Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-35/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Željki Sebelić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Davoru Kurilić, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Saši Cvečić, odvjetniku iz Labina, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, rješavajući žalbu tuženika kao protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P Ob-165/2022-16 od 19. prosinca 2022., 16. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e

I Žalba tuženika kao protivnika osiguranja odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P Ob-165/2022-16 od 19. prosinca 2022.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troška za sastav žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"I Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja i to tražbine koja je usmjerena na utvrđenje prava suvlasništva tužitelja na nekretninama za koje tvrdi da predstavljaju bračnu stečevinu nje i tuženika svakoga u 1/2 dijela i to na:

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 126 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela od suvlasničkog dijela tuženika od 1/3 dijela;

- kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište ukupne površine 496 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi 3. suvlasnički dio 137/413 etažno vlasništvo E-3 jedinica C – stan na II. katu površine 137 m2 s pripatkom vrta označen slovom "C" i sa parkirnim mjestom P4 TIP 1232 u 1/2 dijela, a koja nekretnina se nalazi u cijelosti u vlasništvu tuženika.

određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

kojom se zabranjuje tuženiku da otuđi ili optereti nekretnine iz točke I ovog rješenja.

II Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ove parnice.

III Zemljišnoknjižni odjel u Rovinj zabilježiti će ovu privremenu mjeru u Zemljišnim knjigama odmah."

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija tuženik kao protivnik osiguranja u cijelosti zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. i čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20., u daljnjem tekstu: OZ) s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači tako da se prijedlog za određivanje privremene mjere u cijelosti odbije kao neosnovan, a tuženiku naknade troškovi za žalbeni dio postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a i u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud je utvrdio da istaknuti žalbeni razlozi nisu osnovani jer pobijana odluka nije donesena na temelju pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti su kod njenog donošenja počinjene bitne povrede odredaba postupka, a materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

5.1. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP-a na koje se poziva žalitelj.

5.2. Pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka iste je razumljiva i nije proturječna samoj sebi i razlozima njenog donošenja, a jasno su navedeni razlozi u pogledu odlučnih činjenica temeljem kojih je donesena.

5.3. Suprotno stavu žalitelja, njemu kao protivniku osiguranja nije onemogućeno pravo na raspravljanje pred sudom time što nisu razmatrani materijalni dokazi koje je priložio uz odgovor na tužbu, a ni navodi iz istog odgovora, sve obzirom da se odluka o određivanju privremene mjere radi osiguranja tražbine u pravilu provodi bez kontradiktornog postupka. Teret dokaza je na predlagatelju osiguranja koji je dužan dokazati ispunjenje pretpostavki za određivanje privremene mjere čije određivanje predlaže pa je irelevantan stav protivnika osiguranja u istaknutom pravcu.

6. Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog tužiteljice kao predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere s pozivom na odredbe čl. 346. i čl. 347. OZ-a s obrazloženjem da je utvrdio kako su ispunjene sve pretpostavke za određivanje predložene mjere iz čl. 346. OZ-a pa je primjenom čl. 347. st. 1. toč. 4. i st. 3. OZ-a odredio predloženu mjeru.

7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja svog prava suvlasništva u 1/2 dijela po osnovu bračne stečevine na nekretninama koje su uknjižene isključivo na imenu tuženika i to kao suvlasniku u 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u cijelosti kao vlasniku stana označenog kao suvlasnički dio od 137/413, etažno vlasništvo pod E-3 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7.1. U tužbi u kojoj je istodobno podnesen i prijedlog za osiguranje tražbine, tužiteljica je priložila i materijalne dokaze iz kojih proizlazi da su ona i tuženik kao protivnik osiguranja dana 28. siječnja 2012. u [adresa] sklopili brak tijekom trajanja kojeg je rođeno zajedničko dijete, a koji je rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola pod brojem R1 Ob-298/2021-9 od 29. studenog 2021. razveden na temelju sporazuma bračnih drugova. Iz priloženih zk. izvadaka za nekretnine koje su predmet spora proizlazi da su one upisane kao vlasništvo odnosno suvlasništvo tuženika, a da na nekretnini iz zk. ul. [broj ZK uloška] koja je po oznaci zemljišta označena kao pašnjak je izgrađena i kuća, ali je zabilježeno da za njen upis nije priložena uporabna dozvola.

