Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: Pn-133/2019.-27.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužitelja J. V. iz L., K., OIB: , kojeg zastupa o. B. P. iz K., protiv tuženika E. O. , Z., U. g. V. , OIB: , kojeg zastupaju punomoćnici iz o. d. G. P. iz Z., radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 26. siječnja 2023. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja o. A. P. i punomoćnika tuženika o. I. Ć., na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 i 114/22.- dalje: ZPP ) 22. veljače 2023.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je ništetan dio Sporazuma o izvan sudskoj nagodbi zaključen između E. o. Z. i J. V. iz K. dana 29.11.2017. u točci II u kojem se navodi da ''oštećena osoba izjavljuje da će se isplatom naknade iz točke (1) ovog Sporazuma smatrati u cijelosti izmirenim sa svojim potraživanjem po ovom štetnom događaju, ujedno se odričući bilo kakvog daljnjeg potraživanja, jer danas ponuđeni iznos naknade je i stvarna šteta koju je pretrpio u ovom štetnom događaju, čija visina je određena sporazumno, uvažavajući sve sadašnje i buduće okolnosti od kojih ovisi visina štete''.

II Nalaže se tuženiku E. o. , Z., U. g. V. da tužitelju J. V. iz K. na ime izgubljene zarade za vrijeme od 20.7.2017. do 27.2.2018. kao zaposlenika P. K. isplati iznos od 2.306,36 € / 17.377,54 kn (dvije tisuće tristo šest eur i trideset i šest cent / sedamnaest tisuća tristo sedamdeset i sedam kuna i pedeset i četiri lipe), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, računajući ovu od 16.8.2017. do 31.12.2022., a od 1.1.2023. do isplate prema stopi zatezne kamate na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava koja se

određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena i to:

na iznos od 50,38 € od 16.8.2017.,

na iznos od 209,42 € od 16.9.2017.,

na iznos od 361,20 € od 16.10.2017.,

na iznos od 374,78 € od 16.11.2017.,

na iznos od 344,88 € od 16.12.2017.,

na iznos od 358,24 € od 16.1.2018.,

na iznos od 328,07 € od 16.2.2018.,

na iznos od 279,39 € od 16.3.2018. do isplate, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku E. o., Z., U. . V. da tužitelju J. V. iz K. na ime naknade štete platiti iznos od 4.429,62 € / 33.375,00 kn (četiri tisuće četiristo dvadeset i devet eur i šezdeset i dva cent / trideset i tri tisuće tristo sedamdeset i pet kuna), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, računajući ovu od 4.2.2018. do 31.12.2022., a od 1.1.2023. do isplate prema stopi zatezne kamate na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.044,89 € / 15.407,22 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi zatezne kamate na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, računajući ovu od 22.2.2023. do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 20. srpnja 2017. došlo do štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao vozač osobnog vozila, a da je do navedenog štetnog događaja došlo krivnjom osiguranika tuženika koji je radi istog i proglašen krivim.

Nadalje tužitelj navodi da je radi predmetnog štetnog događaja kod tuženika vođen postupak radi naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti, te je ovaj postupak završen sklapanjem Sporazuma o izvansudskoj nagodbi i prema kom Sporazumu je tuženik isplatio tužitelju iznos od 8.875,00 kn. Dana 22. ožujka 2018. tužitelj je prijavio i imovinsku štetu radi izgubljene zarade koju je ostvario manjom plaćom radi bolovanja na kojem se je nalazio i radi štete koju je pretrpio na poljoprivrednom gospodarstvu radi nemogućnosti obrade svojih nekretnina za vrijeme bolovanja.

Ovaj dio zahtjeva koji se odnosi na imovinsku štetu zbog izgubljene zarade za vrijeme bolovanja i nemogućnosti obrade poljoprivrednog zemljišta zbog bolovanja tuženik je odbio uz obrazloženje da je prema Sporazumu sklopljenom 29.11.2017. tužitelju namirena cijela šteta po štetnom događaju.

