Poslovni br. 18 P-273/2020-31

Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sucu pojedincu Augustinu Jalšovec, u pravnoj stvari tužitelja L-PROFIL d.o.o. Darda, 135. baranjske brigade 5, OIB: 84879092676, kojeg zastupa punomoćnik Darko Šuper, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Osijeku, protiv tuženika LOVE HVAR d.o.o. Hvar, Ul. Kroz Burak 44, OIB: 05812286001, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Owens, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Owens i Houška d.o.o. Zagreb, radi isplate 20.919,87 EUR / 157.620,80 kn, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 25. siječnja 2023. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke 23. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik LOVE HVAR d.o.o. iz Hvara, OIB:05812286001 dužan je tužitelju L-PROFIL d.o.o. iz Darde, OIB: 84879092676 isplatiti iznos od 20.919,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. kolovoza 2022.g. do isplate po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5%-tna poena, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak s pripadajućom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinacijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5%-tnih poena, sve u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.731,25 EUR (slovima: tritisućesedamstotridesetjedaneuroidvadesetpetcenti) / 28.113,10[1] kn (slovima: dvadesetosamtisućastotrinaestkunaidesetlipa) u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadnom parničnog troška u iznosu od 621,87 EUR (slovima: šestodvadesetjedaneuroiosamdesetsedamcenti) / 4.685,47[1] kn (slovima: četiritisućešestoosamdesetpetkunaičetrdesetsedamlipa), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 10.9.2020. protiv tuženika podnio tužbu radi ispunjenja obveze – isplate iznosa od 157.620,80 kn (str. 1 i 2 spisa). Nadalje, tužitelj je predmetnu tužbu podneskom od 10.9.2020. ispravio (str. 19 do 21 spisa) , te je potom istu tužbu dodatno ispravio dana 16.9.2020. (str. 24 do 26 spisa). Također, podneskom od 19.1.2023. (str. 107 spisa) tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev u odnosu na zakonsko sredstvo plaćanja od 1.1.2023. – euro, te je istom tužbom također smanjio tužbeni zahtjev u pogledu zahtjevanih kamata, tako da je naznačio da zakonska kamata na glavnicu teče od 12. kolovoza 2022., umjesto od prvobitno naznačenog datuma 12. kolovoza 2020. godine.

2. U tužbi navodi da je tužitelj kao izvođač sklopio sa tuženikom kao investitorom i naručiteljem ugovor o izvođenju građevinskih radova br.02-018-11 dana 29. studenog 2018.g. kojim se obvezao naručitelju izvesti građevinske radove prema ugovornom troškovniku i ponudi 39/2018 i projektnoj dokumentaciji na objektu glavna zgrada ulica Kroz Burak 44, k.č.br. 3899/11 i 680/2 k.o. Hvar. Navedenim ugovorom ugovorena je cijena za navedene radove u iznosu 2.084.123,00 kn bez PDV-a te je čl. 3 određeno da će izvoditelj započeti radove u roku od 8 dana od potpisivanja ugovora i prijave gradilišta,te da je dovršetak radova 1. svibnja 2019.g. a danom završetka smatra se datum koji ovlašteni nadzorni inženjer utvrdi kao datum kojim su ugovoreni radovi izvedeni u cijelosti. Nadalje, odredbom čl. 8 istog ugovora, ugovorena je kazna u slučaju da izvoditelj ne završi radove u ugovorenom roku osim iz razloga propisanom čl. 3 toč. 2 i 3.toč.3.,te da je izvoditelj za svaki dan zakašnjenja dužan platiti ugovornu kaznu od 2 promila za svaki dan zakašnjenja,a najviše u visini od 5% od ugovorenih radova. Nakon sklapanja navedenog ugovora tužitelj (izvođač) je pristupio izvođenju pripremnih radova koje je mogao raditi na terenu a da ne postupi suprotno propisima Zakona o građenju, koji nalažu obvezu prijave gradilišta nadležnom tijelu (građ.inspektoratu). Prijava gradilišta je obveza investitora (tuženika), te je vidljivo iz građevinskog dnevnika da je investitor podnio prijavu kod građ. inspektorata 21. siječnja 2019.g. na osnovu građ. dozvole izdane 14.12.2019., što je otežalo izvođaču stvarni i pravi početak radova, a samim time i završetak svih radova u roku predviđenom u ugovoru o izvođenju građevinskih radova. Nakon sklapanja navedenog ugovora tuženik je kao investitor mijenjao je pojedene stavke ugovora, pa je sklopljeno više dodataka ugovora, a koji dodatci ugovora su zahtijevali drugačije i dodatne radove u odnosu na prvo ugovorene, pa su doveli do produženja izvođenja radova. Na taj način prvo je sklopljen prvi dodatak ugovoru za stolarske radove unutarnje i vanjske stolarije dana 31. siječnja 2019.g. te dodatak dva za solarno grijanje od istog dana 31. siječnja 2019.g. Nakon toga po zahtjevu tuženika kao investitora sklopljen je treći dodatak za instalaciju grijanja i hlađenja od 8. veljače 2019.g. a nakon toga i četvrti dodatak za aluminijsku bravariju dana 12. veljače 2019.g. Nakon toga sklopljen je i peti dodatak za instalaciju grijanja i hlađenja dana 13. ožujka 2019.g., a potom i konačno šesti dodatak ugovora za vanjsko uređenje 28. ožujka 2019. g. Nakon što je tužitelj izveo sve radove sukladno osnovnom ugovoru i njihovim dodatcima te nakon što su ispostavljene privremene situacije, nakon završetka radova zaključno sa srpnjem 2019.g. sastavljena je i okončana situacija koju je potpisao i nadzorni inženjer Žarko Dadić, dana 12. kolovoza 2020.g. kojim je utvrđeno da je za uplatu po okončanoj situaciji preostala na strani tuženika obveza u visini od 214.781,22 kn. Nakon što je okončana situacija potpisana od strane glavnog nadzornog inženjera tuženik je platio tužitelju iznos od 57.000,00 kn, a preostali iznos 157.620,80 kn odbio je platiti izjavljujući prijeboj tražbine tužitelja sa svojom tražbinom pozivajući se na zakašnjenje tužitelja u izvođenju navedenih radova. Navedenu izjavu o prijeboju tuženik je dao 24. kolovoza 2020.g., a koju izjavu o prijeboju je tužitelj odbio jer nema nikakvih obveza prema tuženiku i nije odgovoran za zakašnjenje završetka radova, s obzirom na činjenicu da su radovi započeti kasnije zbog razloga neizdavanja građevinske dozvole odmah po sklapanju ugovora i zbog promjena obima,vrste i količine radova. Sukladno navedenom tužitelj s obzirom da je između parničnih stanaka temeljem ugovora o građenju i to čl. 10 toč.2. ugovorena stvarna nadležnost Trgovačkog suda u Osijeku predlaže da isti sud nakon provedenog postupka donese presudu kao u izreci.

3. Tuženik u svom odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da su Ugovorne strane sklopile dana 29.11.2018.g. Ugovor o izvođenju građevinskih radova, a u razdoblju do 28.03.2019.g. i još šest dodataka Ugovoru, kojima se tužitelj obvezao najkasnije do 01.05.2019.g. izvesti građevinske radove na objektu na lokaciji Ulica Kroz Burak 44, Hvar, ukupne vrijednosti 3.152.415,96 kn. Sukladno čl. 8. Ugovora, ako tužitelj ne završi radove u ugovorenom roku, osim iz razloga navedenih u člancima 3.2 i 3.3. Ugovora, dužan je tuženiku za svaki dan zakašnjenja platiti ugovornu kaznu u visini 2‰ (dva promila) za svaki dan zakašnjenja, a najviše u visini 5% (pet posto) od vrijednosti ugovorenih radova. Prema članku 3.1 Ugovora, danom završetka radova smatra se datum koji je ovlašteni nadzorni inženjer potvrdio kao datum s kojim su svi ugovoreni radovi izvedeni u cijelosti. Iako su ugovoreni radovi trebali biti završeni najkasnije do 01.05.2019.g., tužitelj je iste završio tek 22.07.2019.g. Navedena činjenica jasno proizlazi i iz tužiteljevog dokumenta – Okončane situacije od 12.08.2020.g., u kojoj je nedvosmisleno navedeno: „Za izvršenje radova zaključno s: srpanj 2019. Slijedom navedenog, tuženik je sukladno čl. 8. Ugovora obračunao ugovornu kaznu, te za iznos iste izjavio prijeboj dana 24.08.2020.g., nakon dospijeća tužiteljevog računa br. 57-2020/1/1, pri čemu je podmirio razliku po navedenom računu. Nadalje ističe da su netočni tužiteljevi navodi da su radovi započeli tek 27.01.2019.g., obzirom da je tog dana postala pravomoćna građevinska dozvola. Naime, građevinska dozvola postala je pravomoćna 14.12.2018.g., a radovi su započeli i znatno prije toga, već u listopadu odnosno studenom 2018.g. Da su radovi započeli znatno prije datuma koji navodi tužitelj, nedvojbeno slijedi i iz činjenice da je tužitelj već 19.12.2018.g. izdao prvu privremenu situaciju, a dana 31.12.2018.g. i prvi račun temeljem iste. Nadalje, sukladno čl. 3.2. i 3.3. Ugovora, tužitelj je imao pravo na produljenje roka završetka radova u taksativno navedenim slučajevima. Međutim, da bi tužitelj ostvario to svoje pravo, bio je dužan podnijeti pismeni zahtjev tuženiku u roku od 8 dana od dana nastanka događaja zbog kojeg je spriječen izvoditi radove. Međutim, takav zahtjev tužitelj nikada nije podnio. Stoga je u potpunosti neosnovano, protivno načelu savjesnosti i poštenja te ispunjenja ugovornih obveza u dobroj vjeri, sada, kada je tuženik konzumirao svoje pravo na ugovornu kaznu, tvrditi da je iz tko zna kojih razloga tužitelj bio onemogućen ugovorene radove završiti u predviđenom roku. Slijedom svega navedenog, očito je da je tužitelj dospio u zakašnjenje s ispunjenjem svoje ugovorne obveze zbog loše organizacije gradilišta i loše koordinacije radova različitih struka, te da sada neosnovano pokušava ostvariti nepripadajuću mu imovinsku korist. Stoga tuženik predlaže naslovnom sudu, nakon provedenog dokaznog postupka, u cijelosti odbiti tužiteljev zahtjev kao neosnovan, te mu naložiti da tuženiku naknadi prouzročene troškove parničnog postupka.

4. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor o izvođenju građevinskih radova broj 02-2018-11 od 29.11.2018. (str. 4 do 9 spisa), I. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 31.1.2019. (str. 10 spisa), II. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 31.1.2019. (str. 11 spisa), III. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 8.2.2019. (str. 12 spisa), IV. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 12.2.2019. (str. 13 spisa), V. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 13.3.2019. (str. 14 spisa), VI. Dodatak ugovoru o izvođenju radova od 28.3.2019. (str. 15 spisa), Okončana situacija od 12.8.2020. (str. 16 spisa), Izjava o prijeboju od 24.8.2020. (str. 17 spisa), Građevinska dozvola od 12.12.2019. (str. 27 do 29 spisa), račun tužitelja od 12.8.2020. (str. 34 spisa), fotografije objekta (str. 39 do 42 spisa), email korespodencija od 24.12.2018., 4.1.2019. i 7.1.2019. (str. 43 spisa), I. privremena situacija od 19.12.2018. (str. 44 spisa), račun tužitelja od 31.12.2018. (str. 45 spisa), email od 10.1.2019. (str. 46 spisa), preslik izvatka iz građevinskog dnevnika od 9.6.2019. (str. 50 i 51 spisa), preslik izvatka iz građevinskog dnevnika od 21.1.2019. (str. 54 spisa), te je saslušao svjedoke Peru Kusić i Miljenka Matas, te zz tužitelja Blaženku Kusić na ročištu održanom 1. rujna 2022. (str. 66 do 73 spisa), izvršio uvid u nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka Gorana Ožbolt (str. 87 do 98 spisa), te je saslušao vještaka Gorana Ožbolt danog na ročištu 25. siječnja 2023. (str. 108 do 111 spisa).

5. Cijeneći izvedene dokaze, te imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Naime, u ovoj pravnoj stvari predmet spora je zahtjev tužitelja za naplatom iznosa od 157.620,80 kn uz pripadajuće zakonske kamate, a na ime građevinskih radova koje je tužitelj izveo za tuženika kao naručitelja istih radova.

7. Među strankama je nesporno kako su iste bile u poslovnom odnosu, a temeljem ugovora o izvođenju građevinskih radova broj 02-2018-11 (str. 4 do 9 spisa), te na temelju dodataka tog ugovora (str. 10 do 15 spisa). Među strankama je također tijekom postupka postalo nesporna činjenica da je ugovorna kazna koju je tuženik obračunao tužitelju na ime zakašnjenja za dovršetak radova točno izračunata u skladu sa glavnim ugovorom, te predviđenim datumom dovršetka radova, odnosno 1.5.2019. godine, budući da su stranke to iskazale na ročištu održanom 1.9.2022. (str. 72 spisa), te su također na istom ročištu učinile nespornom činjenicu da nije sporna tužiteljeva tražbina, budući da je u samoj izjavi o prijeboju ista priznata (str. 66 spisa). Također nije niti sporno da je tuženik platio tužitelju iznos od 57.000,00 kn, a temeljem izdanog računa tužitelja broj 57-2020/1/1.

8. Među strankama je međutim sporno da li je izjavljenim prijebojem prije početka ovog postupka od strane tuženika i to na ime ugovorne kazne koju je obračunao tuženik tužitelju, tražbina tužitelja koju zahtjeva ovom tužbom prestala. Također je sporno da li je tuženik sa zakašnjenjem uveo tužitelja u posao, odnosno da li je to eventualno zakašnjenje utjecalo na datum dovršetka radova. Također je sporno da li su se stranke dogovorile o produljenju roka za dovršetak radova, te je također bio sporan obujam više izvedenih radova od prvotno ugovorenih radova.

9. Sud je radi utvrđivanja spornih činjenica, odnosno poslovnog odnosa stranaka, produženja radova, stanja gradilišta, odnosno uvođenja tužitelja u posao, tijekom postupka saslušao svjedoka Peru Kusić, Miljenka Matas i zz tužitelja Blaženku Kusić, te je na okolnost da li je trajanje radova produženo zbog promjena obima, vrste i količine radova ugovorenih dodacima osnovnog ugovora, te da li je početak izvođenja radova nakon izdavanja građevinske dozvole utjecalo na konačan dovršetak radova u odnosu na ugovorom određen rok izvođenja, proveo vještačenje po vještaku građevinske struke Goranu Ožbolt.

