Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 21 Gž-1351/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Mireli Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužiteljice M. S., OIB:…, Z., koju zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu R. & p. d.o.o. iz O., protiv tuženika Grada Zagreba, OIB:…, Zagreb, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6218/2021-13 od 11. srpnja 2022. radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, dana 22. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6218/2021-13 od 11. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog tužiteljice za povrat u prijašnje stanje koji je podnesen 22. ožujka 2022.

2. Protiv rješenja žali se tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava kao žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 82/22. i 114/22. – dalje: ZPP), predlaže da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev i na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio i materijalno pravo. 6. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tužiteljica 22. ožujka 2022. podnijela žalbu protiv rješenja ovog suda od 15. ožujka 2022. kojim je utvrđeno da se smatra da je tužiteljica povukla tužbu,

- da je ujedno podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje u kojem je navela da prijedlog podnosi iz svih razloga zbog kojih je podnijela žalbu,

- da u žalbi (a time u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje) tužiteljica navodi da nije uredno pozvana na pripremno ročište za 14. ožujka 2022., jer da njezin punomoćnik nije zaprimio poziv putem sustava e-Komunikacija, ističe da je poznato da postoje poteškoće u uporabi sustava e-Komunikacija s čime je upoznata i Hrvatska odvjetnička komora, a poteškoća je u tome što sustav evidentira urednu dostavu, iako ista nije izvršena, odnosno sudsko pismeno nije preuzeto,

- da čl. 117. st. 1. ZPP propisuje da će sud stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi radnju, ako je stranka propustila ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku, u slučaju kada ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje, a da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek (čl. 117. st. 2. ZPP),

- da tužiteljica prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi iz razloga što njezinom punomoćniku nije dostavljen poziv za pripremno ročište zakazano za 14. ožujka 2022.,

- da tužiteljica time tvrdi da joj zbog propuštanja dostave nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom što znači da svoje propuštanje (nedolazak na pripremno ročište) pripisuje bitnoj povredi postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

7. Polazeći od navedenih utvrđenja i pozivom na odredbu čl. 117. st. 2. i čl. 121. st. 1. ZPP, prvostupanjski sud je odbacio prijedlog za povrat u prijašnje stanje kao nedopušten.

8. Odredbom čl. 117. st. 1. ZPP propisano je da ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje, a prema stavku 2. povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek. Odredbom čl. 121. st. 1. ZPP propisano je da će nepravovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje odbacit sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća rješenjem.

9. Imajući u vidu odredbu čl. 117. st. 2. ZPP, kada stranke predlažu sudu povrat u prijašnje stanje, taj prijedlog će sud odbaciti kao nedopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek. Dakle, sud se neće upuštati u materijalnu osnovanost takvog prijedloga za povrat u prijašnje stanje te donositi odluku kojom bi eventualno takav prijedlog prihvatio ili odbio, nego će se takav prijedlog odbaciti (tako Županijski sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž-2664/20 od 15. prosinca 2020. i Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-5903/21 od 9. veljače 2022.). S obzirom na navedeno, nisu od značaja žalbeni navodi tužiteljice da se tužiteljici odbacivanjem prijedloga za povrat onemogućuje dokazivanje i utvrđivanje razloga zbog kojeg je došlo do propuštanja pripremnog ročišta (prema tvrdnjama tužiteljice zbog nepravilnosti u dostavi poziva).

10. Slijedom navedenog, žalba je odbijena kao neosnovana i sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu 22. veljače 2023.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar, v.r.