Tužitelj navodi da u predmetu koji je vođen radi naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti on uopće nije prijavio imovinsku štetu, te da je činjenica da se o imovinskoj šteti uopće nije raspravljalo i da je Sporazum koji je tužitelj potpisao bio unaprijed formuliran i da tuženik formular istog sadržaja i inače dostavlja svim strankama.

U konkretnom slučaju prema tužitelju radi se o Uvjetima tuženika o kojima nije bilo posebno pregovarano, niti je imovinska šteta uopće prijavljena, a što uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama.

Slijedom navedenog tužitelj predlaže da se utvrdi da je ništetan dio Sporazuma o izvansudskoj nagodbi zaključen između stranaka 29.11.2017. u točci II u kojem se navodi da ''oštećena osoba izjavljuje da će se isplatom naknade iz točke (1) ovog Sporazuma smatrati u cijelosti izmirenim sa svojim potraživanjem po ovom štetnom događaju, ujedno se odričući bilo kakvog daljnjeg potraživanja, jer danas ponuđeni iznos naknade je i stvarna šteta koju je pretrpio u ovom štetnom događaju, čija visina je određena sporazumno, uvažavajući sve sadašnje i buduće okolnosti od kojih ovisi visina štete'', te tužitelj potražuje naknadu štete na ime izgubljene zarade u iznosu od 17.277,54 kn i naknadu štete u iznosu od 33.375,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i naknadom parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, te stavlja prigovor nagođene stvari.

Tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva iz razloga što je među strankama 29.11.2017. sklopljena nagodba tj. Sporazum o izvansudskoj nagodbi, na ime cjelokupne štete iz štetnog događaja od 20.7.2017.

Iz Sporazuma o izvansudskoj nagodbi je razvidno da je isti sklopljen između tuženika i tužitelja zastupanog po o. B. P.

Iz sadržaja Sporazuma jasno i nedvosmisleno proizlazi da je sklopljena nagodba o cjelokupnoj šteti iz predmetnog štetnog događaja i da se tužitelj isplatom ugovorene naknade smatra u cijelosti izmiren sa svojim potraživanjem po predmetnom štetnom događaju, te se je jasno i nedvosmisleno tužitelj odrekao bilo kakvog daljnjeg potraživanja.

Potpuno je neodlučno pozivanje tužbe da šteta s osnova izgubljene zarade nije bila predmet odštetnog zahtjeva u vezi kojeg je sklopljena predmetna nagodba i da se prije sklapanja nagodbe nije pregovaralo o imovinskoj šteti jer je prema tuženiku bitno da je u vrijeme sklapanja nagodbe navedena šteta bila već dijelom poznata, a u ostalom dijelu je bio predvidiv njen nastanak.

Po tuženiku su potpuno promašena pozivanja tužbe na odredbe Zakona o zaštiti potrošača i Direktive Europske unije u smislu nepoštenih ugovornih odredbi o kojima se nije prethodno pregovaralo i to iz razloga što je predmetnu nagodbu u ime tužitelja sklopio i potpisao kvalificirani punomoćnik, odvjetnik od kojeg se očekuje da zna koje su pravne posljedice potpisane nagodbe u kojoj je navedeno da se radi o cjelokupnoj šteti i u kojoj je jasno navedeno da se njegov klijent potpisom nagodbe odriče bilo kakvih daljnjih potraživanja.

3. U postupku je izvršen uvid u potvrdu Postaje prometne policije Kutina, pročitan je Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 29.11.2017., izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad, potvrdu o trajanju bolovanja, podatke o plaći tužitelja, pročitan je zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, račun-otpremnicu br. 25/P1/1, prijavu i zahtjev za naknadu štete, izvršio uvid u presliku tužiteljeve iskaznice obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obračunske liste za tužitelja (str. 147-170 spisa), provedeno je saslušanje tužitelja i svjedoka O. S. i V. H. i pročitan je nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka L. J.

4. Analizom provedenih dokaza temeljem odredbe članka 8. ZPP-a sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5 Nesporno je među strankama da je tužitelj ozlijeđen u prometnoj nesreći od 20. srpnja 2017., te je također nesporno da je u vezi navedenog štetnog događaja između stranaka sklopljen 29.11.2017. Sporazum o izvansudskoj nagodbi.