10. Iz iskaza saslušanog svjedoka Pere Kusića (suprug direktorice tužitelja), sud je utvrdio da je isti zaposlenik tvrtke tužitelja, te da je on kao zamjenik direktorice pravio ponudu i pisao ugovor o izvođenju građevinskih radova u ovoj pravnoj stvari, na osnovu tendera kojeg su dobili od investitora odnosno naručitelja građevinskih radova. Na upit suda da li je istome, a s obzirom da je on pravio ponudu, odnosno ugovor o izvođenju građ. radova bio poznat članak 33. kojim je izvoditelj dužan zahtjev za produljenjem rokova izgradnje građevine u slučaju povećanja obujma radova, zahtijevati pisanim putem od naručitelja, isti je iskazao kako mu je ta činjenica bila poznata. Svjedok je iskazao kako je on pisao i sve dodatke ugovora o izvođenju građevinskih radova koji se nalaze u sudskom spisu, a na daljnji upit da li je tužitelj pisanim putem tražio produljenje rokova za izvođenje dodatnih radova, svjedok ističe da nije pisanim putem zatraženo, međutim da je postojao dogovor sa tuženikom da se produlji rok, a sve zbog činjenice da tuženik tužitelju nikada nije dostavio izvedbeno-projektnu dokumentaciju, odnosno konačno izvedbeni projekt, prema kojem bi mogao tužitelj točno naznačiti kada će moći završiti predmetne dodatne radove, nego je rok za izgradnju u osnovnom ugovoru bio utvrđen na temelju glavnog projekta, koji nije sadržavao sve ove dodatne radove. Također je napomenuo kako su postojali i vantroškovnički radovi od cca 200.000,00 kn, te je tuženik također i tijekom izgradnje tog objekta mijenjao stavke za pojedine radove te je tako primjerice mijenjao tip profila za vanjsku stolariju, zbog čega je sam rok isporuke bio i produžen, te se stoga ti radovi nisu mogli niti na vrijeme izvesti. Napomenio je kako je tužitelju u ovom postupku bilo u interesu što prije izvesti sve radove, budući da su radnici koji su radili na gradilištu bili iz unutrašnjosti Hrvatske te je tužitelj imao veliki trošak izvođenja radova, a pogotovo početkom turističke sezone, te je također napomenuo kako je on bio voditelj gradilišta. Na upit suda istaknuo je kako je datum koji je u građ.dnevniku definiran kao datum završetka radova 22.6.2019. Na daljnji upit suda da li je napravljen i kada zapisnik o primopredaji radova, izjavio je kako je napravljen zapisnik, međutim nije se mogao točno sjetiti kojeg datuma, te je naveo kako je zapisnik predan naknadno investitoru nakon što je svjedok došao sa Hvara u Osijek, dok je građ. dnevnike predao neposredno investitoru i nadzornom inženjeru Žarku Dabić. Istaknuo je kako je prilikom predaje građ.dnevnika investitor sa nadzornim inženjerom pregledao predmetnu građevinu, te osim određenih sitnih radova, nije imao nikakvih primjedbi, a i te su primjedbe otklonili tako što su nakon nekoliko dana popravili te nedostatke na koje je investitor ukazao. Također je istaknuo kako je predmetna građevina prošla tehnički pregled, te je stoga i izdana uporabna dozvola. Na upit suda kada je tužitelj uveden u posao, odnosno na gradilište, ističe kako je tužitelj od kraja listopada 2018. uveden na gradilište, budući da je imao ugovor za izgradnje pomoćnog objekta na istoj čestici koji su radovi završeni u studenom 2018. dok su pripremni radovi na izgradnji glavnog objekta započeti nakon toga, dakle u studenom 2018., a ti radovi su obuhvaćali iznošenje određenih stvari, kompletnog namještaja, demontaža stolarije, pokrova, krova i dr. Ističe kako određeni pripremni radovi, a i određeni građevinski radovi na glavnom objektu kojima se moglo pristupiti su započeti i prije pravomoćnosti izdavanja građ.dozvole upravo kako se ne bi gubilo na vremenu. Još jednom napominje kako su građevinski radovi svi završeni 22.6.2019., a ugovorna kazna je izjavljena od strane tuženika godinu dana nakon toga i to nakon potpisivanja okončane situacije i to putem maila od strane tuženika. Također svjedoku se na uvid daje izjava o prijeboju sa lista 17 spisa i svjedok iskazuje kako je to ta izjava kojom je izjavljena i ugovorna kazna.

11. Iz iskaza svjedoka Miljenka Matas sud je utvrdio da je svjedoku poznat poslovni odnos između stranaka, budući da je njegova tvrtka Arhitektura i graditeljstvo Matas imala ugovor sa investitorom, ovdje tuženikom, za izradu projektne dokumentacije, za građevinsku dozvolu i izvođenje radova rekonstrukcije zgrade na Hvaru. Na upit da li je svjedoku poznata dinamika izvođenja građ.radova izjavio je da jest, budući da je ujedno imao i ugovor o nadzoru nad izvođenjem građ.radova. Izjavljuje kako je nadzirao radove do travnja 2019., kada je raskinuo ugovor sa investitorom, ovdje tuženikom. Poznato mu je da je ovdje tužitelj počeo izvoditi radove u listopadu 2018. i to na pomoćnom objektu, a nakon prijave gradilišta na pomoćnom objektu, budući da je temeljem Pravilnika o jednostavnim radovima i građevinama dopušteno izvoditi radove na pomoćnom objektu uz uvjet da postoji glavni projekt i nadzor, te prijava gradilišta pomoćnog objekta. Na pomoćnom objektu radovi koji su se izvodili su bili iskop, temeljenje, nosivi stupovi i zidovi i stropna ploča parkirališta. Na glavnom objektu pristupilo se radovima za koje nije bila potrebna građevinska dozvola, a upravo temeljem naprijed navedenog pravilnika, a ti radovi su obuhvaćali skidanje krovišta, skidanje vanjske i unutarnje stolarije, demontaža pregradnih zidova (nenosivih), dok se ostalim radovima pristupilo nakon pravomoćnosti građevinske dozvole. Na upit kada je tužitelj saznao za pravomoćnost građ.dozvole, svjedok iskazuje kako je isti dan nakon što je stavljena klauzula pravomoćnosti građ.dozvola odnešena na gradilište, te je stoga tada tužitelj i saznao za tu činjenicu, međutim ne može se očitovati koji je točno dan to bilo. Također se ne može ni točno očitovati kada je točno bila prijava gradilišta glavnog objekta. Na upit da li je dinamika izvođenja građ.radova bila odgovarajuća, odnosno da li je bilo određenih zastoja u izvođenju građ.radova, svjedok izjavljuje kako je na gradilištu bila redovna dinamika izvođenja radova. Na upit da li je istome poznato da su tužitelj i tuženik naknadno ugovarali nakon potpisivanja glavnog ugovora dodatne radove, izjavljuje kako mu je to poznato, međutim da je on projektnu dokumentaciju napravio sa svim tim radovima koji su naknadno ugovoreni, a zašto su u ugovoru o izvođenju građ.radova ugovoreni samo osnovni građ. radovi bez tih radova koji su naknadno ugovoreni, njemu nije poznato, te je to stvar između investitora i izvođača.

