REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 911/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Vartop d.o.o., Varaždin, Stanka Vraza 6, OIB:91016122289, koga zastupa punomoćnik Krešimir Jelaković, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika Info Novitas d.o.o., Zagreb, Bolnička cesta 34a, OIB:72830849347, koga zastupa punomoćnica Dijana Kladar, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4289/2019-5 od 9. listopada 2020., kojom su potvrđeni presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-2527/2016 od 30. travnja 2019. i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-2527/2016 od 30. travnja 2019. u dijelu odluke o troškovima postupka (toč. I. i II. izreke), u sjednici od 21. veljače 2023.
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4289/2019-5 od 9. listopada 2020. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-2527/2016 od 30. travnja 2019., kao i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4289/2019-5 od 9. listopada 2020. i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-2527/2016 od 30. travnja 2019. u dijelu kojim je djelomično odlučeno o troškovima postupka (toč. II. izreke prvostupanjskog rješenja) te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom ukinut je platni nalog broj Ovrv-192/16 od 30. ožujka 2016. koji je donijela javna bilježnica u Zagrebu Lucija Popov dana 30. ožujka 2016., kojim je tuženiku naložena isplata 1.783,07 kn s pripadajućom zateznom kamatom pobliže opisanom u izreci presude te naknada troška postupka u iznosu od 500,00 kn a tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.
2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I/ Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-192/16 od 30. ožujka 2016. koje je donio javni bilježnik Lucija Popov iz Zagreba u dijelu kojim je naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju predvidive troškove ovršnog postupka u iznosu od 506,25 kn te se utvrđuje da je u tom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovršnog postupka povučen.
II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.662,50 kn u roku od 8 (osam) dana.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.250,00 kn.".
2.1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda. Drugostupanjskim rješenjem odbačena je tužiteljeva žalba protiv prvostupanjskog rješenja u toč. III. izreke, dok je u preostalom dijelu (toč. I. i II. izreke) žalba odbijena i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-263/2021-3 od 31. ožujka 2021. dopustio je reviziju protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanje
"Jesu li krajnji kupci nakon izdvajanja iz zajedničkog toplinskog sustava dužni sukladno čl. 45. st. 3. Zakona o tržištu toplinske energije ("Narodne novine" br. 80/13, 14/14, 102/14 i 95/15) i dalje kupcu toplinske energije plaćati sve ostale troškove zajedničkog toplinskog sustava (primjerice trošak priključne snage) izuzev troškova toplinske energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu (primjerice poslovni prostor)?".
4. Protiv navedene presude i rješenja u dijelu u toč. II. izreke tužitelj podnio je reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjske presude i rješenja u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev kupca toplinske energije protiv krajnjeg kupca koji se izdvojio iz zajedničkog toplinskog sustava za plaćanje troškova rada i održavanja kotlovnice.
8. Prvostupanjski sud tužbeni zahtjev ocijenio je neosnovanim uz obrazloženje -da nije sporno da se tuženik izdvojio iz zajedničkog toplinskog sustava, koju mogućnost predviđa i odredba čl. 45. st. 1. Zakona o tržištu toplinske energije ("narodne novine" br. 80/13, 14/14, 102/14 i 95/15- dalje: ZTTE);
- da je prema odredbi čl. 45. st. 9. ZTTE-a krajnji kupac koji se izdvojio iz zajedničkog toplinskog sustava dužan plaćati sve troškove osim troškova toplinske energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu;
- da se prema čl. 2. st. 2. toč. 3. Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju ("Narodne novine" 139/08, 18/09, 136/11 i 145/11), odnosno čl. 2. toč. 3. Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju ("Narodne novine" 99/14 i 27/15-dalje: Pravilnik) ukupni troškovi toplinske energije sastoje od troškova za isporučenu toplinsku energiju i troškova priključne snage koja je definirana čl. 3. st. 2. toč. 27. ZTTE-a;
- da "tuženik koji se izdvojio iz zajedničkog toplinskog sustava pa samim time više nije krajnji kupac u smislu čl. 3. st. 2. toč. 14. ZTTE-a nije dužan tužitelju plaćati trošak snage (kao sastavni dio troška toplinske energije) jer to isključuje čl. 45. st. 9 ZTTE";
- da se prema navodima tužitelja utuženi troškovi snage odnose na troškove rada i održavanja kotlovnice (najam prostora, plaće radnika u kotlovnici, režije, potrebne obnove i rekonstrukcije kotlovnice, dimnjačarske troškove i troškove ispitivanja sredstava);
-da se navedeni troškovi ne odnose na troškove snage kako je ista definirana i regulirana čl. 2. st. 2. toč. 3. Pravilnika i čl. 27. ZTTE-a;
-da prema shvaćanju suda nije opravdano tužitelju, kao suvlasniku koji je izdvojen iz zajedničkog sustava i koji ni na koji način ne koristi uslugu tužitelja niti doprinosi nastanku tih troškova nametati obvezu plaćanja tih troškova;
- da tužitelj, koji zahtijeva plaćanje troškova rada i održavanja kotlovnice, nazivajući te troškove "troškom snage", visinu tužbenog zahtjeva obrazlaže formulom iz Pravilnika koja se odnosi na obračun troška priključne snage, za koju je sud utvrdio da predstavlja dio ukupnog troška toplinske energije, a ne "sve ostale troškove" iz čl. 45. st. 9. ZTTE-a.
9. Drugostupanjski sud prihvatio je u cijelosti utvrđenje i izraženo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, posebno naglasivši zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije obrazložio ni dokazao visinu troškova rada i održavanja kotlovnice, jer to, pozivajući se na formulu iz Pravilnika koja se odnosi na obračun troška priključne snage, nije ni mogao s uspjehom učiniti.
10. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. toga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
11. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
12. Pitanjem u odnosu na koje je dopuštena revizija tužitelj ističe postojanje revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, smatra tužitelj da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su, ne dvojeći o tome da je tuženik kao kupac koji se izdvojio iz zajedničkog toplinskog sustava u obvezi plaćati ostale troškove, zaključili da je trošak snage sastavni dio toplinske energije, a ne ostali trošak koji ima u vidu odredba čl. 45. st. 9. ZTTE-a.
13. Odredbom čl. 45. st. 3. (kasnije st. 9.) ZTTE-a propisano je da krajnji kupac kojem je odobreno izdvajanje iz toplinskog sustava dužan plaćati sve troškove osim troškova toplinske energije za svoju samostalnu cjelinu.
14. Člankom 2. st. 2. toč. 32. ZTTE-a propisano je da u smislu tog Zakona toplinska energija ima značenje proizvedene energije nastale u proizvodnom postrojenju za transformaciju, sa svrhom zagrijavanja prostora i zagrijavanja potrošne tople vode ili energije korištena u tehnološke svrhe (vrela voda, topla voda ili para) ili za hlađenje prostora.
15. Istim Zakonom u čl. 3. st. 2. toč. 27. navodi se značenje pojma priključne snage kao najveće dopuštene snage koju predaje proizvodno postrojenje za transformaciju u vanjske instalacije ili distribucijsku mrežu, odnosno dopuštena snaga toplinske energije koju iz vanjskih instalacija ili distribucijske mreže može preuzeti kupac toplinske energije na mjestu razgraničenja, a propisana je termoenergetskom suglasnošću.
16. Osnovana je tvrdnja revidenta da nižestupanjski sudovi tumačeći sadržaj čl. 2. toč. 3. Pravilnika pogrešno zaključuju da pojam toplinske energije, koji ima u vidu odredba čl. 2. st. 2. toč. 32. ZTTE-a, obuhvaća i trošak snage, jer su odredbama čl. 3. st. 2. toč. 27. i 32. ZTTE jasno određene razlike između tih pojmova.
17. Na neprihvatljivost zaključivanja nižestupanjskih sudova o tome da je trošak snage, sastavni dio toplinske energije, te da ne bi postojala obveza plaćanja snage (kao ostalog troška) upućuje i mišljenje Vlade Republike Hrvatske povodom prijedloga Kluba zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada za izmjenu i dopunu Zakona o tržištu toplinske energije od 26. travnja 2016., kojim se između ostalog predlaže neplaćanje naknade za instaliranu snagu. Tako se u tom mišljenju kojim se prijedlog ne prihvaća navodi da je prijedlog "neprihvatljiv iz razloga što se prilikom projektiranja zgrade, ugradnja i korištenje toplinskog sustava računalo i sa snagom potrebnom za funkcioniranje sustava i izdvojenog krajnjeg kupca. Sukladno tome potrebno je da i onaj krajnji kupac koji se izdvojio iz toplinskog sustava bude uključen u troškove plaćanja naknade za instaliranu snagu.
18. Slijedom navedenog proizlazi i slijedeći odgovor na naznačeno pitanje Krajnji kupci dužni su nakon izdvajanja, a sukladno odredbi čl. 45. st. 9. ZTTE-a, plaćati sve ostale troškove osim troškova toplinske energije.
19. Konkretno, dužni su plaćati tzv. fiksnu naknadu koja se odnosi na troškove snage, one troškove koji nisu u svezi sa (ne)grijanjem njihova stana ili prostora (dakle: troškove koji nisu u svezi sa troškovima isporučene toplinske energije za stan i troškovima isporučene toplinske energije za zagrijavanje tople vode), ali nastaju kao nužni.
20. Takav se odgovor temelji i na shvaćanju Suda Europske unije izraženom u presudi od 5. prosinca 2019. u spojenim predmetima C-708/17 i C-725/17, „EVN Bulgaria Toplofikacia” EAD protiv Nikoline Stefanove Dimitrove (zahtjev za prethodnu odluku kojeg je uputio Rajonen sad Asenovgrad, Općinski sud u Asenovgradu, Bugarska) i „Toplofikacia Sofia” EAD protiv Mitka Simeonova Dimitrova, uz sudjelovanje „Termokomplekt” OOD (zahtjev za prethodnu odluku kojeg je uputio Sofijski rajonen sad, Općinski sud u Sofiji, Bugarska), prema kojem se nacionalni propisi kojima je (ili bi bilo) propisano da su vlasnici stana u zgradi sa više stanova različitih vlasnika (kao vlasnici posebnih dijelova zgrade, povezanih sa suvlasništvom nekretnine), zgradi priključenoj na mrežu područnog grijanja, dakle, i oni vlasnici koji se, kao ovdje tuženik, izdvoje iz zajedničkog toplinskog sustava, dužni podmirivati troškove potrošnje toplinske energije zajedničkih dijelova i unutarnjih instalacija zgrade - iako pojedinačno ne koriste toplinsku energiju za grijanje u svojem stanu, ne mogu tumačiti kao protivni propisima ili direktivama Europskog parlamenta i Vijeća o pravima potrošača, onim propisima ili direktivama koje uređuju zabranu nepoštene poslovne prakse poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu.
21. Osnovan je stoga revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
22. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu raspravili visinu tužbenog zahtjeva, to nema mjesta preinaci presude, već je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
23. Zbog neizvjesnog uspjeha stranaka u parnici (čl. 154. ZPP-a) ukinuta je i odluka o troškovima postupka koja o njemu ovisi.
24. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 21. veljače 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
Broj zapisa: 9-30855-8c486
Kontrolni broj: 00910-8ab7a-9cb4f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=IVAN VUČEMIL, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.