Poslovni broj 4 Povrv-145/20-36

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja U. O. d.d. Z., P. 13a

OIB , zastupani po odvjetničkom društvu E. i Š. iz Z.,

protiv tuženika L. D. J. G. V. S. K. 28 OIB zastupani po punomoćniku K. K., odvjetnici iz V., radi naknade

štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika M. Š., ovlaštene osobe tuženika S. K. i

punomoćnika tuženika odvjetnice K. K., 26. siječnja 2023. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 23. veljače 2023.

p r e s u d i o  j e

1. Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Jelice Kovačić iz Vukovara, br. Ovrv-3209/16 od 26. 9. 2016., održava se na snazi u dijelu kojim se nalaže tuženiku L. D. J. G. V. S. K. 28 OIB da plati tužitelju U. O. d.d. Z., P. 13a OIB ,, u roku od 8 dana iznos od 5.123,50 eura/ 38.602,98 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, tekućim od 3. 8. 2016. do isplate

2. Nalaže se tuženiku L. D. J. G. V. S. K. 28 OIB , da tužitelju U. O. d.d. Z., P. 13a OIB , naknadi trošak postupka u iznosu od 2.646,79 eura/ 19.942,24 kuna kuna, u roku od 8 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, tekućim od dana donošenja presude tj od 23.2. 2023. do isplate.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi javnoga bilježnika Jelice Kovačić iz Vukovara poslovni broj Ovrv- 3209/16 od 26. 9. 2018. naloženo je tuženiku da isplati tužitelju iznos od 38.602,98 kuna sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2.Na navedeno rješenje tuženik je uložio prigovor navodeći da je iz službene zabilježbe PU Vinkovci proizlazi da je šteta na automobilu reg. oznake VK545-DC kojim je upravljala S. B. nastala na način da je 23. 6. 16. oko 22 sata na županijskoj cesti Ostrovo-Gaboš došlo do naleta na divlju životinju (srnu). Nadalje navod da obzirom da se šteta dogodila na magistralnoj cesti koja nije lovište da iz toga razloga nije odgovoran za štetu, da za štetu koja se dogodi na cesti ne odgovara lovačko društvo a koje šteta nastala od divljači, ističući nadalje da nije utvrđeno od koje vrste životinje je nastala šteta, da nisu pronađen nikakvi tragovi dlake na haubi motora, kao niti lešina životinje na koju je izvršen nalet. Tijekom postupka tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije vlasnik divljači, nego je ovlašteni uzgoja i odstrela divljači prema lovnogospodarskoj osnovi, te prigovor suodgovornosti oštećene za nastanka štete, navodeći da je ista upravljala vozilom protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Stoga se tuženik protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti

3.Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 3.5. 2018. stavljeno je izvan snage rješenje u dijelu u kojem je određena ovrha, te je postupak nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ispis iz Registra udruga, izvod iz otvorenih stavki dužnika, službenu zabilješku PU Vukovarsko srijemske, fotografije vozila, podatke o prometnoj nesreći, u zapisnik o ispitivanju alkohola, policu osiguranja, izvid štete, račun A. d.o.o., u izjavu od 11.7.2016., u obavijest o isplati od 1.8.2016., regresni zahtjev, izveden je dokaz prometno-strojarskim vještačenjem po vještaku B. M., dipl. iur. prom., te je izveden dokaz saslušanjem vještaka na ročištu od 24. 9. 2019.

5.Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl.8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" RH br. 53/91, 91/92, 112 /99, 88/01, 117/03, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje ZPP-a).

6.Nesporan je nastanak štetnog događaja.

6.1. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost tuženika kao i visina zahtjeva za naknadu štete.

7.Rješenjem Županijski sud u Varaždinu br Gž-1804/2019 od 13 11. 2020. prihvaćena je žalba i dopuna žalbe tuženika, te je ukinuta presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: Povrv-129/19-15 od 23. listopada 2019. u toč. 1. izreke i toč. 2. izreke u kojoj je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 11.123.29 kn s pripadajućim zateznim kamatama, i u tim dijelovima predmet vraćen na ponovno suđenje.

7.1.U iz upute drugostupanjske odluke proistječe da je u nastavku postupka potrebno provest novu glavnu raspravu i ponovno raspraviti predmet spora, te provesti, između ostalog, dokaze saslušanjem predloženih svjedoka i osobe ovlaštene za zastupanje tuženika.

7.2.Na ročištu od 26. 1. 2023. tužitelj je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka Đ. B., dok je tuženik odustao od izvođenja

dokaza saslušanjem policijskog djelatnika M. M.

8.Prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, koji zasniva na tvrdnji da nije vlasnik divljači, nego ovlaštenik uzgoja i odstrela divljači prema lovnogospodarskoj osnovi, sud je ocijenio neosnovanim.