12. Iz iskaza zakonske zastupnice tužitelja Blaženke Kusić proizlazi kako se ista pridružuje iskazu svjedoka Pere Kusića, zaposlenika tužitelja i njezinog supruga, te iskazuje kako je u njegovom svjedočenju objašnjen cjelokupni poslovni odnos u ovoj pravnoj stvari. Također izjavljuje kako je o obračunatoj ugovornoj kazni saznala nakon što je zaprimila izjavu o prijeboju od strane tuženika i to nakon što su završeni svi radovi i nakon što je izdana okončana situacija. Na upit da li je istoj poznato zbog čega je na okončanoj situaciji kao rok kada su završeni radovi naveden srpanj 2019. a okončana situacija je izdana 12. kolovoza 2020. , izjavila je kako joj je poznato kako je njezin suprug, Pero Kusić, učestalo na pozive investitora dodatno išao na Hvar, te pretpostavlja da je to razlog zbog čega je 12. kolovoza 2020. izdana okončana situacija, te smatra da je bilo otezanja od strane investitora.

13. Također, sud je proveo i građevinsko vještačenje na ranije navedene okolnosti, te je građevinski vještak Goran Ožbolt u svom nalazu i mišljenju utvrdio kako je trajanje radova produženo zbog promjene obima, vrste i količine radova ugovorenih dodacima osnovnog ugovora, dodataka I.,II., III., IV., V. i VI. radova na ogradi stepeništa i terase i rampe, parkirališta, kao i vantroškovničkih radova koji nisu naknadno ugovarani i protežu se kroz cijelo trajanje radova, a kroz građevinsku knjigu su priznate količine i jedinične cijene obračunate u privremenim i okončanoj situaciji. Također je mišljenja da je početak radova nakon izdavanja građevinske dozvole utjecao na konačan završetak radova u odnosu na ugovorom određen rok izvođenja jer je početak radova datum upisa u građevinski dnevnik 9.1.2019., kada je izvođač otpočeo sa pripremnim radovima na gradilištu, preuzeta je građevinska dozvola i projektna dokumentacija. Budući da je tuženik imao primjedbe na nalaza i mišljenje predmetnog vještaka, dana 25.1.2023. na glavnoj raspravi isti je saslušan, te je naprijed navedeni vještak ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja dostavljenog ovome sudu dana 10.11.2022., te je također usmeno izjavio kako je Ugovor o izvođenju radova zaključen je 29.11.2018. prema članku 3. točka 1. ugovora početak radova je 8 dana po potpisu ugovora i prijavi gradilišta. Prema članku 3. točka 4. ugovora upisom u građ.dnevnik da je predana sva dokumentacija je početak radova. Znači prijava gradilišta je bila 21.1.2019. građevinskoj inspekciji. Nadalje je istaknuo kako je 9.1.2019. upisan prvi list građevinskog dnevnika, te su počeli pripremni radovi na gradilištu sa tim danom i preuzeta projektna dokumentacija i građevinska dozvola. Na upit da li je ugovorom bio točno definiran datum početka radova, vještak je izjavio da nije. Na daljnji upit da li se vještak može očitovati o činjenici kada su stvarno započeli predmetni radovi, vještak je istaknuo kako se o toj činjenici ne može očitovati, ali je izjavio da se određeni radovi rade tzv. inkognito, odnosno da se radovi mogu započeti i ranije. Na daljnji upit na što se odnosi prva privremena situacija, odnosno na koje radove, vještak je istaknuo kako on nije mogao utvrditi koji su radovi izvršeni u prvoj privremenoj situaciji, a da je ista potpisana sa danom 9.12.2018. Na daljnji upit da li se može vještak očitovati koliko su zapravo trebali trajati vremenski predmetni radovi u mjesecima, tjednima i danima, vještak je izjavio da je ugovorom bilo određeno da radovi traju do 1.5.2019., međutim o točnoj činjenici koliko su ti radovi mogli trajati ne može se očitovati budući da među strankama ne postoji mrežni plan koji bi obuhvaćao točne planove sa rokovima izvršenja radova, slijedom toga tu činjenicu nije vještak mogao utvrditi. Na daljnji upit da li su vremenske prilike utjecale na izvođenje radova, odnosno produžetak izvođenja radova, vještak je iskazao da se ne može o toj činjenici očitovati, međutim istaknuo je također da je utvrdio da je došlo do povećanja obujma posla u postotku i u iznosima koje je naveo u vještačenju, a da li je i za koliko je došlo do vremenskog produžetka tih radova, o toj se činjenici ne može očitovati. Na upit može li vještak reći koliko je radnika bilo prisutno na gradilištu u prosjeku, vještak je istaknuo kako se o toj činjenici ne može očitovati budući da sami radovi određuju koliko će za neki posao biti angažirano radnika, a on nije bio prisutan prilikom izvođenja tih radova, te još jednom je istaknuo kako bi se to moglo eventualno utvrditi kada bi postojao tzv. mrežni plan koji u ovom slučaju ne postoji. Nadalje, na upit da li je postojala norma rada, odnosno da li je ona bila ispunjena, vještak je izjavio kako se o toj činjenici ne može očitovati, budući da to nije mogao niti utvrditi iz priložene dokumentacije. Nadalje, vještak je izjavio kako se ne može očitovati o činjenici koliko je