REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 67 Pž-2858/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Davor Pustijanac, u pravnoj stvari tužitelja BOŽICE BARIŠIĆ, OIB 47291308643; MIRKA BARIŠIĆA, OIB 97205606951; KAREN BIRGIT BAUER, OIB 50850882176; MARIA BAUERA, OIB 59795268551; MIROSLAVA BLAŽEVIĆA, OIB 07142450326; MILANA BOŽOVIĆA, OIB 36269804811; MIRJANE BRENKO, OIB 49102917202; CHROMOS- POSLOVNE USLUGE d.o.o., OIB 29608764234; VLATKE ČAVKA, OIB 63829159313; IVANA DRVARA, OIB 04794345728; DIJANE FRANCESCHI FATUTA, OIB 76620993614; IVE GAJSKI, OIB 69932053578; DRINE GALIĆ, OIB 97337120048; ALE HADŽIĆ, OIB 47171599542; MARIJANA HARAPINA, OIB 54295770877; BORISA JURIŠIĆA, OIB 66781806615; DALIBORA KNEGE, OIB 27295358831; ZDENKE KONČEVSKI, OIB 68586169780; KONZUM d.d., OIB 29955634590; GORDANE KRPAN, OIB 64605955348; MICHELE LEDIĆ, OIB 82881314884; ZDENKA LEVARA, OIB 43086068989; ENVERA MEŠETOVIĆA, OIB 55629601806; SAMIRA MEŠETOVIĆA, OIB 14747042482; MLADENA MEŠTROVIĆA, OIB 07682692957; HRVOJA MIOČIĆA, OIB 07783687828; IVANA MIŠAKA, OIB 26394852384; LJILJANE MONTANA, OIB 19079349350; FRANJE PEREKOVIĆA, OIB 56917024967; PETRA PERIČIĆA, OIB 54304622598; PREDRAGA PERŠIĆA, OIB 42780243222; KRUNOSLAVA PISKA, OIB 55048122048; DARIJE PLANČAK, OIB 70537534431; BRANKE POLOVINA MEŠTROVIĆ, OIB 61218077464; MARINE RAOS, OIB 35367948047; VLADIMIRA SAVIĆA, OIB 76674528472; EKATARINE SEKULIĆ, OIB 47716412014; VIŠNJE STINČIĆ, OIB 14688932235; BRUNE SVIBENA, OIB 56814084672; ANTONIJE ŠIMATIĆ, OIB 64330966957; KREŠIMIRA ŠIMATIĆA, OIB 43220407134; GORANA TUTAVCA, OIB 69268233393; MAJE VAŠAREVIĆ, OIB 08323732010; IVE VIDOVIĆA, OIB 37225328724; ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., OIB 76842508189; MARIJANE ZAJEC, OIB 82181861910; HRVOJA ZGOMBIĆA, OIB 53023529539; ZVONIMIRA ZGOMBIĆA, OIB 11562879451, i MARIA ZRNECA, OIB 58174302763, suvlasnika stambene zgrade u Zagrebu, Dobri dol 47, koje zastupa upravitelj zgrade Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB 03744272526, kojeg zastupa Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate iznosa od 41.607,56 kn, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2054/2019 od 19. ožujka 2021., 17. veljače 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženičina žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2054/2019 od 19. ožujka 2021. u točki I. izreke.

r i j e š i o  j e

Odbija se tuženičina žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2054/2019 od 19. ožujka 2021. u točki II. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2054/2019 od 19. ožujka 2021. održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Ježeka iz Zagreba poslovni broj Ovrv-45830/2018 od 28. rujna 2018., u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju 14.437,44 kn sa zateznim kamatama koje teku od 16. rujna 2017. po stopi koja određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 2.207,60 kn sa zateznim kamatama od 28. rujna 2018. do isplate, po stopi koja određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka I. izreke), a ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Ježeka iz Zagreba poslovni broj Ovrv-45830/2018 od 28. rujna 2018., u dijelu kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka od 37,50 kn sa zateznim kamatama, kao i u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju predvidive troškove ovršnog postupka od 1.347,50 sa zateznim kamatama, te je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

2. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2054/2019 od 19. ožujka 2021. ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Ježeka iz Zagreba poslovni broj Ovrv-45830/2018 od 28. rujna 2018. u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 27.170,12 kn sa zateznim kamatama te je utvrđeno da je u tom dijelu tužba povučena (točka I. izreke) i naloženo je tuženici naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 kn (točka II. izreke).

3. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je utvrdio da je 4. listopada 2010. podnesen prijedlog za povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upis vlasništva posebnog dijela nekretnine u kč. br. 7856/3, k.o. Grad Zagreb te da je navedenom prijedlogu udovoljeno donošenjem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-53461/16 od 17. svibnja 2017. (stari broj Z-46953/10), a koje je u zemljišnoj knjizi provedeno 25. svibnja 2017. kojim je utvrđeno da je prijedlog za upis poslovnog prostora skladišta u podrumu, površine 68,75 m2, Zagreb, Dobri dol 47, podnesen u korist društvenog poduzeća BEST d.d. Zagreb, Vankina 11-21, te da je zemljišnoknjižni sud predmetnu nekretninu upisao kao vlasništvo Republike Hrvatske primjenom odredbe članka 17. stavka 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine-etažnog vlasništva („Narodne novine“ broj: 121/13, 61/18 i 63/19; dalje u tekstu: Pravilnik), budući da nije raspolagao ispravom koja bi predstavljala temelj stjecanja prava vlasništva na navedenom poslovnom dijelu od strane društvenog poduzeća BEST d.d.

3.1. Prvostupanjski sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju tuženica sukladno odredbi čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14), pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekla po sili Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, i to 1. siječnja 1997. kada je taj zakon stupio na snagu. Prvostupanjski sud je obrazložio da su u tom trenutku ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju navedene odredbe uz obrazloženje kako budući da ne djeluju predmnjeve iz stavaka 1. i 2. članka 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, onda je vlasnica predmetne nekretnine tuženica prema stavku 3. navedenog članka po samom zakonu od trenutka stupnja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ako tuženica smatra suprotno, odnosno da je netko drugi bio upisan kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, to treba i dokazati.

3.2. Također, prvostupanjski sud je ocijenio kako je odluka zemljišnoknjižnog suda od 17. svibnja 2017. deklaratorne naravi kojom se samo utvrđuje, tj. deklarira, postojanje prava vlasništva tuženice na predmetnoj nekretnini koja je to pravo stekla prije donošenja rješenja zemljišnoknjižnog suda i ono postoji neovisno o tom rješenju, dok vrijeme upisa u zemljišne knjige nije od utjecaja na stjecanje prava vlasništva jer je zemljišnoknjižni sud, sukladno odredbi članka 17. stavka 5. Pravilnika, samo upisao vlasništvo tuženice koja je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekla na temelju zakona.

3.3. Budući da troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine, kao i doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev primjenom odredbe članka 89. stavaka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4. Protiv te presude u točki I. njene izreke i rješenja u točki II. njegove izreke žalbu je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom žalbenom sudu da pobijanu presudu i rješenje preinači, a podredno da ih ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Tuženica u žalbi u bitnome navodi kako prvostupanjski sud pogrešno drži da je tuženik pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao sukladno odredbi članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle po sili zakona, i to 1. siječnja 1997. kada je taj zakon stupio na snagu.

