Zakon.hr

REPUBLIKA

HRVATSKA

OPĆINSKI

SUD

SESVETAMA

STALNA

SLUŽBA

DUGOM

SELU 10 370 Dugo Selo,

Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj:10 Pn-200/2019- 37

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu Ranki Memišević u pravnoj stvari tužitelja 1. J. V., OIB ..., Š., 2. M. V., OIB ..., Š., oboje zastupani po punomoćniku K. Š., odvjetniku iz OD Krešimir Š. i p., protiv tuženika E. o. d.d., ..., ...,Z., zastupanog po punomoćniku I. Ć., odvjetniku iz OD G. & p., radi naknade štete, nakon usmene, glavne i javne rasprave, održane i zaključene dana 7. prosinca 2023. u nazočnosti osobno 1 i 2. tužitelja i punomoćnica stranaka sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, dalje ZPP) dana 16. veljače 2023..

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku E. o. d.d., OIB . . . Z., da 1. tužitelju J. V., OIB ..., Š. isplati iznos od 3.158,80 eura /23.800,00 kuna[1] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku E. o. d.d., OIB . . . , Z., da s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika isplati:

-1. tužitelju J. V., OIB ... Š., iznos od 30.658,97eura/231.000,00 kuna[1] ,

-2. tužiteljici M. V., OIB ..., Š., iznos od 30.659,97 eura /231.000,00kn kuna , sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 15. travnja 2016. do 31. prosinca 2022. određenim po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno

razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku E. o. d.d., OIB . . . Z., da s osnove imovinske štete na motociklu isplati 1. tužitelju J. V., OIB ... , Š. i 2. tužiteljici M. V., OIB..., Š. , iznos od 8.451,72 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev 1.tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuje iznos od 2.017,38 eura/15.200kn[1] (5.176,19eura/39.000,00kn - 3.158,80 eura /23.800,00 kuna[1] ) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate, kao neosnovan.

V. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova neimovinske štete) u djelu kojim svaki potražuje iznos od 13.139,56 eura/99.000,00kn[1] (43.798,53 eura/330.000,00 kn[1] - 30.659,97 eura/231.000,00 kn ) sa zakonskom zateznom kamatom od 16. travnja 2016. do isplate, kao neosnovanim.

VI. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuju iznos od 6.186,61 eura (14.638,33 eura - 8.451,72 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2015. do isplate, te se odbija tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja u djelu u kojem potražuju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 6.186,61 eura od 7.3.2015. do 15. veljače 2023., kao neosnovanim

VII Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.571,51 eura/37.739,14 kn[1] , zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. pa do isplate i to po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji 1.J. V. i 2. M. V. u tužbi od 27.7.2016. pokrenutoj pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem Pn-..., navode da se dana.... dogodila prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao I. V., sin tužitelja kao vozač motocikla "... " reg oznake: .. kada je na njega naletio teretni automobil marke "..." reg oznake ... kojim je upravljao M. T. Teretni automobil reg oznake . . .bio je osiguran kod tuženika E. o.

d.d. Tužitelji stoga smatraju da imaju pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika s obzirom da je između pok. I. V. i njih postojala emotivna poveznica i trajnija životna zajednica, pa 1. i 2 tužitelji, svaki ponaosob od tuženika potražuje iznos od 220.000,00 kn temeljem čl.19, čl 1046, čl.1069.i čl.1101. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 123/11 i 78/15 – dalje. ZOO). Prvo-tužitelj J. V. s osnove imovinske štete izrade i postavljanja nadgrobnog spomenika, izrade i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu 3.318,07eura/25.000,00kn s osnove troškova pogrebnih troškova i usluga iznos od 663,61eura/5.000,00 kn, s osnove troškova karmina eura/5.000,00kn, s osnove crnine 265,45eura/2.000,00kn za oboje tužitelja, te troškova cvijeća i vijenaca za oboje tužitelja iznos od 265,45eura /2.000,00kn, odnosno ukupno 5.176,18 eura/39.000,00 kn[1] temeljem čl.1093 ZOO-a. Na iznos neimovinske štete potražuju kamatu od 15.4.2016. a s obzirom da su se u mirnom postupku tuženiku obratiti 15.4.2016, a na iznos neimovinske štete od donošenja presude do isplate. Potražuju i trošak postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev, sukladno Orijentacijskim kriterijima određenim na sjednici Građanskog odjela VSRH Su-IV-47/2020 od 5.3.2020. podneskom od 14.4.2020. g. (list 246 spisa) i od tuženika potražuju i to: 1. tužitelj J. V. zbog gubitka bliskog srodnika iznos od 43.798,53eura/330.000,00kn, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 15.4.2016.. do isplate, te zbog imovinske štete iznos 5.176,19eura/39.000,00kn sa zakonskom zateznom od donošenja presude do isplate. 2. tužitelj M. V. zbog gubitka bliskog srodnika iznos od 43.798,53eura/330.000,00kn, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 15.4.2016. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik E. o. d.d. osporava vrijednost predmeta spora, jer se radi o tužbenim zahtjevima više tužitelja koji se ne zbrajaju. Ne osporava štetni događaj od 11.12.2015. u kome je sudjelovao osiguranik tuženika niti da je u štetnom događaju prednik tuženika zadobio teške tjelesne ozljede koje su dovele do smrtnog ishoda, niti svoju pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tuženika iz razloga što je do štetnog događaja došlo zbog toga što se pokojni sin tužitelja kretao motociklom, kroz naselje u kojem je brzina bila ograničena na maksimalnih 50 km/h i u približavanju raskrižju, brzinom od najmanje 90 km/h. Na taj način isti je grubo kršio odredbe čl. 51 st. st. 1., č. 53. st. 1 i čl. 58. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama a veličina prekoračenja ograničenja brzine u gotovo dvostrukom iznosu i približavanje takvom brzinom raskrižju u kojem se može predvidjeti uključivanje vozila u promet jer se radilo o izlasku s prostora benzinske stanice govori o bezobzirnoj vožnji koja je je jedini uzrok nastanka štetnog događaja. Zbog velike brzine kretanja motocikla osiguranik tuženika nije mogao uočiti motocikl na kolniku u trenutku uključivanja u promet pa takao nije postupao protivno odredbama čl. 43. st. 1 i 2. ZOSPC-a. U slučaju da je osiguranik tuženika mogao uočiti motocikl i kad bi zbog toga i postojala njegova suodgovornost smatra da je omjer suodgovornosti opet u većem dijelu na strani prednika tužitelja. Osporava zatraženi tijek zateznih kamata. Predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti te tužitelje obvezati na naknadu troška tuženiku. Na pripremnom ročištu 9.11.2016. ističe prigovor doprinosa prednika tuženika nastalim posljedicama jer u trenutku nezgode nije koristio zaštitnu kacigu na glavi. Nakon dostave konačno uređenog tužbenog zahtjeva na ročištu 15.9.2022. ističe prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev zatražene neimovinske štete u odnosu na oba tužitelja.

3.Tužitelji 1.J. V. i 2. M. V. u tužbi od ... . (list 96) pokrenutoj pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem . . . od istog tuženika povodom istog štetnog događaja potražuju naknadu imovinske štete za predmetni motocikl s kojim je njihov prednik sudjelovao u štetnom događaju, u iznosu od 14.638,33 eura sa zakonskom kamatom od 7.3.2015. do isplate a s obzirom da su se tužitelji tuženiku obratili sa odštetnim zahtjevom koji je primio 7.9.2015.

4.U odgovoru na tužbu pod posl. brojem . . . tuženik E. o. d.d. prvenstveno predlaže spojiti taj predmet na predmet ...koji se vodi između istih stranaka i povodom istog štetnog događaja. Smatra da tužitelji nisu aktivno legitimirani za predmetnu tužbu. Navodi da se iz priloženog rješenja o nasljeđivanju vidi da se imovina tužitelja povećala a ne smanjila, te da su tužitelji posredni oštećenici, te im ZOO ne daje pravo na naknadu štete na tuđim stvarima. Ne osporava štetni događaj od 11.12.2015. niti svoju pasivnu legitimaciju, dok osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tuženika kao i u predmetu ...Osporava visinu štete. Osporava zatraženu zateznu kamatu jer šteta na vozilu nije popravljena te kamata ne može teći prije presuđenja. Predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti te tužitelje obvezati na naknadu troška tuženiku. Na ročištu 11.10.2019. tuženik osporava aktivnu legitimaciju 2. tužiteljice u odnosu na ovaj vid štete jer je predmetni motocikl prema rješenju o naslijeđivanju naslijedio samo 1. tužitelj. 5. Očitujući se na odgovor na tužbu u predmetu . . . tužitelji (list 55) ostaju kod naznačene vrijednosti predmeta spora jer da se radi o subjektivnoj kumulaciji i da su svaki ponaosob mogli podići tužbu, te da se stoga VPS određuje zbrajanjem njihovih zahtjeva. U odnosu na osporavanje odgovornosti osiguranika tuženika navode da se njihov prednik kretao glavnom cestom a osiguranik tuženika sporednom, te da je kazneni postupak pokrenut protiv osiguranika tuženika. Isto navode i u predmetu P-130/17 ( list 169),

gdje

protive

spajanju

spisa.

6. Raspravnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu . . . od... . (list 172) vrijednost predmeta spora utvrđena je u odnosu na 1. tužitelja u iznosu od 259.000,00kn a u odnosu na 2. tužitelja u iznosu od 220.000,00kn.

7. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu ... od ... . ( list 172) određeno je da će se parnica pod posl.brojem ... spojiti na parnicu pod posl.brojem

. . . radi zajedničkog rješavanja. Osnivanjem ovog suda spis se vodi pod gornjim poslovnim

brojem

...

8.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku odštetnog zahtjeva sa potvrdom o primitku (list 7-10), presliku zapisnika o očevidu od 23.12.2015. (list 11- 15 i 102-106), zapisnik o pregledu i obdukciji pok. I. V. (list 16-25 i 110- 119), situacijski plan i skicu mjesta događaja PU Šibenske (list 26-28 i 107-109), potvrdu o bolničkom liječenju i otpusno pismo za I. V. (list 29-33), rodni i smrtni list I. V. (33-34), službenu zabilješku PU Šibensko-Kninske (list 52), izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće (list 53), fotodokumentaciju i odštetni zahtjev za motocikla (list 58-61), izvršen je uvid u presliku spisa . . . Šibenik, rješenje o potvrđivanju optužnice protiv M. T. (list 69-70), e- mail korespodenciju (list 74), prijavu i zahtjev za naknadu štete E. o. (List 75-76), presliku prometne dozvole broj ... (list 77-80), rješenje o nasljeđivanju iza pok. V. I. osl. br. . . . (list 79-80), pročitan je zapisnik o zamolbenom saslušanju svjedoka Z. S. i M. T. (list 84-87), prijavu štete od... . s potvrdom o primitku (list 99-101), ovjereni prijevod računa . . . i potvrde o nalogu

. . . . od . . . (list 125-136), zapisnik o očevidu od ... ., situacijski plan i skicu mjesta događaja PU Šibenske, podatke sa prometne dozvole za vozilo ... (list 175-180), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka Z. P. iz spisa ... (list 227-238), provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po vještaku sudske medicine dr. P. B. te po vještaku prometne struke dipl. ing. Z. I. te izvršen uvid u nalaz prometnog vještaka (list 270-281) i vještaka sudske medicine (list 290-298), saslušan je prometni vještak Z. I. (list 309-310), izvršen je uvid u nalaz prometnog vještaka T. P. (list 324-339), saslušan je vještak sudske medicine dr. P. B. (list 340), saslušani su kao stranke

tužitelji

V. (list

341).

9.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući sve provedene dokaze u smislu odredbe čl. 8 ZPP–a utvrđeno je da su tužbeni zahtjevi tužitelja 1.J. V. i 2. M. V. djelomično osnovani.

10. Iako se tuženik protivio preinaci tužbe u djelu kojom potražuju neimovinsku štetu, sud je raspravnim rješenjem 15. rujna 2022. dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva jer su se tijekom postupka promijenili Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete, te je određeno da će se prilikom odluke o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti primjenjivati i na obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006., a iz čega proizlazi da tužitelj može prema novim kriterijima zatražiti preinaku visine tužbenog zahtjeva ( isti stav zauzet i u presudi Županijskog suda u Bjelovaru . . . od ...).

11. Predmet spora je zahtjev 1 i 2. tužitelja za naknadu neimovinske štete radi smrti bliskog srodnika te imovinske štete zbog štete na motociklu nastale u prometnoj nezgodi, te zahtjev 1. tužitelja za naknadu imovinske štete troškova pogreba.

12.Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna legitimacija 1. i 2. tužitelja u odnosu na zatraženu neimovinsku štetu te imovinsku s osnova troškova pogreba kao ni pasivna legitimacija tuženika. Sporna je aktivna legitimacija oba tužitelja u odnosu na naknadu štete na motociklu jer tuženik smatra da se radi o šteti na tuđoj stvari, te 2. tužitelja M. V. jer ona nije naslijedila motocikl. Sporna je odgovornost tuženika i suodgovornost prednika tužitelja, a s obzirom na istaknuti tuženikov prigovor suodgovornosti na nastanak štetnog događaja i prigovor doprinosa prednika tuženika nastalim posljedicama jer u trenutku nezgode nije koristio zaštitnu kacigu na glavi, te visina tužbenog zahtjeva. Sporan je i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate te je li nastupila zastara u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev zatražene neimovinske štete. Sud je stoga morao u ovoj parnici raspraviti sve navedene sporne okolnosti.

13.Kako je tuženik tužiteljima osporavao aktivnu legitimaciju u odnosu na naknadu štete na motociklu, izvršen je uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. I. V.(list 120) iz kojeg proizlazi da su oba tužitelja nasljednici pok. I. V. Činjenica da je samo 1. tužitelj naslijedio predmetni motocikl (što je od njega ostalo) ne znači da 2. tužiteljica nije aktivno legitimirana za naknadu materijalne štete koja bi pripadala njenom predniku, jer se radi pravu na naknadu štete o kojoj u ostavini i nije odlučivano. Čl.1105 ZOO-a propisano je da tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednika samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu koje ograničenje se ne odnosi na naknadu imovinske štete. Stoga sud smatra da je

navedenim dokazana aktivna legitimacija oba tužitelja kao nasljednika pok. I.

14.Odgovornost za prometnu nezgodu treba razmatrati temeljem čl.1072 ZOO-a, jer se radi o šteti prouzročenoj pogonom dvaju vozila, prednika tužitelja i osiguranika tuženika. U odnosu na pitanje suodgovornosti prednika tužitelja za nastalu štetu u trenutku štetnog relevantna je odredba čl. 1092. st. 1. i st. 2. ZOO- a, koje propisuju da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Dakle, prema tim odredbama u svakom konkretnom slučaju valja ocijeniti je li oštećena osoba (prednik tužitelja pok. I. V.) svojim ponašanjem izazvao prometnu nesreću odnosno doprinio nastaloj šteti, pa se o postojanju odgovornosti može govoriti samo ako je oštećeni sudjelovao u nastanku svoje štete ili je pridonio da bude veća, dakle ako postoji uzročna veza između radnje ili propuštanja oštećenog i određenog dijela vlastite štete.

15. Uvidom u presliku spisa ... ODO Šibenik, utvrđeno je da je protiv M. T., osiguranika tuženika, ODO Šibenik, rješenjem od . . . pokrenuta istraga jer da je pod utjecajem droge započeo uključivanje u promet na cestu s prednošću prolaska, bez da je prethodno propustio sva vozila pa tako i preprečio put motociklu prednika tuženika, koji je uslijed naleta na kamion smrtno stradao. Uvidom u mišljenje i nalaz Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja iz spisa . . . ODO Šibenik utvrđeno je da su u krvi i mokraći M. T. , osiguranika tuženika, nađena prisutnost THC što upućuje da je isti konzumirao marihuanu ili hašiš, što je moglo znatno smanjiti njegovu sposobnost za vožnju. Uvidom u rješenje o potvrđivanju optužnice OS Šibenik ... protiv M. T. od ... (list 69-70) utvrđeno je da je protiv istog podignuta optužnica jer da je počinio kazneno djelo iz čl.227.st.4 u svezi st.1 KZ/11, dakle izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Kazneni postupak protiv istog je u tijeku na Županijskom sudu u Šibeniku pod posl.brojem ... .Na okolnost dinamike štetnog događaja odnosno odgovornosti, visine štete na motociklu prednika tužitelja, te okolnost da li je prednik tužitelja imao na glavi zaštitnu kacigu i da li bi nošenje kacige imalo utjecaja na zadobivanje povreda prednika tužitelja provedeno je kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje po vještacima sudske medicine dr. P. B. i prometnom vještaku dipl. ing. Z. I. ,