7.2. Sve navedene nekretnine tvrdi da su stečene tijekom trajanja braka kao bračna stečevina, zajedničkim radom i sredstvima, ali i tijekom trajanja izvanbračne zajednice od 14. svibnja 2020. od kada su imovinskopravni učinci kako tijekom trajanja izvanbračne tako i bračne zajednice izjednačeni.

7.3. U odnosu na dokazivanje pretpostavke o mogućnosti nastanka nenadoknadive štete koja prijeti ako se predložena mjera ne odredi, iako nisu pruženi materijalni dokazi, što ponekad i nije moguće, predlagateljica osiguranja tvrdi da je u vezi razvoda braka postignut dogovor stranaka da će brak razvesti sporazumno, da će se sporazumno i izvansudski postići dogovor o utvrđenju i podjeli bračne stečevine, no od tog dogovora vezanog za imovinu tuženik odustaje i istodobno joj oduzima odnosno onemogućava korištenje automobila, zaključava ulaznu ogradu kuće u kojoj oboje stanuju, verbalizira da tužiteljici ne pripada ništa po osnovu bračne stečevine jer je on sve sam stekao.

8. Temeljem prethodno navedenog pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je predlagateljica osiguranja dokazala ispunjenje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a jer je na razini vjerojatnosti koja je dostatna za određivanje privremene mjere učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine obzirom na dužinu trajanja zajedničkog života stranaka kako tijekom razdoblja trajanja bračne tako i izvanbračne zajednice.

8.1. Suprotno žalbenim navodima tražbina tužiteljice koja je usmjerena na utvrđivanje njenog prava suvlasništva po osnovu bračne stečevine u smislu čl. 2. toč. 2. OZ-a predstavlja nenovčanu tražbinu koja se privremenom mjerom može osigurati jer ona podrazumijeva pravo tužitelja na trpljenje u smislu obveze tuženika da prizna pravo suvlasništva tužiteljici i trpi uknjižbu tog njenog prava u zemljišnim knjigama iako se nepravilno u tužbenom zahtjevu zahtijeva izdavanje isprave podobne za uknjižbu.

9. Pravilno je utvrđenje i u odnosu na postojanje pretpostavke iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a jer je predlagateljica osiguranja svojim činjeničnim tvrdnjama, a koje se mogu uvažiti ako nema objektivne mogućnosti iste dokazivati materijalnim dokazima, učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njene tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, a što mu činjenica uknjižbe prava vlasništva odnosno suvlasništva na spornim nekretninama omogućuje u smislu slobodnog raspolaganja istima na koju mogućnost upućuju konkludentni čini protivnika osiguranja na koje je ukazano.

9.1. Naime, konkludentnim činima i izjavama, a po tvrdnji predlagateljice suprotno dogovorenom, protivnik osiguranja isključuje postojanje bilo kakvih vlasničkih prava tužiteljice na spornim nekretninama pa postoji i po stavu ovog suda objektivna vjerojatnost da bi istima mogao raspolagati i promijeniti postojeće stanje stvari na štetu predlagateljice.

9.2. I sam protivnik osiguranja u žalbi navodi da je u odgovoru na tužbu učinio nespornim da bračnu stečevinu stranaka predstavlja 1/3 dijela nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] no unatoč tome i postojanju procesne mogućnosti i dispozicije izostaje njegovo priznanje bar tog dijela tužbenog zahtjeva što upravo govori u prilog osnovanosti tvrdnji predlagateljice da je izjavama o svom stavu u odnosu na njena vlasnička prava po osnovu bračne stečevine na nekretninama koje su predmet spora, a onda i konkludentnim činima u odnosu na drugu imovinu učinjeno vjerojatnim da bi mogao poduzeti mjere kojima bi spriječio ili znatno otežao ostvarenje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja.

10. Zbog navedenih razloga žalba protivnika osiguranja odbijena je kao neosnovana pa je potvrđeno pobijano rješenje na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP-a, kako je odlučeno u st. I. izreke ovog rješenja.

11. Odluka iz toč. II. izreke ove odluke u odnosu na troškove sastava žalbe donesena je na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a obzirom da tuženik sa žalbom nije uspio. Osijek, 16. veljače 2023.

Sudac

Željka Sebelić