5.1. Tuženica smatra da je vlasnikom predmetnog poslovnog prostora postala na temelju Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine – etažnog vlasništva, što je utvrđeno rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel broj Z-53461/16 od 17. svibnja 2017. Ističe da je prijedlog za upis prava vlasništva na navedenom posebnom dijelu nekretnine podnijelo 4. listopada 2010. Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., i to ne za korist tuženice već za korist trgovačkog društva Best d.d., no sud je predmetnu nekretninu upisao kao vlasništvo Republike Hrvatske primjenom odredbe članka 17. stavka 5. Pravilnika, na temelju predmnjeve iz članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stoga smatra da je postala vlasnik predmetnog poslovnog prostora tek odlukom suda od 17. svibnja 2017. pa je prema odredbi članka 126. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva stekla tek trenutkom pravomoćnosti same sudske odluke.

5.2. Poziva se i na shvaćanje izraženo u odluci Ustavnog suda poslovni broj U-III/1176/2014 od 27. veljače 2018. te ističe da nije dužna podmirivati obveze proizašle iz nekretnine na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo, a na kojima treće osobe nisu stekle pravo vlasništva i u čijem posjedu nije ni bila, nego su to bili tužitelji.

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Žalba nije osnovana.

8. Ispitavši pobijanu presudu na temelju članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22) u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijana presuda na zakonu osnovana.

9. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je isplata preostalog dijela u iznosu od 14.437,44 kn zajedničke pričuve za posebni dio nekretnine upisane u kč. br. 7856/3, k.o. Grad Zagreb koji predstavlja poslovni prostor skladište u podrumu, površine 68,75 m2, Zagreb, Dobri dol 47 za razdoblje od rujna 2015. do kolovoza 2017.

10. Odredbom članka 89. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

11. Pravna osnova za stjecanje prava vlasništva tuženice na predmetnoj nekretnini je odredba članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno zakonska predmnjeva iz te odredbe. Navedenom prijelaznom i završnom odredbom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima regulirana je i dovršena pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja na stvarima u društvenom vlasništvu (pod pretpostavkom da posebnim zakonom nije određeno drukčije i da konkretne stvari nisu opća dobra).

12. Budući da je tuženica pravo vlasništva stekla na temelju zakonske odredbe iz članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je vlasništvo stekla ex lege u vrijeme stupanja na snagu tog Zakona i to pravilnom primjenom odredbe članka 129. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja nosi naziv „djelovanje zakonskih pretpostavaka“ i kojom je propisano da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

13. Također, rješenje o upisu u zemljišne knjige prava vlasništva ranije stečenog na temelju zakona suprotno žalbenim navodima nije konstitutivno rješenje kojim je tuženica stekla pravo vlasništva, nego je pravo vlasništva postojalo i ranije na temelju zakona koje je rješenjem zemljišnoknjižnog suda upisano u zemljišne knjige.

14. Neosnovano se tuženica u žalbi poziva na pravno shvaćanje prihvaćeno u predmetu Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-1176/2014, jer se u tom predmetu radilo o drugačijem činjeničnom stanju, odnosno o tome da je vlasništvo bilo stečeno na temelju odluke suda u ovršnom postupku.

15. Također, činjenica da tuženica nije bila upisana u zemljišnim knjigama i nije bila u posjedu predmetne nekretnine nije od utjecaja na obvezu (su)vlasnika nekretnine za plaćanje zajedničke pričuve. Ovaj sud primjećuje kako te okolnosti ne utječu ni na prava koja vlasnik nekretnine ima prema posjedniku (iz članaka 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i dr.).

16. Budući da je tuženica (su)vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekla na temelju zakona, pravilnom primjenom odredbe članka 89. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev. 17. Isto tako, odluka prvostupanjskog suda o parničnom trošku je pravilna, obrazložena i u skladu s odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku, a tuženica u žalbi posebno ni ne iznosi razloge zbog kojih osporava odluku o parničnom trošku sadržanu u pobijanoj presudi.

18. Slijedom iznesenog, navodima žalbe tuženica nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke, pa je valjalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Zagreb, 17. veljače 2023.

Sudac

Davor Pustijanac

Broj zapisa: eb319-bdf6b

Kontrolni broj: 0ff4e-e086d-dc3f7

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=DAVOR PUSTIJANAC, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.