8.1.Takvu prigovornu tvrdnju je sud ocijenio neosnovanom budući, prema odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine RH br. 35/05, dalje ZOO-a), za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

8.2.Obzirom, da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu ( čl. 3 Zakona o lovstvu Narodne novine RH br. 99/18,32/19), te da sukladno pravnom statusu (žive) divljači, ona nije u ničijem vlasništvu, za štetu je odgovorna osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije ( lovoovlaštenik) sukladno odredbi čl. 1066. st. 1. ZOO-a.

8.3.Kako u konkretnom slučaju tuženik odgovora prema načelu objektivne odgovornosti, tužitelj je bio dužan dokazati da je šteta nastala i potječe od opasne stvari, a tuženik se može osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju ona nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći niti otkloniti. Vlasnik se djelomično oslobađa odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

8.4.Cijeneći sadržaj službene zabilješke, kao javne isprave, sud je utvrdio kao odlučnu činjenicu da je tuženik bio ovlaštenik prava na lov na području na kojem se dogodila prometna nezgoda, te da je tuženikova prigovorna tvrdnja usmjerena isključivo na pokušaj neispunjenja utužene obveze.

9.Nadalje, tuženik je osporio osnovanost tužbenog zahtjeva i tvrdnjom da je za nastanak prometne nezgode i štete suodgovoran osiguranik tužitelja Svetlana Blagojević, jer da je ista upravljala vozilom protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9.1.Obzirom na navedenu tvrdnju tuženika sud je izvršio uvid u službenu zabilješku Policijske uprave Vukovarsko srijemske, te je izveo dokaz prometno- strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ing. B. M., izvedene je dokaz saslušanjem svjedoka S. B., ovlaštene osobe tuženika-

predsjednika L.D. J. S. K., te se vještak P. M. pismenim putem dodatno očitovao o težini divljači.

9.2.Uvidom u službenu zabilješku Policijske uprave Vukovarsko srijemske, Postaje prometne policije Vinkovci, utvrđen je da je dana 23. 6. 2016. oko 22,15 policijski službenik N. I. obavijestio ophodnju za vršenje očevida da se na

Županijskoj cesti broj 4134 Ostrovo-Gaboš na udaljenosti od oko 1000 metara od izlaza iz Ostrova u smjeru Gaboša dogodila prometna nezgoda u kojoj je došlo do nalijetanja osobnog vozila registarske oznake VK 545 DC kojim je upravljala S.

B. iz M. na divlju životinju ( srnu).

9.3.Iz nalaza i mišljenja prometnog strojarskog vještaka, koji sud prihvaća u cijelosti kao stručan i objektivan, proistječe da se predmetna prometna nezgoda dogodila na županijskoj cesti ŽC 4134 Ostrovo-Gaboš kao sudar osobnog automobila marke i tipa "Mazda 6" reg. oznake VK 545-DC, kojim je upravljala S.

B., sa divljom životinjom (srnom). Vještak navodi da se osobni automobil kretao iz pravca Ostrova, te da je dolaskom na udaljenost 1000m od izlaza iz Ostrova s lijeve strane vozila gledano u pravcu kretanja na kolnik istrčala divlja životinja ( srna), da je došlo do udara prednjim dijelom osobnog automobila u desnu stranu divlje životinje (srne), da je uslijed udara divlja životinja odbačena u desno u odvodni kanal nakon čega se udaljila u nepoznatom smjeru. Nadalje navodi da su kao posljedice udara osobnog automobila u divlju životinju na istom nastala oštećenja većeg intenziteta na prednjem dijelu vozila u vidu deformacija prednje ukrasne maske, deformacije prednjeg poklopca s potiskivanjem prema stražnjem dijelu vozila, deformacije prednjeg desnog blatobrana, deformacija prednjeg desnog A stupa odnosno okvira prednjih desnih vrata i puknuće desnog retrovizora, te oštećenja koja su utvrđena nakon rastavljanja vozila u servisu, prednji vezni lim, hladnjak motora i kondenzator klime. Nadalje vještak navodi, a obzirom da nisu zabilježeni tragovi kočenja, konačni položaj zaustavljenog osobnog automobila "Mazda 6", te ostali tragovi na mjestu nezgode, da nije moguće tehničkim putem utvrditi brzinu kojom se osobni automobil kretao u fazi približavanja mjestu kontakta niti brzinu u trenutku kontakta. Ističe da se prema deformacija nastalim na osobnom automobilu može zaključiti kako je brzina kretanja u trenutku naleta bila u rasponu od 70 do 90 km/h. Navodi da je vozačica osobnog automobila S. B. za izbjegavanja naleta na divlju životinju ( srnu) imala na raspolaganju 0,36 sekundi, koliko je životinja provela na kolniku do naleta, a što nije dostatno za izbjegavanje naleta, obzirom daje prosječnom vozaču za reagiranje na opasnost pa do uspostavljanja kočenja potrebno oko 0,8 sekundi. Vještak navodi da pri brzinama 70km/h odnosno 90/km/h , osobni automobil "Mazda 6" u trenutku kada je divlja životinja stupila na kolnik, bilo od mjesta kontakta udaljen 7 odnosno 9 metara, što nije dostatno za izbjegavanje naleta.