6. Iz Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 29.11.2017. (str. 5 spisa) nesporno proizlazi da se je tuženik obvezao po predmetnom štetnom događaju od 20.7.2017. na ime cjelokupne štete isplatiti tužitelju iznos od 8.875,00 kn.

Također oštećena osoba, ovdje tužitelj izjavljuje da će se isplatom naknade od 8.875,00 kn smatrati u cijelosti izmirenim sa svojim potraživanjem po ovom štetnom događaju, ujedno se odričući bilo kakvog daljnjeg potraživanja jer ponuđeni iznos naknade je i stvarna šteta koju je pretrpio u ovom štetnom događaju čija visina je određena sporazumno, uvažavajući sve sadašnje i buduće okolnosti od kojih ovisi visina štete.

7. Prema odredbi članka 96. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'' broj 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09., 78/12. i 56/13.- dalje: ZZP) ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

8. Kada se predmetni Sporazum o izvansudskoj nagodbi sklopljen između ovopredmetnih stranaka usporedi sa ostalim Sporazumima o izvansudskoj nagodbi koje ovopredmetni tuženik inače zaključuje (str. 8-10 spisa) nesporno je da se radi o unaprijed formuliranom, tipskom obrascu Sporazuma kojeg tuženik kao takvog daje na potpis oštećeniku.

Slijedom navedenog ovdje se radi o ugovornoj odredbi o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo i koja se smatra nepoštenom jer ona suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, ovdje tužitelja.

9. Pored toga se napominje da se u predmetnom Sporazumu o izvansudskoj nagodbi (u daljnjem tekstu: Sporazum) Izjava oštećenika, ovdje tužitelja odnosi samo na naknadu neimovinske štete koja je tuženiku i bila prijavljena, dok imovinska šteta nije bila prijavljena i o njoj se nije niti raspravljalo, te je odredba Sporazuma o odricanju ostalih daljnjih potraživanja rezultat nesporazuma stranaka, a zbog kog nesporazuma se na temelju odredbe članka 282. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj:

35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 126/21. - dalje: ZOO) ima smatrati da taj dio ugovora odnosno Sporazuma nije ni nastao. Navedeno utvrđenje predstavlja elemente pobojnosti tog dijela ugovora zbog mana volje koja rezultiraju ništetnošću pobijanog dijela Izjave (tako Vrhovno sud RH, Rev-974/99 od 19. lipnja 2002.).

10. Slijedom gore navedenog valjalo je utvrditi da je ništetan dio Sporazuma o izvansudskoj nagodbi zaključen između stranaka dana 29.11.2017. u točci II u kojem se navodi da ''oštećena osoba izjavljuje da će se isplatom naknade iz točke (1) ovog

Sporazuma smatrati u cijelosti izmirenim sa svojim potraživanjem po ovom štetnom događaju, ujedno se odričući bilo kakvog daljnjeg potraživanja, jer danas ponuđeni iznos naknade je i stvarna šteta koju je pretrpio u ovom štetnom događaju, čija visina je određena sporazumno, uvažavajući sve sadašnje i buduće okolnosti od kojih ovisi visina štete'', te je stoga presuđeno kao u točci I izreke presude.

11. Prema odredbi članka 1095. stavak 1. ZOO tko drugome nanese tjelesnu ozljedu dužan je naknaditi i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

12. Iz potvrde Doma zdravlja Kutina (str. 31 spisa) je vidljivo da je tužitelj bio kontinuirano na bolovanju od 21.7.2017. do 27.2.2018., a radi prometne nesreće.

13. Na okolnost utvrđivanja visine izgubljene zarade tužitelja za vrijeme bolovanja provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje po vještaku L. J.

14. Prema nalazu i mišljenju knjigovodstveno-financijskog vještaka u periodu u kojem je tužitelj bio na bolovanju uslijed posljedica prometne nesreće isplaćeno mu je na ime naknade za privremenu nesposobnost za rad ukupan iznos od 32.428,82 kn. Prema podacima poslodavca tužitelja P. K. za to vrijeme tužitelj bi ostvario neto zaradu od 49.806,36 kn.