radnika bilo prisutno prilikom izvođenja pojedinih radova, odnosno ne može se očitovati niti o dinamici izvođenja pojedinih radova u odnosu na radnike, a slijedom toga ne može se očitovati niti da li je tužitelj trebao angažirati više ljudi zbog povećanog obujma radova, a ne može se očitovati niti o činjenici da li su ti ljudi, ukoliko bi isti i bili angažirani dodatno, mogli svi izvoditi određene radove na gradilištu. Na upit zna li kakvu je mehanizaciju tužitelj koristio, je li bilo kakvih kvarova na opremi tužitelja, koliko podizvođača je tužitelj angažirao, kada i za koje radove, vještak je odgovorio da se o toj činjenici ne može očitovati. Na daljnji upit da li se vještak može očitovati primjerice o VI. aneksu ugovora kojim je ugovoreno vanjsko uređenje od 28.3.2019. i koji je potpisan od obje strane, da li se vještak može očitovati da li su ti radovi mogli biti izvedeni do datuma predviđenog završetka svih radova 1.5.2019., vještak je izjavio kako se o toj činjenici ne može očitovati da li su ti radovi mogli biti dovršeni do ranije navedenog datuma. Na daljnji upit kada su bili okončani radovi, vještak je iskazao kako stranke nemaju točne datume niti dokumentaciju, međutim upisom u građ.dnevnik 19.6.2019. izvođač je upisao da su s tim danom završeni svi građevinski radovi, a da se ostaje izraditi još određene radove. 24.6.2019. investitor i nadzorni inženjer nisu prihvatili da su završeni svi radovi, imaju brojne nedostatke, ali nigdje nema opisa tih nedostataka, odnosno naznake da li su ti nedostaci bitni ili nebitni. 30.10.2019. nakon završetka turističke sezone, investitor i nadzor uputili su dopis sa uočenim primjedbama na izvedene radove, te je dogovorena dinamika otklanjanja nedostataka po primjedbama. 20.11.2019. su sa tim danom otklonjeni svi nedostaci. Na upit kada je izdana okončana situacija, iskazao je da je izdana sa mjesecom srpnjom 2019. Na upit da li je njemu iz prakse poznato, a s obzirom na ovoliko aneksa ugovora, odnosno povećanja posla, da stranke traže produljenje samog posla, vještak ističe da je to uobičajeno, odnosno da to izvođač sam to rješava sa investitorom, ali da je normalno da se zbog povećanog obujma radova pomiču i rokovi. Na upit da li je iz priložene dokumentacije primijetio da je izvođač tražio pismeno produljenje roka radova, vještak je iskazao da iz priložene dokumentacije nije razvidno da je tužitelj kao izvođač radova pismeno zatražio produljenje rokova radova. Na upit vještak je istaknuo kako je njegovo mišljenje da je zbog povećanog obujma posla došlo i do promjena rokova dovršetka radova. Na daljnji upit da li je izvođač mogao otkloniti produženje rokova boljom organizacijom poslova, vještak je iskazao kako se o toj činjenici ne može izjasniti budući da ne postoji mrežni plan, a kojim planom bi bili utvrđeni svakodnevni radovi. Predmetni nalaz i mišljenje, kao i iskaz vještaka, sud je ocijenio kako objektivan i stručno sačinjen, u skladu sa pravilima struke, te ga je prihvatio u cijelosti.

14. Budući da je nakon gore navedenog dokaznog postupka stanje stvari bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno, sud je odbio druge dokazne prijedloge stranaka, budući da nisu bili od značaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

15. Člankom 10. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje u tekstu: ZOO) određeno je da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjavanju svoje obveze postupati sa pažnjom koja se u pravnoj prometu zahtjeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina), dok je stavkom 2. istog članka određeno da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjenju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati sa povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). Nadalje, člankom 319. stavak 1. ZOO-a određeno je da se odredbe ugovora primjenjuju onako kako glase. Člankom 350. stavak 1. ZOO-a određeno je da vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako ju neuredno ispuni, dok je člankom 351. ZOO-a određen način određivanja ugovorne kazne, a člankom 352. stavak 1. određeno je da sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osiguranje odnosi. Člankom 353. stavak 4. ZOO-a kada je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu, dok je stavkom 5. istog članka određeno da vjerovnik ne može zahtjevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja odnosno neurednog ispunjenja, ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu. Člankom 195. ZOO-a određeno je da dužnik može prebiti tražbinu sa protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenjljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele, a člankom 196. ZOO-a određeno je da prijeboj nastaje izjavom o prijeboju, a nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onog trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

