Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-3858/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestioca, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. H. d.d., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku A. S., odvjetniku u Z., protiv tuženika društva "S. H." K., K., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. Š. i V. R., odvjetnicima u K., te umješača C. o. d.d., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva H.&P., odvjetnicima u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-183/2021-60 od 22. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-183/2021-60 od 22. srpnja 2022. pa se sudi:

1. Nalaže se tuženiku društvo "S. H." K., K., OIB: … isplatiti tužitelju A. H. d.d., Z., OIB:…, iznos od 1.717,96 eura[1] / 12.943,95 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19. veljače 2020. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i nadoknaditi trošak ovog postupka uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na dosuđeni iznos teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u cijelosti prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a sve to u roku od 8 dana.

2. Nalaže se tuženiku i umješaču da platie tužitelju 2.083,42 eura / 15.697,53 kuna na ime naknade troškova postupka, u roku od 15 dana.

3. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za isplatom iznosa od 746,57 eura / 5.625,00 kuna na ime naknade troškova postupka.

4. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača za isplatom iznosa od 995,42 eura / 7.500,00 kuna na ime naknade troškova postupka.

II. Nalaže se tuženiku i umješaču da plate tužitelju 207,38 eura / 1.562,50 kuna na ime naknade troškova sastava žalbe, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-183/2021-60 od 22. srpnja 2022. suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku društvo "S. H." K., K., OIB: … isplatiti tužitelju A. H. d.d., Z.; OIB:… iznos od 12.943,95 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.02.2020. godine pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i nadoknaditi trošak ovog postupka uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na dosuđeni iznos teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u cijelosti prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a sve to u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 kn sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju da umješaču nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7.500,00 kn sve u roku od 15 dana"

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači, odnosno podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Traži naknadu troška žalbe.

3. Umješač je dostavio odgovor na žalbu tužitelja u kojem pobija njegove žalbene razloge. Traži naknadu troška sastava odgovora na žalbu

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za regresnom isplatom te za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene slijedeće bitne činjenice:

-dana 9. prosinca 2019. godine, oko 6,30 sati, na 1 dionici D-22, na 11 km + 300 m u … u mjestu S., došlo je do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao T. S. kao vozač osobnog vozila registarske oznaka ZG1682HF, kretao se iz smjera G. R. u smjeru S., a prema navodima tužitelja njemu je prolaskom kbr. … u … s njegove lijeve strane iskočila srna, uslijed čega je došlo do udara prednjeg lijevog bočnog dijela vozila u tijelo srne;

-na mjestu nezgode brzina je ograničena na 50 km/h;

-vještačenjem je utvrđeno da se vozač kretao brzinom od oko 67 km/h;

-prije mjesta nezgode, gledano iz smjera nailaska vozila oštećenika, nije postavljen prometni znak „Divljač na cesti“;

-nije sporno da predmetna cesta prolazi lovištem kojim upravlja tuženik, što znači da je srneća divljač istrčala iz lovišta na cestu;

-tuženik i umješač poriču da bi uzrok prometne nezgode bio nalet na srnu;

-na vozilu je došlo do materijalne štete;

-iz izvida štete sastavljenog od strane tužitelja (list 30 spisa) proizlazi da je na vozilu Nissan Leaf, broj šasije:…, potrebno zamijeniti sljedeće dijelove: prednji branik, držač branika, far l kpl, te dovod zraka u hladnjak, a dijelovi za popravak su: blatobran, poprečni nosač, prednji dio kotača l, i vrata prednja lj. kontr;

-iz računa A. K. d.o.o. od 13. veljače 2020. proizlazi da cijena popravka vozila Nissan Leaf, broj šasije:…, registarskih oznaka ZG-1682-HF, iznosi 12.943,95 kuna bez PDV, odnosno 16.179,94 kuna s PDV-om (list 31 spisa);

-na dan štetnog događaja osobno je vozilo registarske oznaka ZG1682HF bilo osigurano kod tužitelja A. H. d.d. policom automobilskog kaska broj …;

-oštećeno vozilo je na dan štetnog događaja bilo vlasništvo R. l. d.o.o.;

-tužitelj je temeljem gore navedene police oštećenom R. l. d.o.o., vlasniku oštećenog vozila, na ime nastale imovinske štete na osobnom automobilu registarske oznaka ZG1682HF isplatio 18. veljače 2020. iznos od 12.943,95 kuna (list 40 spisa).

6. Na ove bitne činjenice sud prvog stupnja je primijenio materijalno pravo iz čl. 1045., čl. 1065. i čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje ZL), čl. 50. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, dalje: ZC) i presudio kao u izreci pobijane presude.

7. Sud prvog stupnja smatra kako nije dokazano da je srneća divljač prouzročila štetu na vozilu tužitelja, jer to ne slijedi iz službene bilješke policijske postaje N. M., a bilješka je sastavljena po kazivanju tužitelja, dlake nisu izuzete s vozila osiguranika tužitelja da bi se mogle analizirati pa da bi se samim time sa sigurnošću moglo utvrditi o kojoj je životinji riječ, dlake same po sebi čak i da jesu izuzete, što ovdje nije slučaj, bez analize ne daju osnove za zaključak da bi se radilo o srnećoj divljači. Nadalje obrazlaže kako se osiguranik tužitelja koji je upravljao vozilom, prema nalazu i mišljenju vještaka, u trenutku primarnog kontakta kretao brzinom od oko 67 km/h, te da najvjerojatnije vozilo u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem, na cesti nisu nađeni tragovi kočenja, a isto tako vještak je pojasnio na koji način je vozač mogao izbjeći prometnu nesreću da se kretao manjom brzinom, što u konkretnom slučaju znači da se osiguranik tužitelja nije kretao niti dozvoljenom niti prilagođenom brzinom, pa shodno tome tužitelj nije dokazao pretpostavke iz čl. 1065. ZOO, već je tuženik dokazao pretpostavku iz čl. 1067. st. 2. ZOO, pa je slijedom navedenog odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Međutim, prema shvaćanju ovog višeg suda, ovakva ocjena izvedenih dokaza i tako utvrđene činjenično stanje nije prihvatljivo.

9. Naime, iz dokumentacije očevida (listovi 80-83 spisa), na fotografijama F 11 i 12, vide se tragovi dlaka životinjskog podrijetla na prednjem lijevom kotaču oštećenog vozila, a na fotografijama F 6, 7, 8, 9 i 10 s iste strane vozila i tragovi okrznuća uz taj kotač, i na vozačkim vratima. Te životinjske dlake i tragovi okrznuća poklapaju se s navodima vozača o tome kako je do nesreće došlo i sa skicom mjesta događaja (list 79 spisa). Dakle, nije točno da iz policijskih isprava ne proizlazi kako je srneća divljač prouzročila štetu na vozilu tužitelja.

10. To što su policijski službenici prilikom očevida propustili izuzeti životinjske dlake radi analize ne znači da pronađene dlake na točku vozila, samo kao takve, sačuvane kao fotografija, nisu dokaz. Riječ je o bitnom dokazu koji, povezan s drugim dokazima (tragovi okrznuća na limariji vozila, vještački nalaz i mišljenje, priroda oštećenja na vozilu) ukazuje kako je iskaz vozača T. S. istinit. Pokraj ovih dokaza, okolnosti slučaja i dinamike nesreće, jedva da postoji ikakva vjerojatnost da se ovdje nije dogodio nalet srneće divljači na vozilo u pokretu. Činjenica što tijelo srne/srnaća nije pronađeno u blizine mjesta nesreće ne oduzima vjerodostojnost iskazu T. S. jer životinja nije morala nužno smrtno stradati u ovom događaju.

11. Vještak Z. J. u svom nalazu i mišljenju uopće ne sumnja da je do nezgode došlo zbog naleta srne na oštećenikovo vozilo, niti elaborira neku drugu verziju događaja. Mada sud prvog stupnja navodi kako prihvaća njegov nalaz i mišljenje, ipak utvrđuje sasvim suprotne činjenice. U svezi mogućnosti izbjegavanja nesreće, vještak J. navodi, nakon pažljive analize dinamike nesreće, mogućnosti uočavanja srne od strane vozača S., noćnih uvjeta vožnje, tragova nesreće i drugog, kako vozač vozila Nissan ne bi mogao izbjeći prometnu nesreću niti da se kretao tehnički primjerenom ili adekvatnom brzinom, odnosno da se kretao brzinom ograničenja za navedeni dio ceste.

12. Na temelju gore navedenih dokaza, tragova životinjske dlake na prednjem lijevom točku vozila, oštećenja vozila, iskaza T. S. i rezultata prometnog vještačenja ovaj viši sud po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP utvrđuje kako je do nesreće došlo zbog naleta srneće divljači na prednji lijevi kraj oštećenikovog vozila, te kako vozač T. S. ne bi mogao izbjeći prometnu nesreću niti da se kretao tehnički primjerenom ili adekvatnom brzinom, odnosno da se kretao brzinom ograničenja za navedeni dio ceste.

13. Prema odredbi čl. 80. st. 1. ZL načelno za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik. Prema stavku 6. istog članka za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

14. Po čl. 50. st. 1. ZC za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. A po stavku 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

15. Primijenjeno na konkretan slučaj i na gore utvrđene činjenice, lovoovlaštenik ne bi odgovarao za štetu da je do nje došlo zbog nepoštivanja prometnih propisa od strane vozača. Kako je vještačenjem utvrđeno, sve da se vozač S. kretao u granicama dozvoljene brzine od 50 km/h on, u konkretnim okolnostima, ne bi mogao izbjeći nesreću. To znači da njegov eksces brzine (vještačenjem je utvrđeno da se kretao brzinom od oko 67 km/h) nije u uzročnoj vezi s nezgodom.

16. Iz sudskog spisa ne proizlazi da je osoba koja gospodari lovištem zahtijevala od pravne osobe koja upravlja javnom cestom postavljanje prometne signalizacije koja upozorava na opasnost od naleta na divljač, niti je na onoj dionici ceste, gledano iz smjera nailaska vozila oštećenika, postavljen prometni znak „Divljač na cesti“.