saslušani

svjedoci

17.Iz iskaza svjedoka M. T. , osiguranika tuženika, proizlazi da je tog dana u S. susreo Z. S. koji ga je zamolio da ga prebaci do benzinske stanice P. S obzirom da nema desno oko veoma je oprezan u prometu i uvijek dva put pogleda i veoma je pažljiv. Nakon što je iskrcao Z. S. krenuo je sa benzinske postaje prema gradu i kad je već bio na pola svoje trake primijetio je motor koji je dolazio iz Šibenika. Pokušao je ispraviti kamion ali već je bilo kasno. Kamionom je prevozio 20 vreća cementa znači oko 400 kg. Sporo se uključivao u promet. On je već bio ispravio kamion i nije očekivao sraz. Misli da je motociklist nakon zavoja bio izbačen i da je vozio puno većom brzinom od 90 km/h. On je udario u zadnji dio kabine. Iskazao je da je vrijeme bilo lijepo, sunčan dan, preglednost negdje do 90 metara tj. on njega ne može vidjeti 90 metara a što vremenski iznosi 2 sekunde. Nije bio pod utjecajem alkohola a u analizi krvi su mu našli THC 2,4 što je nuspojava jer uzima kapi za bolove i za spavanje. Sud je iskaz ovog svjedoka cijenio kao iskaz sudionika nezgode - zainteresirane osobe jer se protiv njega vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Šibeniku pod posl.br. K-12/19 koji nije pravomoćno okončan. Njegov iskaz suprotan je nalazu prometnog vještaka u ovom predmetu koji je utvrdio da je mogao uočiti kretanje motocikla i prije uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaska.

18.Svjedok Z.S. iskazao je da je bio na benzinskoj postaji na koju je došao sa M. T.. Nije vidio direktno kad se dogodila nesreća, stajao je okrenut leđima prema cesti, ali se

odmah

okrenuo

kad

čuo

udarac.

se uključivao na cestu, već je skoro izašao na cestu kad je naletio motociklist. Motociklist je vozio velikom brzinom. Kamion je već skoro prošao bijelu crtu, skoro je bio na svojoj strani. Motor je udario u lijevu stranu kamiona kod kabine. U razgovoru sa jednim čovjekom na pumpi koji je rekao da je izlazio iz pekare 400 do 500 metara dalje od mjesta nesreće, čuo je da je vidio motoristu koji je vozio veoma brzo i tada da je pomislio da će motorist skriviti nesreću. Kad je došao na pumpu da je prepoznao da je to taj motorist. Kamion je prevozio vreće cementa koje su od siline udarca izletile na drugu stranu. Tu je blagi zavoj i pretpostavlja da motorist nije vidio kamion a misli da je motorist vozio oko 100 km/h a možda i više. Može samo reći da vozač koji je skrivio nesreću da se propisno pokušao uključiti u promet, da je normalna osoba koja nikad nije imala problema u prometu. u osnovi iskaz ovog svjedoka je irelevantan jer samu nesreću i kretanje motoriste prije udara nije vidio.

19.Iz zaključka prometnog vještaka dipl. ing. Z. I. proizlazi da prema rasporedu oštećenja na oba vozila da je u trenutku nesreće tijekom kretanja u pravcu zapad – istok svojom desnom-južnom polovicom kolnika prednik tužitelja na motociklu naletio prednjim dijelom motocikla brzinom od oko 60 km/h na lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika i prednjeg dijela tovarnog sanduka, za vrijeme upućivanja vozila osiguranika tuženika na kolnik sa južne strane, sa benzinske postaje. Do sudara je došlo u položaju motocikla prednika tužitelja na početku traga struganja motocikla po kolniku, prednjim kotačem u visini središnje linije kolnika, zakošen nešto ulijevo i položaju vozila osiguranika tuženika u fazi skretanja ulijevo prednjim dijelom na sjevernoj polovici kolnika sa stražnjim dijelom na južnoj polovici kolnika. Utvrđeni sudarni položaj vozila ukazuje da je prilikom sudara prednik tužitelja najvjerojatnije naletio gornjim dijelom tijela na prednji lijevi dio tovarnog sanduka vozila osiguranika tuženika, nakon čega je pao na kolnik, na mjestu pronađenog traga krvi prednika tuženika na kolniku. Pri brzini kretanja od 60 km/h intenzivnim kočenjem u zavoju mogao se motocikl prednika tužitelja zaustavljati sa prosječnim usporenjem oko 7 m/sek i zaustaviti na putu od oko 31,5 m kroz vrijeme od 3,1 sek. Ukoliko je vozilo osiguranika tuženika ušlo u križanje iz zaustavljenog gućim ubrzanjem oko 2 m/sek, te je do mjesta sudara postiglo brzinu kretanja od oko 20,1 km/h, u vremenu oko 2,8 sek. U trenutku ulaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, motocikl tužitelja nalazio se udaljen od mjesta sudara u pravcu zapada za oko 46,8 m, na kojoj je razdaljini osiguranik tuženika mogao vidjeti tužitelja na motociklu, pa da je prije izlaska na kolnik propustio prednika tužitelja do nesreće ne bi došlo. Da je prednik tužitelja poduzeo prikočivanje motocikla u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, mogao je prikočivanjem izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika pri brzini kojom se je kretao. Da je prednik tužitelja upravljao motociklom brzinom od 50 km/h, koliko iznosi ograničenje brzine na mjestu nesreće, prevalio bi put od Zn=46/8 m, bez kočenja u vremenu od 3,4 sek, što je više od vremena kretanja motocikla prednika tužitelja u konkretnom slučaju za 0,6 sek kroz koje bi vrijeme vozilo osiguranika tuženika prevalilo još puta u skretanju ulijevo od oko 3,4 m te bi u potpuno skrenulo na sjevernu polovicu kolnika, pa do sudara ne bi moglo doći. Ističe da u spisu ne postoji izvid štete za motocikl tužitelja prema utvrđenoj dinamici sudara vozila zaključuje da je na motociklu prednika tužitelja morala nastati više oštećenja opisanih "u zapisniku o očevidu" ka npr. oštećenje okvira motocikla pa je kao posljedica štetnog događaja na motociklu nastupila potpuna šteta. Prema podacima CVH, vrijednost novog motocikla na dan izrade nalaza iznosi 163.040,76 kuna, a kako je motocikl prvi put registriran 14.7.2015. tako je na dan štetnog događaja 11.12.2015. bio praktički star 5 mjeseci za amortiziran za oko 10%. Stoga vrijednost motocikla prednika tužitelja u vrijeme štetnog događaja, svedeno na dan izrade nalaza iznosi 146.736,68 kuna. Vrijednost ostataka motocikla procjenjuje na 38% vrijednosti vozila u vrijeme štetnog događaja što iznosi 55.759,94 kuna te šteta na motociklu prednika tužitelja iznosi 12.073,89Eura/ 90.976,74 kuna.

20. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. P. B. proizlazi da je prednik tužitelja I. V. u predmetnom štetnom događaju zadobio niz ozljeda i to: ozljede lica uz zgnječenje nosa i rešetkastog sinusa, prijelom desnoslijepoočne kosti sa silaskom na bazu lubanje i zahvaćanjem sinusa klinaste kosti uz prijelom krilnih nastavaka klinaste kosti obostrano, prijelom koštanog okvira lijeve očne šupljine s pomakom ulomaka, prijelom lijeve jagodične kosti lica, prijelom oba gornjočeljusna sinusa s krvarenjem s krvarenjem u iste, prijelom trupa donje čeljusti, prijelom luka šestog vratnog kralješka, prijelom poprečnog nastavka sedmog vratnog kralješka, prijelom trupa jedanaestog prsnog kralješka, prijelom lijeve lopatične kosti, nagnječenje mozgovine u desnom slijepoočnom režnju, krvarenje u meke moždane ovojnice, posljedični razvoj oteknuća mozga, nagnječenje oba pluća. Obdukcijom mrtvog tijela prednika tužitelja od 21.3.2016. utvrđeno je da je smrt nastupila zbog upale dušnica i pluća po ozljeđivanju. Iz prometnog vještačenja da proizlazi da je prednik tužitelja na motociklu naletio prednjim dijelom motocikla brzinom od oko 60 km/h na lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika, u području završetka lijeve bočne strane kabine vozila osiguranika tuženika i prednjeg dijela tovarnog sanduka. Utvrđeni sudarni položaj ukazuje da je prilikom sudara prednik tužitelja najvjerojatnije naletio gornjim dijelom tijela na prednji lijevi dio tovarnog sanduka vozila osiguranika tuženika, nakon čega je pa na kolnik. Uzimajući u obzir navedeno proizlazi da je udar glave prednika tužitelja ozlijedio u području lica, a gdje je prema medicinskoj dokumentaciji i većina ozljeda. Kaciga ovakvog tipa kakva je prikazana u fotodokumentaciji ne štiti od ovakvog udara, odnosno ozljede utvrđene kod prednika tužitelja mogle su nastati usprkos nošenju ovakvog tipa zaštitne kacige.