16. Uvidom u osnovni ugovor o izvođenju građevinskih radova sud je utvrdio kako su stranke člankom 3. ugovorile da je rok za završetak radova 1.5.2019., a danom završetka radova smatra se datum koji je ovlašteni nadzorni inženjer potvrdio kao datum s kojim su svi ugovoreni radovi izvedeni u cijelosti. Istim člankom ugovoreno je da izvoditelj ima pravo na produženje roka u taksativno navedenim slučajevima i uslijed drugih promjena uvjeta izvođenja radova koji se nisu mogli predvidjeti ustaljenim metodama (nedostatak projektne dokumentacije, nedostatak potrebnih dozvola i suglasnosti, nedostatak priključka na vodovod i električnu mrežu, pristupni put i slično), te zbog povećanja obujma radova za više od 10%, te u slučaju dogovora postignutog između naručitelja i izvoditelja. Također je ugovoreno da je izvoditelj dužan zahtjev za produženje roka podnijeti naručitelju u pismenom obliku najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka postojanja događaja zbog kojeg je spriječen izvoditi radove, a odluke o eventualnom produženju roka naručitelj će dati u pismenom obliku, a što se regulira aneksom ovom ugovoru. Također je i ugovoreno da je početak radova datum kad naručitelj izvođača uvede u posao i uz uvođenje preda pravovaljanu izvedbenu projektnu dokumentaciju upisnom u građevinski dnevnik. Nadalje, člankom 8. istog ugovora ugovoreno je da ukoliko izvoditelj iz bilo kojih razloga ne završi radove u ugovorenom roku, osim iz ranije navedenih razloga propisanih člankom 3. dužan je naručitelju za svaki dan zakašnjenja platiti ugovornu kaznu u visini 2 promila za svaki dan zakašnjenja, a najviše u visini od 5% od vrijednosti ugovorenih radova.

17. Nadalje, uvidom u dodatak I. ugovora o izvođenju građevinskih radova za stolarske radove unutarnje i vanjske stolarije, dodatak II. ugovora o izvođenju građevinskih radova za solarno grijanje, dodatak III. ugovora o izvođenju građevinskih radova za instalaciju grijanja/hlađenja, dodatak IV. ugovora o izvođenju građevinskih radova za aluminijsku bravariju, dodatak V. ugovora o izvođenju građevinskih radova za instalaciju grijanja/hlađenja i dodatak VI. ugovora o izvođenju građevinskih radova za vanjsko uređenje, sud je utvrdio kako su u svakom od tih dodataka ugovora stranke povećale iznos i obujam poslova koji su prvotno ugovorile, međutim, stranke su u članku 3. svakog od naprijed navedenih dodataka ugovora ugovorile da sve ostale stavke (osnovnog) ugovora o izvođenju građevinskih radova ostaju iste.

18. Uvidom u račun tužitelja broj 57-2020/1/1 od 12.8.2020., sud je utvrdio kako je tužitelj tuženiku po okončanoj situaciji, a na temelju predmetnog ugovora i dodataka ugovoru, izdao račun na ukupan iznos od 214.781,22 kn. Nadalje, uvidom u okončanu situaciju potpisanu i snabdjevenom pečatima tužitelja i tuženika, sud je utvrdio kako je ista potpisana 12.8.2020., te je kao datum izvršenja radova utvrđen srpanj 2019. godine. Uvidom u izjavu o prijeboju od 24.8.2020. dostavljenu od strane tužitelja uz tužbu, a potpisanu po direktoru tuženika, sud je utvrdio kako je u toj izjavi tuženik prebio potraživanje tužitelja prema tuženiku u iznosu od 157.620,80 kn sa iznosom od 157.620,80 kn, a koju temeljem ugovorne kazne zbog zakašnjenja u završetku radova, tužitelj duguje tuženiku.

19. Slijedom svega iznijetoga, iz provedenih dokaza proizlazi kako tužitelj nije postupao sukladno citiranom članku 10. ZOO-a, te se isti samostalno svojim postupcima doveo u situaciju da tuženik u skladu sa ugovorom ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja dovršetka radova, a što je tuženik i učinio, a potom i prebio svoju tražbinu sa tražbinom tužitelja.