Slijedom iznesenog razlika plaće odnosno izgubljena zarada iznosi 17.377,54 kn. 15. Nalaz i mišljenje vještakinja je dala na temelju podataka o isplaćenoj naknadi za privremenu nesposobnost za rad i podataka poslodavca tužitelja o plaći koju bi tužitelj ostvario da nije bio na bolovanju, stranke nalazu nisu prigovarale i stoga ovaj nalaz i mišljenje sud cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.

16. Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva.

Ovdje se napominje da tužitelj nije za ovaj vid štete preinačio tužbeni zahtjev nakon provedenog financijskog vještačenja nego je u tužbi omaškom u pisanju zatražen ukupan iznos od 17.277,54 kn umjesto 17.377,54 kn, a koji iznos se dobije kada se zbroje svi pojedinačni mjesečni iznosi izgubljene zarade navedeni u tužbi. Slijedom navedenog tužitelju je na ime naknade štete zbog izgubljene zarade dosuđen iznos od 2.306,36 € / 17.377,54 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dospjelosti svakog pojedinog iznosa do isplate, te je presuđeno kao u točci II izreke presude.

17. Iz preslike iskaznice obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (str. 128 spisa) proizlazi da je tužitelj nositelj OPG-a.

Uvidom u zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (str 129 spisa) je utvrđeno da tužitelj obrađuje 33,8 ha zemlje.

18. U svom iskazu tužitelj je naveo da u periodu kada je bio na bolovanju zbog zadobivenih ozljeda nije mogao obrađivati zemlju nego mu je zemlju obrađivao čovjek po imenu V. H. koji mu je za obradu zemlje ispostavio i račun negdje krajem veljače 2018.

Zemlju je V. H. obrađivao sa svojim strojevima i obrađivao je svih 33,8 ha zemljišta.

19. Svjedok V. H. je potvrdio u cijelosti iskaz tužitelja, te je iskazao da je tužitelj bio na bolovanju i iz tog razloga je svjedoka zamolio da li bi mu mogao pomoći obaviti neke poljoprivredne radove.

Svjedok je započeo s tim radovima i onda je uvidio da to neće biti samo pomoć jer da ima dosta tih poslova i da će morati to i naplatiti.

Svjedok je obavljao poljoprivredne radove oranja, pripremanja sjetve, sijanja i dr. na nekih 25 do 35 ha zemljišta i to je radio sa svojim strojevima i sa svojom naftom. Na kraju je svjedok za navedene radove ispostavio račun.

20. Na temelju odredbe članka 1085. stavak 3. ZOO tuženik je dužan naknaditi tužitelju štetu koja je nastala zbog nemogućnosti tužitelja da za vrijeme bolovanja obrađuje poljoprivredno zemljište, a zbog čega je poljoprivredno zemljišta za tužitelja obradila druga osoba, a što je tužitelj morao platiti.

Slijedom navedenog tužitelju je dosuđena naknada štete u iznosu od 4.429,62 € / 33.375,00 kn, a sve prema računu OPG H. V. (str. 37 spisa), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća računa do isplate i stoga je presuđeno kao u točci III izreke presude.

21. Parnični trošak je dosuđen tužitelju na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.

Priznat mu je trošak sastava tužbe 199,08 €, zastupanja na ročištu od 27.5.2019. 199,08 €, zastupanja na ročištu od 20.4.2021. 199,08 €, na ročištu od 8.6.2021. 199,08 €, sastava podneska od 26.8.2022. 199,08 €, zastupanja na ročištu od 26.1.2023. 199,08 €, na ročištu od 22.2.2023. 99,54 €, PDV-a 323,51 € i sudske pristojbe na tužbu 114,14 €, na presudu 114,14 € i trošak predujma za knjigovodstveno-financijsko vještačenje 199,08 €.

22. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Kutini 22. veljače 2023.

Sudac

Jasmina Pintarić v.r.

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismenim podneskom u 4 primjerka.

Dna

1.O. B. P., K.

2.O. d. G. P., Z.