REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 936/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Kovač, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, kojeg zastupa punomoćnica BM, dipl. iur, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2066/19-2 od 28. svibnja 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni broj Pr- 116/17-46 od 7. studenog 2019., u sjednici održanoj 21. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se revizija tužitelja kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev da se utvrdi da je nedopušten otkaz ugovora o radu od 5. svibnja 2017. kao i zahtjevi da tuženik vrati tužitelja na posao i naknadi troškove parničnog postupka kako je pobliže naznačeno u izreci presude (toč. 1.). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka od 100,00 kn (toč. 2.).
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u cijelosti.
3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je preinačiti pobijanu presudu i tužbeni zahtjev prihvatiti podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija tužitelja nije osnovana.
6. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 2. ZPP revizijski sud je ispitao pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Suprotno revizijskim navodima pobijana presuda nema nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni ili proturječni, niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
8. Neosnovan je i revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP obzirom da je drugostupanjski sud ocijenio žalbene navode od odlučnog značaja.
9. Revident osporava pravilnu primjenu čl. 8. ZPP iznoseći svoju ocjenu dokaza, međutim prvostupanjski je sud ocjenu izvedenih dokaza izveo na način predviđen čl. 8. ZPP, koju ocjenu dokaza je prihvatio i drugostupanjski sud stoga ocjena dokaza nižestupanjskih sudova nije dovedena u sumnju.
10. Navodima da sud nije niti trebao provoditi medicinsko vještačenje jer da je sud znao unaprijed da ishod vještačenja ne utječe na presuđenje u ovom sporu, revident osporava primjenu čl. 220. st. 2. ZPP.
10.1. Znači u procesnoj situaciji kada je tužitelj sukladno čl. 219. ZPP predložio provođenje medicinskog vještačenja, a sud crpeći ovlaštenje iz čl. 220. st. 2. ZPP odlučio provesti predloženo vještačenje, revident, odnosno tužitelj sada u reviziji osporava dispoziciju suda jer je izveo dokaz čije izvođenje je sam tužitelj predložio. 11. Takvim navodima revident neosnovano osporava ovlaštenje suda iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP prema kojoj sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 220. st. 2. ZPP.
12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je odluka o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika nedopuštena.
13. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:
- da je tuženik 5. svibnja 2017. donio odluku o otkazu ugovora o radu koji je tužitelj imao zaključen s tuženikom na neodređeno vrijeme od 15. srpnja 2012.,
- da iz odluke o otkazu ugovora o radu od 5. svibnja 2017. proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa počinjenih učestalim neopravdanim izostancima s posla (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
- da je tužitelj kao radnik neopravdano izostao s posla tijekom mjeseca studenog 2014. i to u vremenskom razdoblju od 3. studenog do 11. studenog 2014. (7 radnih dana neprekidno), u razdoblju od 17. studenog 2014. do 25. studenog 2014. (neprekidno 7 radnih dana), da je 17. studenog 2014. došao na posao, no ubrzo nakon toga samovoljno napustio posao i otišao s radnog mjesta prije završetka radnog vremena, a da se nije javio neposredno nadređenim osobama u Šumariji Daruvar, a niti je izostanak naknadno opravdao,
- da je tužitelj 2013. izostao s posla šest radnih dana i da je bio upozoren da krši obvezu iz radnog odnosa,
- da iz iskaza saslušane svjedokinje RM, izabrane liječnice tužitelja, proizlazi da se tužitelj u navedenim vremenskim razdobljima nije nalazio na bolovanju,
- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije proizlazi da obzirom na dijagnosticiranu vibracijsku bolest kod tužitelja su mogli postojati razlozi za bolovanje zbog tegoba s vratnom kralježnicom, no ne proizlazi da su zaista i postojali te da razlog za bolovanje utvrđuje nadležni liječnik obiteljske medicine kao i trajanje istog, a pacijent ima mogućnost prigovora nadležnom liječničkom povjerenstvu,
- da je tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrđeno postojanje profesionalne bolesti zbog čega je na strani tuženika za donošenje odluke o otkazivanju govora o radu postojala obveza pribavljanja prethodne suglasnosti radničkog vijeća,
- da je radničko vijeće tuženika uskratilo suglasnost tuženiku za donošenje odluke o otkazivanju ugovora o radu tužitelju,
- da je tuženik sudskim putem ishodio suglasnost za donošenje predmetne odluke odnosno odluke o redovitom otkazivanju ugovora o radu koji otkaz je uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i to presudom poslovni broj Pr-51/2015 kod Općinskog suda u Daruvaru, sada Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Daruvaru.
14. Na temelju iznesenog, uz utvrđenje da je tužitelj neopravdano izostajao s posla, a svoj izostanak nije opravdao nižestupanjski su sudovi zaključili da nedolazak na posao bez opravdanog razloga i neobavještavanje poslodavca o razlozima izostanka s posla predstavlja kršenje obveze iz radnog odnosa u smislu čl. 7., čl. 37 i čl. 60. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19. - dalje u tekstu: ZR) i opravdan razlog za redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika u smislu čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR. Nižestupanjski su sudovi ocijenili da je tuženik kao poslodavac dokazao da je imao opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu tužitelju osobito cijeneći iskaz saslušane svjedokinje RM, izabrane liječnice tužitelja, iz kojeg proizlazi da se tužitelj u navedenim vremenskim razdobljima, kada je izostao s posla, nije nalazio na bolovanju. Stoga su nižestupanjski sudovi zaključili sukladno odredbama čl. 119. st. 1. i čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, dalje: ZR) da je dopuštena odluka o redovitom otkazu ugovora o radu i odbili su tužbeni zahtjev u cijelosti.
15. Prema odredbi čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) dok je prema odredbi čl. 119. st. 1. ZR određeno da prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze.
16. Revident u pretežnom dijelu revizije osporava činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova koja ne mogu biti premet osporavanja u reviziji sukladno čl. 386. st. 1. ZPP i ovaj sud nije ovlašten razmatrati navode koji osporavaju činjenično stanje utvrđeno u postupku koji je prethodio reviziji.
17. Preostalim navodima revident ustraje u tvrdnji da je opravdano izostao s posla zbog profesionalne bolesti posljedica koje su nesnosni bolovi koje trpi te da mu neopravdano nije otvoreno bolovanje.
17.1. Međutim u situaciju kada je utvrđeno da je tužitelj učestalo i uzastopce po sedam dana izostajao s posla, da o izostanku nije obavijestio poslodavca niti je izostanak opravdao kao i da je prethodno zbog iste povrede bio upozoren, profesionalna bolest i nesnosni bolovi koje tužitelj trpi, uz uvažavanje istih, ne mogu ekskulpirati tužitelja da o izostanku zbog bolesti obavijesti poslodavca, a privremenu nesposobnost za rad dokaže potvrdom nadležnog liječnika što tužitelj u ovom sporu nije učinio. Stoga su ispunjene pretpostavke iz čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR.
18. Slijedom iznesenog nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
19. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju čl. 393. st. 2. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu.
Zagreb, 21. veljače 2023.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić
