Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: 13 Pn-123/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja L. A. OIB… iz D., zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N.G., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB…, zastupanog po odvjetnicima O. d. Ž. & p. iz Z., radi naknade štete, 19. siječnja 2023. nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika R. D., odvjetnika iz N. G., te objave odluke 21. veljače 2023. istoga dana

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku C. O. iz Z., OIB… da tužitelju L. A., D. OIB… na ime neimovinske i imovinske isplatiti iznos od 582,66 €[1] /4.390,00 Kn pet stotina osamdeset dva eura šezdeset šest centi/ četiri tisuće tri stotine devedeset kuna) sa zakonskom zateznom kamatom koja:

-na iznos od 577,35 €[1] / 4.350,00 Kn teče po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućim od 11. ožujka 2022. godine pa do 31. prosinca 2022. a od 1. siječnja 2023. do konačne isplate po stopi po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

-na iznos od 5,31 €[1] /40,00 Kn teče po stopi koju po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od presuđenja 21. veljače 2023. do konačne isplate, a sve to u roku od 15 dana.

II Ostali dio tužbenog zahtjeva preko presuđenog iznosa a u iznosu od 41,14 €[1] /310,00 Kn (četrdeset jedan euro četrnaest centi/ tri stotine deset kuna) odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku C. o. d.d. Z., OIB…, da tužitelju L. A. OIB… iz D., na ime troškova ovoga parničnog postupka isplati iznos od 1.002,89 €[1] /7.556,25 Kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku počev od presuđenja 21. veljače 2023. do konačne isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1 Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se naložilo tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 676,89 €[1] / 5.100,00 Kn sa zakonskim zateznim kamatama te troškovima postupka.

2. U tužbi se navodi da je tužitelj u radnom odnosu kod osiguranika tuženika Hrvatske šume d.o.o. Z., U. š. P. N. G.

2.1. Tužitelj da je kao radnik kod poslodavca, osiguranika tuženika, Hrvatskih šuma d.o.o. Z., P. N. G., 28. rujna 2021., prilikom obavljanja redovitog rada, pretrpio ozljedu na radu u vidu ugriza stršljenova po glavi, a koja ozljeda je priznata ozljedom na radu od strane zavoda.

2.3. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda tužitelj da je trpio jake i intenzivne fizičke bolove te s osnova pretrpljenih fizičkih bolova potražuje od tuženika na ime pravične novčane naknade iznos od 2.350,00 kn.

2.4. Tužitelj navodi da je pretrpio intenzivan i dugotrajan strah, koji da se osobito očitovao kao strah od samog štetnog događaja, strah od posljedica zadobivenih tjelesnih ozljeda, zbog čega na ime pravične novčane naknade za pretrpljeni strah potražuje od tuženika iznos od 2.300,00 kn.

2.5. U cjelokupnom predmetnom periodu tužitelju da je uslijed zadobivenih ozljeda određeni vremenski period bila potrebna tuđa njega i pomoć, a napose zbog naravi i lokacije tjelesnih ozljeda, s kojeg osnova tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 200,00 kn.

2.6. Tužitelj je uslijed predmetnog štetnog događaja i zadobivenih štetnih posljedica da je imao i stvarne troškove liječenja u iznosu od 250,00 kn (trošak odlaska na pregled i trošak medikamenata).

4.Tužitelj da se dana 10. ožujka 2022. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom radi naknade štete u mirnom postupku, no zahtjevu da je ostalo neudovoljeno.

4.1. Kako je osiguranik tuženika Hrvatske šume d.o.o. Z., U. š. P. N. G., kao poslodavac tužitelja u predmetnom razdoblju imao s tuženikom kao osiguravajućim društvom zaključenu policu osiguranja i kako je nastupio osigurani slučaj, a tuženik nije namirio štetu tužitelju niti djelomično, to je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

5. U odgovoru na tužbu tuženik po punomoćnici nespornim činjenicu da je tužitelj djelatnik Hrvatskih šuma d.o.o. kao i činjenicu da je poslodavac tužitelja Hrvatske šume d.o.o. u periodu od 1.travnja 2021. do 1.travnja 2022. sa tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti, a kojom policom je, između ostalog, bilo ugovoreno i osiguranje od odgovornosti prema djelatnicima.

5.1. Tuženik ne osporava niti činjenica da je tužitelj dana 28. rujna 2021., za vrijeme obavljanja redovitog posla (prilikom rada na primanju drvnih sortimenata), zadobio ubod stršljena.

5.2. Međutim tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu ističući da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima.

5.3. Navodi se da je neosnovana tvrdnja tužitelja da se isti, zbog uboda stršljena, intenzivno liječio jer da navedena tvrdnja ne odgovara istini niti je ista potkrijepljena medicinskom dokumentacijom dostavljenom uz tužbu a koja dokumentacija se sastoji od samo jednog medicinskog nalaza i to nalaza sačinjenog nakon prvog i očito i jedinog pregleda vezano uz ovaj štetni događaj.

Po primitku postavljenog odštetnog zahtjeva tužitelja u mirnom postupku, a nakon pregleda dostavljenog medicinskog nalaza po liječniku cenzoru te uz uvažavanje i svih drugih okolnosti konkretnog slučaja utvrdio da je kod tužitelja došlo do neznatne ozljede koja ne opravdava dosudu pravične novčane naknade, a o čemu da je tužitelj obaviješten dopisom od 11.ožujka 2022.

Tuženik ističe da je tužitelj isti dan pregledan po liječniku te da je kliničkim pregledom utvrđeno da kod tužitelja uslijed uboda stršljena nije utvrđena nikakva alergijska reakcija na ubod te je isti odmah nakon pregleda otpušten dobrog općeg stanja. Dakle, tužitelj da je otpušten bez ikakve terapije samo uz preporuku uzimanja Claritina a kako tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaze iz kojih bi bilo evidentno da je isti i koristio navedeni lijek, da se nameće zaključak da tužitelj za istim nije niti imao potrebe kao što niti nije imao potrebe za bilo kakvom daljnjom kontrolom jer nije imao nikakve posljedice niti reakcije jer bi se u protivnom javio nadležnom liječniku. U tom smislu, a imajući u vidu odredbu čl. 1100. ZOO kojom odredbom je propisano da će sud …“ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu..“, tuženik ovako postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi u cijelosti neosnovanim te predlaže tužitelja odbiti sa istim.

Imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku odredbu da je evidentno da svaka povreda prava osobnosti ne znači nužno i pravo na dosudu pravične novčane naknade, odnosno da pravo na dosudu pravične novčane naknade postoji samo u slučaju kada težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, a kako je u konkretnom slučaju, već iz dostavljenog medicinskog nalaza evidentno da se u konkretnom slučaju radi o neznatnoj ozljedi koje ne opravdava dosudu pravične novčane naknade ,stoga da je evidentna i neosnovanost ovako postavljenog tužbenog zahtjeva.

Nadalje, a kako neosnovanost postavljenog zahtjeva proizlazi iz dokumentacije dostavljene uz tužbu tuženik predlaže da sud odluku u ovoj pravnoj stvari donese temeljem dokumentacije priležeće sudskom spisu, a temeljem slobodne ocjene dokaza, a sve imajući u vidu načelo ekonomičnosti.

5.4. Tuženik se slijedom navedenog u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu kako u pogledu neimovinske štete tako i u pogledu imovinske smatrajući da je već iz dokumentacije dostavljene uz tužbu evidentno da tužitelju zasigurno vezano uz ovaj štetni događaj nije bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe a vezano uz troškove liječenja tužitelj uz tužbu također nije dostavio niti jedan materijalni dokaz, a kako se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti, tuženik je, sukladno odredbi čl. 461. a Zakona o parničnom postupku prekludiran i u dostavljanju a i u predlaganju daljnjih dokaza.

Slijedom navedenoga predloženo je da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

6.Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine „ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 –Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 , 43/13, 89 /14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u medicinsku dokumentaciju za tužitelja, u prijavu ozljede na radu, u obavijest tuženika od 11. ožujka 2022., u policu osiguranja, u nalaz i mišljenje med. vještaka dr. Z. J. od 19. listopada 2022. te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja.

7.Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8.Prvenstveno je potrebno istaći da je nova koncepcija instituta neimovinske štete uvedena je u pravni sustav Republike Hrvatske Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05), koji je na snazi od 1. siječnja 2006.

Prihvaćena je objektivna koncepcija neimovinske štete prema kojoj neimovinsku štetu čini već sama povreda prava osobnosti, a pretrpljeni tjelesni i duševni bolovi i strah, izazvani štetnom radnjom, samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih okolnosti, pri utvrđivanju pravične novčane naknade.

9.Polazeći od prava osobnosti napominje se da je pravo osobnosti vrlo širok pojam koji ima biološki, etički, društveni, pravni i općecivilizacijski aspekt. U tom smislu zaštita prava osobnosti popravljanjem nanesene neimovinske štete tek je jedan oblik zaštite. To, u okviru prava osobnosti i njihove zaštite kroz prizmu neimovinske štete, otvara složeno pitanje-tko je subjekt te zaštite i kako se ona građansko pravno ogleda.

10.Institut isplate novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu uređuje odredba čl.1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 126/21, 114/22, 156/22- dalje: ZOO) gdje je konačno zakonodavac izrijekom uputio sud da ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosudi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

11. Između stranaka nije sporno da je dana 28. rujna 2021. došlo do štetnog događaja u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede u vidu ugriza stršljena, nesporno je postojanje ugovora o osiguranju od odgovornosti između tužiteljeva poslodavca (društva Hrvatske šume d.o.o.) i tuženika temeljem kojeg je ugovora o osiguranju pruženo osigurateljno pokriće tuženika i za štete na strani radnika toga poslodavca, što je temelj postojanja pasivne legitimacije tuženika u ovome postupku.

11.1.Između stranaka je sporna visina štete.

12.Na okolnost karaktera i opsega ozljeda koje je tužitelj pretrpio a radi utvrđenja da li težina povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje opravdava dosuđenje pravične novčane naknade te visine iste sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po medicinskom vještaku dr. Z. J. stalnom sudskom vještaku iz N. G. koji je u svom nalazu i mišljenju od 19. listopada 2022., a kojemu nalazu i mišljenju sud u cijelosti poklanja vjeru jer isti nalaz dan stručno i objektivno, nisu nađene okolnosti koje bi upućivale na sumnju u pravilnost danog nalaza i mišljenja. Utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju od 28.rujna 2021. zadobio ozljede u vidu više ugriza stršljena, a koje ozljede imaju karakter lake tjelesne ozljede.

12.1.Vještak u nalazu navodi da je tužitelj bio pregledan na internom odjelu gdje mu je učinjen fizikalni pregled te mu je tom prilikom ordiniran Solu Medrol 80 mg (lijek iz grupe kortikosteroida sa protuupalnim djelovanjem), zatim mu je ordiniran Synopen 1 ampula u 100ml fiziološke otopine. Synopen je antihistaminik, lijek koji se daje protiv alergijske reakcije na unesenu stranu supstancu u tijelo, u konkretnom slučaju toksin stršljena. Nadalje tužitelju je dan Peptoran 1 ampula intravenozno kao blokator H2 receptora, u svrhu zaštite sluznice želuca. Kod ordiniranja kortikosteroida kao i drugih naglih bolnih stanja kao što je ubod stršljena moguća su oštećenja sluznice želuca. Iz navedenog razloga tužitelj je dobio i ampulu Peptorana. Navodi da se radilo o lokalnoj reakciji bez znakova teže alergijske reakcije. Tužitelj je otpušten uz preporuku uzimanja Claritin tableta 2-3 dana, jednu dnevno.

12.2. Iz anamneze da je utvrđeno da je do ugriza stršljena došlo na šumskom području, da je tužitelj osjetio žestoku bol, da se branio, kolege sa posla da su mu pomagale u obrani i rastjerivanju stršljena oko njega. Ubrzo da je osjetio opću slabost, zujanje u ušima, omaglicu, nedostatak zraka i nesvjesticu. Kolege da su ga odvezle u bolnicu N. G. gdje mu je nakon ordinirane terapije bilo bolje, da je nakon napada stršljena imao ogroman strah da neće preživjeti.

12.3. Vještak nadalje navodi da se može zaključiti da su tužitelja ubolo oko 10-tak jedinki stršljena. Navedene smetnje da su posljedica intoksikacije iniciranim otrovom insekata i iste smetnje su uobičajene kod ovakvih vrsta ozljeda.

12.4.U nastavku vještak navodi da je tužitelj trpio kratkotrajni primarni panični strah u trenutku i za vrijeme napada, da je trpio sekundarni strah jakog inteziteta jedan dan, srednjeg inteziteta tri dana i slabog inteziteta sedam dana. Sekundarni strah da se temeljio na bojazni za preživljavanje, a kasnije možebitnim posljedicama intoksikacije nastale otrovom stršljena. Strah ga je bilo i za eventualni ponovni napad i novu reakciju na trovanje. Vještak navodi da je tužitelj trpio bolove jakog inteziteta jedan dan, srednjeg inteziteta dva dana i slabog inteziteta tri dana.

Tuđa pomoć i njega tužitelju da je bila potrebna prva tri dana od ozljeđivanja jedan sat dnevno ukupno tri sata a iz razloga jer je nakon ozljeđivanja bio nesiguran kod kretnji. Tuđa pomoć da mu je bila potrebna kod odijevanja i obuvanja te radi smirujućih razgovora u trenucima sekundarnog straha s obilježjem panike.

13. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Z. J. nedvojbeno je utvrđeno da je u navedenom štetnom događaju tužitelj zadobio laku tjelesnu ozljedu, dakle, nesporno je da mu je u istom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje a u smislu odredbe čl.19.st.2. ZOO-a.

14. Saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja tužitelj a vezano uz okolnosti nastanka štetnog događaja u bitnom navodi da je zaposlen kao sjekač u Hrvatskim šumama d.o.o. Z, Š. S. G. Dana 28. rujna 2021. da je bio raspoređen na poslove sjekača koje inače radi u gospodarskoj jedinici „M.“ gdje je preuzimao drvne sortimente. Navodi da su radili u šumi na udaljenosti oko 500-600 metara od šumskog puta na kojem je bilo parkirano vozilo kojim se dovoze na posao. Između 10 i 11 sati na jednom da je naletio roj stršljena da je u početku osjetio ubode po glavi, misli oko dva uboda, te u predjelu prsa. Kolege da su mu pomogli u rastjeraju stršljena i odmah da su krenuli prema vozilu jer da je počeo osjećati slabost, da je teško disao da je osjećao izuzetan strah a to više što ga je mjesec i pol dana prije također ubo stršljen također na poslu.

Poslovoditelj Z. V. da ga je smjestio u kombi, da su otišli na hitnu pomoć u bolnicu N. G. gdje da je, nakon što su mu dani lijekovi, malo se smirio. Potom da je otišao kući, sutradan da se javio svojoj liječnici dr. M. S. B. koja da mu je otvorila bolovanja, da se radilo o 2-3 dana bolovanja. U tom periodu da je trebao mirovati i pratiti svoje stanje. Navodi da je na mjestu uboda osjećao jaku bol, pečenje, svrbež i crvenilo. Istovremeno na mjestu ugriza da je nastao otok na koje je stavljao hladne obloge te da se to nakon određenog vremena počelo smirivati. Kroz cijeli period dok je bio na bolovanju da je koristio lijekove protiv alergije, ali ne zna je li iste, po preporuci liječnika kupio u ljekarni, ili su mi bili prepisani. Što se tiče ovog događaja, isti da je usko vezan uz događaj koji se dogodio mjesec i pol dana prije, gdje da je također osjetio jaku slabost, djelomičan gubitak svijesti i sl. tako da je u ovom štetnom događaju osjetio još veći strah od mogućih posljedica ovih uboda i eventualne alergijske reakcije, a budući je čuo da je bilo i smrtnih slučajeva u to vrijeme upravo od uboda ovih insekata. U trenutku štetnog događaja na sebi da imao svu zaštitnu opremu (radne cipele, radnu majci, te kacigu sa antifonima i mrežicom). Međutim, usprkos postojanju zaštitne odjeće stršljeni su ga izgrizli po glavi i prsima iz razloga jer u trenutku kada su preuzimali drvne sortimente, motorka nije radila tako da su antifoni na kacigi kao i mrežica na kacigi, bili dignuti. Teren na kojem radi da je šuma koja je gusta i ima i niskog raslinja tako da zbog uvjeta rada ne može se provjeriti niti pretpostaviti mogućnost naleta ovih insekata na radnike. Što se tiče preventivnih mjera za zaštitu od ugriza insekata, svi djelatnici dobivaju od poslodavca Autan s kojim se prije nego što idu na posao špricaju kako bi se zaštitili od ugriza.

15. Vezano uz navode tuženika u dijelu u kojemu se navodi da kod tužitelja uslijed uboda stršljena nije utvrđena nikakva alergijska reakcija na ubod, da je isti odmah nakon pregleda otpušten dobrog općeg stanja, da je tužitelj otpušten bez ikakve terapije samo uz preporuku uzimanja Claritina da se nameće zaključak da tužitelj za istim nije niti imao potrebe, da nije imao potrebe za bilo kakvom daljnjom kontrolom jer nije imao nikakve posljedice niti reakcije jer bi se u protivnom javio nadležnom liječniku ističe se da prema odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12, 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18 - dalje: ZZR), poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom.

Ozljeda na radu definirana je kao ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, ili ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radnik radi.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu tvar - alergen. Polazeći od činjenice da je tužitelj doživio napad stršljena u obavljanju svog redovnog posla na radnom mjestu kod osiguranika tuženog te s obzirom da je poslove obavljao u šumi gdje je prisutnost insekata pa tako i stršljena, očekivana i uobičajena jer je upravo šuma njihovo stanište, s time da je ubod insekata i kod osiguranika tuženika naglašena kao potencijalna opasnost na radnom mjestu tužitelja, (jer u protivnom ne bi se svim radnicima dijelio sredstvo Autan za zaštitu od ugriza i s kojim su se prije ulaska u šumu svi radnici prskali). Rad na radnom mjestu sjekača u šumi predstavlja djelatnost povećanog rizika pa ubod insekata ne predstavlja neki usamljeni incident već svakodnevni rizik, koji je osiguranik tuženika i sam predvidio kao takvu opasnost, posljedično čemu osiguranik tuženika odgovara za predmetnu štetu do koje je došlo, upravo zbog uboda insekata, a koji ubodi su doveli stradavanja radnika osiguranika tuženog.

Činjenica da ubod stršljena (otrov stršljena) može uzrokovati alergijsku reakciju u tijelu tužitelja te činjenica da je tužitelj na vrijeme na hitnoj pomoći bolnice N. G. dobio antihistaminik (intravenozno) čime su zasigurno spriječene posljedice uboda insekata, kao i nastavno korištenje Claritina, zasigurno nisu okolnosti koji bi potvrđivale navode tuženika kako je tužitelj otpušten dobrog općeg stanja, i kako zbog odsutnosti alergijske reakcije zahtjev tužitelja nije osnovan.

16. Naime, iz iskaza tužitelja razvidno je da je na sam dan štetnog događaja na mjestima uboda stršljena došlo do otoka, crvenila, boli i svrbeža, da je prije no što mu je ordinirana terapija osjećao nesvjesticu, poremećaj ravnoteže, ... da se radilo o ponovljenom incidentu na radu, da se događaj zbio izvan naselja, u šumi, da se trebalo hitno i na vrijeme reagirati i stići do liječnika. To sve dakle, nisu okolnosti koje bi išle u prilog tvrdnji tuženika da je tužitelj bio odnosno otpušten sa liječenja u dobrom općem stanju, nego naprotiv to su okolnosti slučaja koje opravdavaju da se tužitelju dosudi pravična novčana naknada, jer ponavlja se, novčanu naknadu koju oštećenik dobiva ne treba shvatiti kao ekvivalent ugroženom ili izgubljenom dobru. Novac treba oštećeniku osigurati mogućnost pribavljanja drugih dobara i ugodnosti koje mu pomažu da lakše prebrodi tjelesnu ili duševnu krizu ili strah nastao kao posljedicu štete. Isplata neke svote barem može ublažiti osjećaj neugode koju oštećenik trpi i donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom življenju.

17. Podneskom od 3. studenoga 2022. tužitelj je po punomoćniku, a nakon provedenog vještačenja, snizio tužbeni zahtjev na način da umjesto iznosa od 676,89 €[1] /5.100,00 Kn potražuje ukupan iznos na ime imovinske i neimovinske štete od 623,80 €[1] / 4.700,00 Kn.

17.1. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobio tužitelj, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužitelja, postojanje i intenzitet straha, a u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO. 18.Tužitelj na ime pretrpljenih fizičkih boli potražuje iznos od 311,90 €[1] / 2.350,00 Kn. 18.1. Prvenstveno je potrebno istaći da je, fiziološki promatrano, bol-zaštitni mehanizam tijela i javlja se kad god se neko tkivo ošteti, što uzrokuje refleksno reagiranje ozlijeđenoga da bi uklonio bolni podražaj.

Medicinskim vještačenjem, utvrđeno je da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta do 1 dan nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta do 2 dana, bolove slabog intenziteta 3 dana.

Dakle, ocjenjujući navedene okolnosti karakter ozljede, jačinu i trajanje ozljedom izazvanih fizičkih boli te uzimajući u obzir neugodnosti kojima je liječenje bilo popraćeno (mirovanje ), sud je tužitelju po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova dosudio iznos od 311,90 €.

19.Tužitelj po osnovi pretrpljenog straha potražuje iznos od 265,45 €[1] /2.000,00 Kn. 19.1. Ocjenjujući navedeni zahtjev prvenstveno je potrebno istaći da se pravična novčana naknada za pretrpljeni strah može dosuditi ako je strah bio intezivan i duljeg trajanja, ako je intenzivni strah kratko trajao, naknada se može dosuditi ako je u dužem vremenskom razdoblju narušena psihička ravnoteža oštećenog. Medicinskim vještačenjem, utvrđeno je da je tužitelj pretrpio sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan dana nakon nesreće, srednjeg intenziteta 3 dana te slabog intenziteta 7 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije na koje je upozoren.

Uzimajući u obzir trajanje i intenzitet straha te činjenicu da je zaostao strah zbog mogućih komplikacija, sud je tužitelju po osnovi pretrpljenog straha dosudio iznos od 265,45 €[1] /2.000,00 Kn.

20.Tužitelj na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 13,27 €[1] /100,00 Kn.

20.1.Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tužitelju zbog potrebe mirovanja odnosno nesigurnosti u kretanju bila potrebna tuđa pomoć 1 sata dnevno kroz 3 dana, radi pomoći u odijevanju i obuvanju.

Uzimajući u obzir potrebu za tuđom pomoći i njegom kod tužitelja te njezinom trajanju sud je tužitelju po osnovi tuđe pomoći i njege u smislu odredbe čl. 223.st.1. ZPP istome dosudio iznos od 7,96 €[1] /60,00 Kn uzimajući u obzir da je tužitelju ukupno bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno tri sati te uzimajući cijenu sata od 2,65 €[1] / 20,00 Kn/h.

20.2. Preostali dio zahtjeva tužitelja po osnovi tuđe pomoći i njege a u iznosu od 5,31 €[1] / 40,00 Kn, odbijen je kao neosnovan.

21.Tužitelj na ime imovinske štete potražuje iznos od 33,18 €[1] / 250,00 Kn vezano uz putne troškove radi odlaska na preglede. Kako tužitelj tijekom postupka nije dostavio dokaze da bi imao troškove liječenja, nije dostavio račune iz kojih bi bilo razvidno koji iznos je platio, odnosno na koje kontrolne preglede je išao, to je zahtjev tužitelja u cijelosti odbijen.

21. Dakle, tužitelju je po osnovi naknade neimovinske štete dosuđen iznos od ukupno 577,35 €[1] / 4.350,00 Kn te na ime naknade imovinske štete iznos od 5,31 € / 40,00 Kn.

22.1. Preostali dio zahtjeva tužitelja a u iznosu od 41,14 €[1] / 310,00 Kn, nije osnovan pa ga je valjalo odbiti.

23. U smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom da se tužitelj obratio tuženiku pisanim zahtjevom 10. ožujka 2022. to mu od 11. ožujka 2022. pripada zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete .

U smislu odredbe čl.1086. i čl. 1089. st.2.ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete ali naravno pod pretpostavkom da su poznati svi elementi štete konačno i njezina visina, odnosno visina naknade imovinske štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Stoga tužitelju na iznos dosuđene imovinske štete pripada zatezna kamata od donošenja odluke a ne od dana podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe i konačno u situaciji kada sud visinu štete za troškove tuđe pomoći i njege te troškova prijevoza određuje u trenutku zaključenja glavne rasprave i po cijenama na dan presuđenja to je izvjesno da zatezna kamata može teći od presuđenja do konačne isplate.

24.O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe 154.st.5. u vezi s odredbom čl.155.ZPP-a.

24.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora, priloženi troškovnik, te odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine“ broj:69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12,103/14,118/14,107/15, 37/2022,126/2022 - dalje: Tarifa) tužitelju su kao potrebni priznati trošak sastava zahtjeva za naknadu štete u iznosu od 99,54 €[1] /750,00 Kn (Tbr.28 Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 99,54 €[1] /750,00 Kn (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 1. srpnja 2022. u iznosu od 99,54 €[1] /750,00 Kn (Tbr.8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu 12. rujna 2022. u iznosu od 99,54 €[1] /750,00 Kn (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu 19. siječnja 2023. u iznosu od 99,54 €[1] /750,00 Kn (Tbr. 9/1 Tarife), trošak pristupa na ročište za objavu odluke 21. veljače 2023. u iznosu od 49,77 €[1] / 375,00 Kn (Tbr. 9/3 Tarife), trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 265,45 €[1] / 2.000,00 Kn, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 53,09 €[1] / 400,00 Kn , te PDV u iznosu od 136,87 €[1] / 1.031,25 Kn (Tbr.42 Tarife), dakle ukupno 1.002,89 €[1] /7.556,25 Kn.

24.2.Tužitelju nije priznat trošak konferencije sa strankom obzirom da se za sam sastanak stranke sa odvjetnikom radi zastupanja u pojedinom predmetu ne priznaje kao trošak za sudjelovanje na konferencijama, obzirom na potrebu dosljedne primjene odredbe Tbr.31 Tarife. Tužitelju nije priznat trošak pribave isprava za stranku obzirom da je sve isprave stranka mogla sama pribavljati ako nije bila u posjedu istih.

25.Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci.

U Novoj Gradiški 21. veljače 2023.

Sutkinja

Jasna Bratek v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je uredno bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.