20. Naime, iz iskaza svjedoka Pere Kusić (supruga direktorice tužitelja) proizlazi kako je upravo on pravio ponudu i pisao ugovor o izvođenju građevinskih radova u ovoj pravnoj stvari, te da mu je bio poznat članak 33. kojim je izvoditelj dužan zahtjev za produljenjem rokova izgradnje građevine u slučaju povećanja obujma radova zahtijevati pisanim putem, te je ujedno iskazao kako je on pisao i sve dodatke ugovoru o izvođenju građevinskih radova. Također iz iskaza istoga proizlazi kako nije postojao pisani ugovor o produljenju radova, te da isti radi u građevini od 1993. godine, te da je isti vodio operativno cijelo poslovanje tužitelja u ovom postupku. Navod da tužitelj nije u skladu sa ugovorom pisanim putem zahtijevao produljenje rokova dovršetka radova, potvrdio je u svom iskazu i saslušani vještak Goran Ožbolt. Nadalje, iz iskaza saslušanog svjedoka Miljenka Matas proizlazi također da je isti radio projektnu dokumentaciju za predmetnu građevinu, te da je ista uključivala i sve naknadne, odnosno dodatne radove, a koje su same stranke kasnije naknadno ugovorile. Također iz iskaza vještaka Gorana Ožbolt proizlazi kako u spisu ne postoji tzv. mrežni plan, a niti su to stranke vještaku dostavile, na temelju kojeg bi bila vidljiva točna dinamika izvođenja radova na gradilištu, te se slijedom toga vještak nije mogao točno očitovati o cjelokupnoj dinamici izvođenja radova, odnosno da li je tužitelj poduzeo sve potrebne radnje kako bi dovršio radove do ugovorenog roka, odnosno do 1.5.2019., a sud je stava kako je tu činjenicu bio dužan dokazati tužitelj. Nadalje, iako je vještak u svom nalazu i mišljenju naveo kako je početak radova nakon izdavanja građevinske dozvole utjecao na konačan završetak radova u odnosu na ugovorom određeni rok izvođenja radova, u daljnjem iskazu vještak nije mogao utvrditi koji je datum bio točno definiran kao početak radova, jer isti nije bio definiran ugovorom, te isti nije mogao razjasniti koji su pripremni radovi i kada započeli prije početka izvođenja stvarnih radova, nego je istaknuo kako je prijava gradilišta bila 21.1.2019., a da je 9.1.2019. upisan prvi list građevinskog dnevnika.

21. Budući da je ugovorom kao i svim naknadnim dodacima ugovora rok za dovršenje svih radova bio 1.5.2019., te da tužitelj nije u skladu sa ugovorom tražio produljenje roka dovršetka radova pisanim putem, a što je bio obvezan, te je isti s obzirom na očiti povećani obujam radova u iznosu od 36,96% bio i ovlašten učiniti, a isti to nije učinio, sud je stava kako je tužitelju, budući da je upravo on pisao i osnovni ugovor i sve dodatke tog ugovora, bilo poznato da sve radove mora dovršiti u skladu sa ugovorom do 1.5.2019., a budući da isti to nije učinio, već je ugovorene radove izvršio sa zakašnjenjem, sud je stava kako je slijedom toga tuženik imao pravo primijeniti odredbu članka 8. ugovora, te potraživati ugovornu kaznu, a čija visina i obračun među strankama nije sporna. Iz provedenih dokaza također nije razvidno kada su stvarno započeli radovi, a kada su započeli pripremni radovi, budući da o toj činjenici postoje različiti navodi kako svjedoka, tako i vještaka, te stoga činjenica da li je tuženik sa zakašnjenjem "uveo tužitelja u posao", sukladno članku 3. točka 3. i 4. ugovora, nije dokazana, no navedena činjenica, budući da tužitelj nije pisanim putem zahtijevao produljenje roka za dovršetak radova, nije niti odlučna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Kako je tuženik nakon potpisivanja okončane situacije 12.8.2020., te nakon zaprimanja računa tužitelja podmirio nesporni dio u iznosu od 57.000,00 kn, te je potom prije početka ovoga postupka 24.8.2020. izjavom o prijeboju prebio svoju tražbinu na ime ugovorne kazne sa tražbinom tužitelja, tužiteljeva tražbina je prestala postojati i prije početka ovoga postupka, te se ista stoga ukazuje kao neosnovana, slijedom čega je temeljem ranije citiranih zakonskih odredbi iz točke 15. ovoga obrazloženja, odlučeno kao u točki I. izreke presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i st. 2. ZPP-a. Visina troškova odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje: OT) i Tarife sudskih pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03 – pročišćeni tekst, 125/11 i 157/13) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 118/18, 53/19 i 92/21).

23. Sud je tuženiku, a koji je u cijelosti uspio u postupku, priznao parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.731,25 EUR, a koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu u iznosu od 497,50 EUR, (Tbr. 8.t.1. OT), za obrazloženi podnesak od 13.7.2021. u iznosu od 497,50 EUR (Tbr. 8.t.1. OT), za zastupanje na ročištu od 8.9.2021. u iznosu od 497,50 EUR (Tbr.9.t.1. OT), za zastupanje na ročištu od 1.9 .2022. u iznosu od 497,50 EUR (Tbr.9.t.1. OT), za obrazloženo podnesak od 22.11.2022. u iznosu od 497,50 EUR, te zastupanje na ročištu od 25.1.2023. u iznosu od 497,50 EUR (Tbr.9.t.1. OT), sve uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 746,23 EUR, te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke presude.

24. Preko dosuđenog iznosa iz točke II. izreke presude sud tuženiku nije priznao trošak podneska od 5.9.2022. u iznosu od 497,50 EUR uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 25% u iznosu od 124,37 EUR, odnosno ukupno 621,87 EUR, budući da isti nije bio potreban za vođenje ove parnice, te je stoga odlučeno kao u točki III. izreke presude.

25. Slijedom svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku, 23. veljače 2023.

S U D A C

Augustin Jalšovec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, pismeno, u roku od 15 dana od dana objave.

Broj zapisa: 9-30855-55be2

Kontrolni broj: 048f1-90c58-d4de2

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Augustin Jalšovec, O=TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.