži u zatvoru svu svoju imovinu, bio bi protivan moralu, odnosno dobrim običajima, u smislu §879. 3. Novele OGZ.

35. Međutim, u okolnostima kada sud u tom pravcu nema dokaza jer u istom nedostaje i predmetni kazneni spis koji se spominje u navodi punomoćnika tužitelja u postupku povrata za sada se ne može prihvatiti kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda o postojanju razloga za ništavost predmetnog ugovora iz razloga §879. 3. Novele OGZ.

36. Osim toga prihvaćanje tvrdnji tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o ugovoru koji nije ni nastao jer nije potpisan od strane darovatelja isključuje navode tužitelja o njegovoj ništetnosti zbog protivnosti moralu i dobrim običajima.

37. Ugovorenu, pak, odredbu u čl. 9. da se obdarenik, tj. Federativna država Hrvatska – u daljnjem tekstu FDH) obvezuje u zamjenu za darovane industrijske objekte nabaviti i besplatno dati u vlasništvo Đ. P. starijem jedno manje gospodarstvo u Zagrebu ili bližoj okolici u površini od 10 jutara koju će on sam obrađivati, valja promatrati kroz odredbu pravnog pravila §881 i 882.noveliranog OGZ-a. To iz razloga što kod ugovora o darovanju s nalogom treća osoba u čiju korist se nalaže neka korist(pravno pravilo §881 i 882.noveliranog OGZ-a može samostalno i neposredno tražiti od daroprimca ispunjenje ugovora, jasno pod pretpostavkom, da dokaže postojanje takvog naloga. Ukoliko bi se pak radilo o nalogu koji ne bi bio dopušten smatralo bi se kao da takav nalog nije ni postavljen, pa utoliko navedeno nije od značaja za pravnu valjanost predmetnog ugovora u cjelini.

38. Kako činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari nije pravilno i potpuno utvrđeno, zbog čega nije moguće ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava, valjalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a, uvažiti žalbu tuženik i ukinuti pobijanu odluku, kao i odluku o troškovima postupka te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

39. U ponovnom postupka prvostupanjski će sud provođenjem odgovarajućih dokaza upotpuniti činjenično stanje na način kao je to ukazano ovim rješenjem, pa će potom ponovo pažljivom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, uz pravilnu primjenu materijalnog prava odlučiti o tužbenom zahtjevu, kao i o troškovima postupka.

U Splitu 24. veljače 2023.

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica, v. r.