17. Zbog svega rečenog, za predmetnu štetu odgovara osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je došla srneća divljač, a to je društvo „S. H.“ iz K.

18. Visina štete nije ni bila sporna u ovom postupku. Iz računa društva A. K. iz Z. od 13. veljače 2020. vidljivo je kako ta šteta, bez PDV, iznosi 12.943,95 kuna (list 31 spisa), a toliko je i tužitelj 18. veljače 2020. isplatio oštećeniku (list 40 spisa). Vještak J. je štetu izračunao i u višem iznosu od 18.775,38 kuna s PDV-om.

19. Osnovan je i zahtjev za isplatom zateznih kamata, a slijedom propisa iz čl. 1086. ZOO koji propisuje da se obveza naknade štete, osim nematerijalne, smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Pa kako se štetni događaj zbio 9. prosinca 2021. kad je šteta i nastala, a tužitelj je kao osiguravatelj isplatio novčanu naknadu oštećeniku 18. veljače 2020., osnovan je zahtjev tužitelja da zatezne kamate teku od 19. veljače 2020. do isplate.

20. Radi svega rečenog valjalo je po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP preinačiti osporenu presudu u odluci o glavnoj stvari i usvojiti tužiteljev zahtjev u cijelosti.

21. Kako je sad uspjeh u parnici izmijenjen valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka i po čl. 166. 2. ZPP, u svezi s čl. 154. st. 1. i 155. ZPP, naložiti tuženiku i njegovom umješaču da tužitelju naknade njegov trošak postupka potreban za vođenje parnice.

22. Po čl. 154. st. 1. ZPP stranka koja izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove potrebne za vođenje parnice, a po čl. 155. ZPP. Trošak tužitelja sastoji se od nagrade njegovom odvjetniku koja je obređena prema vrijednosti predmeta spora i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, dalje: Tarifa). Zastupanje se sastoji od ovih radnji:

-sastav tužbe po Tbr. 7./1. Tarife 100 bodova;

-zastupanja na 3 (7. svibnja 2021., 18. svibnja 2022., 12. srpnja 2022.) ročišta za glavnu raspravu na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, po Tbr. 9./1. Tarife svaka radnja 100 bodova;

-na ročište za objavu presude (22. srpnja 2022.) tužiteljev punomoćnik nije pristupio;

-sastav 4 obrazložena podneska (30. ožujka 2021., 22. travnja 2021., 23. studenoga 2021., 19. siječnja 2022., višak nije priznat), po Tbr. 8./1. Tarife svaka radnja 100 bodova;

-sastav 3 ostala neobrazložena podneska (1. rujna 2021., 1. prosinca 2021., 26. svibnja 2022.), svaka radnja po 25 bodova.

23. Zbir bodova iznosi 875, a umnožen vrijednošću boda od 10 kuna rezultira iznosom od 8.750,00 kuna. Tome treba dodati 25% na ime PDV u iznosu od 3.281,25 kuna pa zbir svega iznosi 10.937,50 kuna ili 1.451,66 eura. Daljnji trošak tužitelja sastoji se i od predujma za prometno vještačenje od 3.010,00 kuna ili 399,50 eura. Tužitelj je potraživao i naknadu sudskih pristojbi. Iz sustava e-spis proizlazi kako je tužitelj platio pristojbu na tužbu u iznosu od 33,18 eura, na presudu 66,36 eura, te na žalbu protiv presude 132,72 eura, dakle ukupno 232,26 eura. Sveukupni potrebni trošak tužitelja iznosi, dakle, 2.083,42 eura ili 15.697,53 kune.

24. Kako je tužitelj uspio sa žalbom, po čl. 166. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 154. st. 1. i 155. ZPP, valjalo je naložiti tuženiku i njegovom umješaču da solidarno plate tužitelju naknadu troška sastava žalbe koja, obređena prema Tbr. 10./1. Tarife iznosi 1.562,50 kuna / 207,38 eura (125 bodova X vrijednost boda od 15 kuna + 25% PDV). Pristojba na žalbu je uključena u gore navedeni zbir plaćenih pristojbenih obveza tužitelja.

25. Umješač na strani tuženika koji je izgubio parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama. Iz sadržaja spisa proizlazi kako je umješač svojim radnjama uzrokovao sve tužiteljeve potrebne troškove, jer je umješač i prije utuženja odbio izvršiti tužitelju regresnu isplatu novčane naknade koju je ovaj isplatio oštećeniku. Stoga je valjalo odlučiti da su njih oboje dužni naknaditi tužitelju potrebne troškove.

26. Kako nisu uspjeli u postupku valjalo je po čl. 166. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP, odbiti kao neosnovane zahtjeve tuženika i njegovog umješača za naknadama troška postupka.

27. Zahtjev umješača za naknadom troška sastava odgovora na žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovan po čl. 166. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP, jer se ne radi o trošku potrebnom za vođenjem postupka.

U Zagrebu 21. veljače 2023.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.