Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 9 Gž Ovr-736/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja T. Z. d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika M. – M. d.o.o., B., OIB: …, radi ovršne naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj Ovrv-759/2021-7 od 22. travnja 2022., dana 20. veljače 2023.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj Ovrv-759/2021-7 od 22. travnja 2022. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II Odluka o troškovima postupka ovrhovoditelja nastalih povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Utvrđuje se da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja T. Z. d.o.o. iz Z. protiv ovršenika M.-m. d.o.o. iz B. koji je kod ovog javnog bilježnika kao povjerenika suda M. F. iz B. zaprimljen 12. studenog 2021., smatra povučenim.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007- Odluka USRH, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014- Odluka USRH, 70/2019, 80/2022 i 114/2022– dalje u tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016- Odluka Ustavnog suda RH, 73/2017, 131/2020 i 114/2022- dalje u tekstu: OZ). Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet dodjeli u rad drugom javnom bilježniku te stavlja zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

5. Međutim, žalbeni navodi pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

6. Pošavši od utvrđenja, da ovrhovoditelj nije postupio prema rješenju javnog bilježnika kojim je pozvan na ispravak odnosno dopunu, a koje rješenje koji je primio 29. prosinca 2021., prvostupanjski sud je na temelju čl. 109. st. 4. ZPP-a u vezi čl. 21. OZ-a odlučio na navedeni način.

7. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan, te ovrhovoditelj osnovano osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je javni bilježnik rješenjem od 14. prosinca 2021. pozvao ovrhovoditelja da u roku od 8 dana sukladno čl. 109. st. 1. ZPP-a ispravi i dopuni prijedlog za ovrhu obzirom da prijedlog poslan od 12. studenog 2021. i novi prijedlog naknadno dostavljen 19. studenog 2021. obzirom da isti signaliziraju sljedeće: „najmanje jedan potpis nije valjan“ (list 115 spisa).

Nadalje, navedenim rješenjem ovrhovoditelj je i upozoren da ukoliko podnesak bude vraćen odnosno ispravljen i/ili dopunjen u roku određenom za ispravak i/ili za dopunu smatrat će se da je podnesen onog dana kada je prvi put podnesen, kao i da u slučaju da ne postupi po traženom spis će biti proslijeđen nadležnom sudu.

9. U odnosu na žalbene navode, valja reći da je prema čl. 106.a ZPP-a propisano da ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu na sudu, sud će o tome elektroničkim putem obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak ispravi u skladu s uputom.

10. Nadalje, vezano za primjenu navedene odredbe čl. 109. st. 3. ZPP-a propisano je da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

11. Međutim, javni bilježnik rješenjem od 12. studenog 2021. (list 115 spisa) nije postupio u smislu navedene odredbe obzirom da isto ne sadrži jasnu i određenu uputu prema kojoj bi ovrhovoditelj i trebao postupiti odnosno na koji način se

da

predmetni prijedlog za ovrhu odnosno novi prijedlog treba ispraviti jer s time u vezi li da ga eventualno i potpiše kvalificiranim elektroničkim potpisom.

12. Pored navedenog, prvostupanjskom sudu se ukazuje da prema Pravilniku o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“, broj 5/2020- dalje u tekstu: Pravilnik) sukladno čl. 5. toč. 4. kvalificirani elektronički potpis je napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise.

13. Nadalje, navedeni Pravilnik je donesen kako bi Republika Hrvatska kao članica Europske unije ispunila i svoju obvezu jer od 1. srpnja 2017. sve članice Europske unije dužne su primjenjivati odredbe eIDAS Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu.

14. Prije donošenja Pravilnika donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Narodne novine“, broj 62/2017) kojim je stavljen izvan snage Zakon o elektroničkom potpisu („Narodne novine“, broj: 10/2002, 80/2008 i 30/2014).

15. Tako je Kvalificirani elektronički potpis (Qualified Electronic Signature QES) - definiran kao napredni elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise. Ekvivalentan je vlastoručnom potpisu i ima karakteristiku „ne- odbijanja“; a sve sukladno odredbama članaka 25 do 27 Uredbe (EU) br. 910/2014.

16. Kvalificirani elektronički potpis stvara se prema Pravilniku o pružanju i korištenju usluga povjerenja („Narodne novine“, broj 60/2019), kako to predviđa i Pravilnik o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“, broj: 35/2015, 123/2015, 45/2016, 29/2017, 112/2017, 119/2018, 39/2020, 138/2020 i 147/2020), odnosno u skladu s odredbama članaka 28 do 34 Uredbe (EU) br. 910/2014.

17. Pored okolnosti kako je zaista odredbom čl. 10. st. 5. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji propisano da se elektronički podnesci podnose u PDF formatu te pored okolnosti da sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu, u smislu čl. 10. st. 2. citiranog Pravilnika valja ukazati prvostupanjskom sudu na odredbu čl. 25 st. 1. Uredbe (EU) br. 910/2014.

18. Naime citiranom odredbom je propisano kako se elektroničkom potpisu kao dokazu u sudskim postupcima ne smije uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički potpis.

19. Ovu odredbu valja tumačiti ekstenzivno, jer je namjera donositelja Uredbe olakšati strankama pristup javnim tijelima, pa tako i sudovima.

Dakle, u sumnji je li nešto potpisano ili nije kvalificiranim elektroničkim potpisom uvijek valja polaziti od predmnijeva kako je potpisano pismeno i to na valjan način. Ova predmnijeva je u biti i utemeljena na ranijem pravnom shvaćanju po kojem se nedostatci u formi sudskih pismena ne mogu tumačiti na štetu stranke, odnosno da se ni protivna stranka ne može pozivati na takve nedostatke.

20. Stoga, obzirom na sve navedeno u iznesenom i činjeničnom i pravnom kontekstu, žalbeni navodi pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

21. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

22. Odluka o troškovima postupka sukladno čl. 166. st. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. OZ-a ostavlja se za konačnu odluku.

23. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u naprijed izloženom smislu.

U Zagrebu 20. veljače 2023.

Sudac

Suzana Radaković, v.r.