9.4.U usmenom obrazloženju nalaza vještak navodi da iz podataka iz spisa proizlazi da je divljač naišla s lijeve strane kolnika i da je do sraz s vozilom prešla udaljenost od 4 m prosječnom brzinom oko 11 m u sekundi, da proizlazi da je vozačica osobnog automobila imala na raspolaganju 0,36 sekundi za poduzimanje reakcije kočenjem i izbjegavanja naleta, te da obzirom da se iz prakse zna da je prosječno vrijeme reagiranja vozača na opasnost 0,8 sekundi proizlazi da vozačica nije imala dovoljno vremena za poduzimanje reakcije prije naleta. Nadalje vještak ističe da neovisno o brzini kretanja osobnog automobila raspoloživo vrijeme od uočavanja opasnost nije bilo dostatno niti za početak reakcije kočenja. Vještak je nadalje iskazao da kretanje osobnog automobila pri dugim ili kratkim svjetlima ne bi imalo utjecala na izbjegavanje naleta, obzirom da je udaljenost osobnog automobila u trenutku uočavanja opasnosti od mjesta kontakta iznosila 7 do 9 m, a da je snop kratkih odnosno dugih svjetala daleko veći od navedenog. Navodi da je prometni znak za opasnost "divljač na cesti" u svakom slučaju postavljen prije mjesta naleta na divljač te da je ograničenje brzine kretanja na toj relaciji identično na cijeloj cesti. Nadalje je vještaka iskazao da u konkretnom slučaju vozačica nije mogla izbjeći nalet na divljač niti da je vozila znatno manjom brzinom jer se radilo o iznenadnom događaju koji nije moguće izbjeći, te da isto tako i u slučaju da je vozačica vozila brzinom većom od 90 km/h moglo bi se dogodi da bi prošla mjesto događaja prije nego što bi divljač istrčala na cestu.

9.5.U dodatnom pismenom očitovanju od 9. 11. 2022. vještak se očitovao da je mišljenja da bi na automobilu nastala oštećenja utvrđena pismenim nalazom i mišljenjem od 8. 7. 2019. da je potrebna težina divljači između 25 i 30 kilograma.

9.6.Svjedok, S. B. u danom iskazu je navela da je ona u trenutku štetnog događaj upravljala vozilom, da je sa njom u vozilu na mjestu suvozača bila kćerka Đ. B., dok je N., mlađa kćerka spavala na zadnjem

sjedištu. Nadalje je izjavila da je je upravljala vozilom iz smjera Ostrova prema Markušici, da je bilo oko 22,00 h navečer, da je u jednom trenutku pored ceste primijetila dvoje divljači prilično velike, ali da ne zna o kojoj se divljači radi, da su u jednom trenutku, u dva skoka prešli cestu na način, da je jedan preskočio njezin automobil, dok je drugi desnim butom skočio na desnu stranu haube. Nadalje ističe da se u trenutku kontakta s divljači još uvijek kretala, da se ne može sjetiti kojom brzinom, ali sigurno 60km/h, da je sigurno vozila brzinom koja nije prelazila 90km/h s obzirom da nikada ne vozim većom brzinom. Navela je da je iza nje vozilom upravljala policijska službenica, djevojačkim prezimenom T. iz P. i da je ona stala svojim vozilom i baterijom tražila divljač, s tim da nije našla divljač, pa su pretpostavili da je otišla. Nadalje je izjavila da je točno da je sutradan u trgovini rekla da je bilo veliko.

9.7.S. K. predsjednika L.D. J. u danom iskazu je izjavio da

ga je policija pozvala na mjesto događaj, da kad je stigao da je zapisnik već bio sastavljen, da se ne može sjetiti da li je isti potpisao. Nadalje je izjavio da je na mjestu događaja zatekao automobil kojim je upravljala S. B., da je uočio da je

na desnom blatobranu malo krvi i da je hauba udubljena. Također je izjavio da sutra dan mjestu događaj nisu zatekli divljač koja bi eventualno bila ranjena ili uginula, a da su tažili trgove krvi i u polju, ali da nisu pronašli nikakve tragove. Izjavio je da smatra da je doista došlo do kontakta s divljači, ali da je mišljenja da je to bila divljač velike težine, da se uglavnom radi o manjoj divljači, koja ne bi mogla nanijeti toliku štetu na automobilu, da L. D. J. nema u gospodarskoj osnovi jelensku divljač,

da se može raditi o zalutaloj divljači iz nekog drugog lovišta, obzirom da njihovo lovište nije ograđeno. Nadalje je izjavio da misli da se ne radi o srni, da srna teži otprilike oko 30kg dok jelen i košuta mogu težiti do 180 kg, da ako se radilo o srni ona takav udar automobilom ne bi preživjela, te je siguran da se najvjerojatnije radilo o kontaktu s jelenskom divljači.

