Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 76 Gž Ovr-33/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Lidiji Bošnjaković, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice A. G. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnica T. T., odvjetnica u P., protiv ovršenice A. B. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnica S. B., odvjetnica u P., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola posl. br. Ovr- 6902/2015-78 od 26. ožujka 2021., dana 23. veljače 2023.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli - Pola posl. br. Ovr-6902/2015-78 od 26. ožujka 2021. u pobijanoj točki II. izreke.
II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadom troška sastava žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem upućena je ovršenica da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe (toč. I. izreke). U točki II. odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe od 29. studenog 2019.
2. Citirano rješenje u točki II. žalbom pobija ovršenica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1 toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22 - dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje: OZ), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Utvrđeno je da nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 50. st. 5. OZ-a.
5. Nadalje, neosnovan je istaknuti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u pogledu ispunjenja pretpostavki iz čl. 65. OZ-a., u bitnom smatrajući kako iz prijedloga za odgodom u kom je ovršenica dokazala kako je podnijela pravni lijek protiv rješenja o ovrsi, ali i tužbu radi proglašenja ništetnim ugovora sklopljenog među strankama 6. 2. 2009. i izjave o suglasnosti o zapljeni ovjerene 12. 2. 2009., temeljem koje je predložena i određena ovrha i koja se vodi kod prvostupanjskog suda pod posl. br. P-1888/19, a također kako i iz dopisa Z. b. d.d. od 7. 4. 2017. proizlazi da je kredit u cijelosti otplaćen u dovoljnoj mjeri, čini vjerojatnim da bi daljnjom provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
6. Naime, kako to proizlazi iz danog obrazloženja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako je ovršenica time dokazala da su ispunjenje pretpostavke iz čl. 65. st.
1. toč. 1., odnosno toč. 4. OZ-a, ali da uz to nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.
7. Žalbeni navodi kojima ovršenica osporava takvo utvrđenje navodeći da ako nekretnina bude prodana, za nju će nastati nenadoknadiva šteta, pritom upućujući na odredbu čl. 110. OZ-a kojom je propisano da ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi ne utječe na pravo vlasništva kupca stečeno po odredbi čl. 108. OZ-a, dovodi u sumnju pravilan zaključak prvostupanjskog suda o tome kako ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
8. Pritom se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
9. Pri tome ovršenica nije dužna dokazati nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ali je dužna dostaviti dokaze kojima bi učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za nju nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.
10. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditeljice, odnosno da li je imovina ovrhovoditeljice dostatna za naknadnu isplatu ovršenici onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditeljici.
11. Također, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenica mora učiniti vjerojatnom kada predlaže odgodu ovrhe, ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditeljice, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu, a ovršenica predmetno ničim ne dokazuje, već smatra da je njezinom prijedlogu trebalo udovoljiti zbog mogućnosti da ovrha bude provedena i nekretnina prodana, a na koji način bi ovršenica izgubila vlasništvo nekretnine radi potraživanja koje ne bi postojalo. Naime, nesumnjivo je da bi ovršenica provedbom ovrhe u ovom postupku trpjela štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenicu pa tijekom istog valja paziti na njezino dostojanstvo i pravo (čl. 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditeljice, budući da je ovršenica odbija ostvariti dobrovoljno. Naime, ovršene radnje u ovom postupku su, između ostalog, prodaja nekretnine, što ovršenica očito subjektivno doživljava kao gubitak nekretnine, pa kada bi taj vid štete bio odlučan, ne bi bilo moguće provesti ovrhu na nekretnini u ovakvim slučajevima.
12. Slijedom iznesenog pobijano rješenje potvrđeno je kao pravilno i zakonito temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a kao u izreci.
13. Budući da ovršenica nije uspjela sa žalbom, istoj ne pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a).
U Zagrebu 23. veljače 2023.
S u d a c:
Lidija Bošnjaković, v.r.