9.8. Sud nije prihvatio vjerodostojnim iskaz ovog svjedoka da se može raditi o zalutaloj divljači iz nekog drugog lovišta i da šteta nije mogla nastati od divljači koja se nalazi u lovištu kojim gospodare, jer iz nalaza i mišljenja vještaka proistječe da je za nastala oštećenja na automobilu potrebna težina divljači između 25-30 kilograma. To upućuje na zaključak da je došlo do kontakta s divljači koja je mogla težiti i više od težine koja je bila od utjecaja na oštećenja nastala na predmetnom vozilu.

10.Slijedom navedenih utvrđenja sud je ocijenio da ne postoje okolnosti koje bi upućivale na odgovornost vozača osobnog automobila, S. B., jer prema službenoj zabilješci i alkotestiranju vozačice nije bila pod utjecajem alkohola, a iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proistječe da nije bila prekoračena brzina, te da nije mogla izbjeći nalet na divljač niti da je vozila znatno manjom brzinom od dopuštene, te stoga ne postoje pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti iz čl. 1067. st. 1. i 2 . ZOO-a.

11.Sukladno navedenom sud je ocijenio da je tuženik u smislu čl.1063. ZOO-a, isključivo odgovoran za štetu koju učini divljač naletom na motorno vozilo na javnoj prometnici po Općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

11.1.Ako javna prometnica graniči s lovištem, ovlaštenik lovišta dužan je prema odredbama Zakona o lovstvu, koje se odnose na sprječavanje štete i naknadu štete poduzimati zaštitne mjere radi sprječavanja divljači od mogućeg istrčavanja na prometnicu.

12.Budući je tuženik kao ovlaštenik prava lova, propustio poduzeti zaštitne mjere za sprječavanje štete od divljači, dužan je tužitelju naknaditi štetu od stvari koje je bio dužan čuvati i nadgledati. Divljač na cesti smatra se opasnom stvari, a prema čl. 1066. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovora osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna nadgledati.

13.Kako je tuženik ovlaštenik prava lova na predmetnom lovištu, upravo on odgovora za štetu od stvari koje je bio dužan čuvati i nadgledati, u konkretnom slučaju nastalu naletom divljači na automobil i to po načelu objektivne odgovornosti.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka proistječe da visina nastale štete na vozilu iznosi 38.602,98 kuna.

Uvidom u obavijest o isplati odštetnog zahtjeva (str. 21 spisa) te u potvrdu Raiffeisen banke ( list 22 spisa) vidljivo je da tužitelj, prema dostavljenom računu za popravak osobnog vozila VK 545 DC, isplatio servisu A. d.o.o. iznos od 38.602,98 kuna. Stoga sukladno čl. 963. st. 1. ZOO-a, tužitelj ima pravo zahtijevati od osobe odgovorne za štetu vraćanje iznosa što ga je svom osiguraniku platio na ime naknade štete nastale u osiguranom slučaju.

15. Temeljem izrečenog sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim, te sukladno čl. 451.st.3ZPP-a, rješenje o ovrsi javnog bilježnika održao na snazi.

16.Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st.1 i 2. ZOO-a.

17.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154. st.1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: OT) te je tužitelju priznat trošak za sastav četiri podneska od 22. 11. 2016., 11. 5. 2018. i 12. 9. 2019., 21.11.2019 , po 200,00 Eura, te za zastupanje na ročištu od 28.5 2018., 24. 9. 2019., 25.10. 2022. i 26. 1. 2023. po 200,00 eura, odnosno ukupno 1.600,00 eura, a što uvećano za PDV iznosi 2.000,00 eura. Tužitelju je također priznat i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 97,68 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 261,10 eura. Dakle, tužitelju su priznati ukupni troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu 2.358,78 eura.

Tužitelju je priznat i trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 165,90 eura s uračunatim PDV-om, javnobilježnička nagrada u iznos od 122,11 eura s PDV-om.

Slijedom navedenog tuženik je dužan tužitelju isplatiti na ime troškova ukupan iznos 2.646,79 eura te je stoga odlučeno kao u točci 2 izreke.

U Vinkovcima 23. veljače 2023.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalbu u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST;

1. .– punomoćnik tužitelja

2. – punomoćnik tuženika