21.Tužitelji nisu imali prigovor na nalaz sudsko medicinskog vještaka dr. P. B. smatrajući da iz njegovog nalaza proizlazi da je prigovor suodgovornosti radi nenošenja kacige neosnovan, dok su tražili usmeno saslušanje prometnog vještaka. Tuženik je nalazu prometnog vještaka prigovorio na roč. 15.9.2022. samo u djelu utvrđene brzine kretanja prednika tužitelja jer su dva druga prometna vještaka i to u kaznenom spisu vještak dipl. ing prometa Zdravko Peran i vještak po nalogu tuženika dipl. ing. strojarstva T. P. tu brzinu odredili s preko 90km/h. Zatražio je i saslušanje sudsko medicinskog vještaka na okolnost da li bi integralni tip kacige spriječio nastanak i opseg pojedinih ozljeda, odnosno predmetne štete.

22.Na ročištu 15.9.2022. saslušan je prometni vještak Z. I. koji je na na upit da li je od ikakve važnosti i irelevantnosti utvrđeni model motocikla i god. proizvodnje kombija koji su različito konstatirani ili je to irelevantno iskazao da ukoliko je došlo do zabune u godine proizvodnje motocikla ili kombi vozila u konkretnom slučaju to nije od bitnog značaja jer proračuni nisu vršeni na bazi mase vozila koje bi mogle biti u ovom slučaju nešto različite. Na daljnje pitanje da li konfiguracija terena te nagib kolnika 8% bio od bitnog značaja za konačne zaključke u nalazu i mišljenju iskazao je da ne bi jer je to do same dinamike nesreće došlo u užem području mjesta nesreće. Na daljnji upit da li je preglednost zavoja u uzročno posljedičnoj vezi sa samom nesrećom iskazao je da je prema nalazu i mišljenju prednik tužitelja bio udaljen od mjesta nesreće sa svojim motociklom 46,8 m u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, u kojoj bi situaciji prema izgledu dijela zavoja kojeg obuhvaća skica policije morala biti uspostavljena međusobna veza vidljivosti oba vozača, dakle oba vozača su se na ovoj međusobnoj udaljenosti mogla vidjeti. Na upit da se izjasni o činjenici da je u druga dva nalaza prometnih vještaka povodom istog štetnog događaja od tih vještaka procijenjena znatno viša brzina kretanja motocikla od preko 90 km/h iskazao je da na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi na temelju kojih bi se pouzdanim putem mogle utvrditi brzine kretanja motocikla pred.tužitelja i vozila osiguranika tuženika u trenutku nesreće. U situacijama kao u konkretnom slučaju vještaci se koriste katalogom EES dr. M. u kojem katalogu postoji fotografije oštećenih vozila sa utvrđenim brzinama u trenutku oštećenja, pa tako za približno sličan motorkotač kao što je imao tužitelj pri brzinama od 90 km/h naletom na tvrdu prepreku kao u konkretnom slučaju biva potpuno otrgnut prednji kotač nabijen na motor motocikla a prednje vilice potpuno savinute unazad, kako sam to prikazao na slici 1. str. 4 nalaza i mišljenja. Pri manjim naletnim brzinama od oko 90 km/h prednji kotač motocikla ostaje nedeformiran kao i prednje vilice, što se dogodilo u konkretnom slučaju sa prednjim kotačem motocikla pred. tužitelja a vidljivo je na fotografiji br. 2 na str. 4 nalaza i mišljenja. Prema toj fotografiji motorkotača pred. tužitelja ne bi nikako mogla biti naletna brzina njegovog motocikla na vozilo osiguranika tuženika oko 90 km/h već daleko manja, koju brzinu vještak procjenjuje na 60 km/h. Prema tome brzinu naleta motorkotača tužitelja na vozilo osiguranika tuženika utvrdio je na bazi nastalih oštećenja na motorkotaču, vidljiva na fotografiji motorkotača, usporedbom sa fotografijama oštećenih motorkotača u katalogu EES dr. M.iskazao je i da fotografije motocikala koje je prezentirao nisu istih kategorija motocikala i iste marke kao onaj prednika tj., radi se o motociklima zapremnine oko 1000 m3 s time da je motocikl tužitelja nešto jače konstrukcije od motocikla iz kataloga dr. M., što je uzeo u obzir prilikom procjene naletne brzine motorkotača tužitelja na vozilo osiguranika tuženika. Nakon što mu je predočena fotografija F12 iz spisa Prometne policije Šibenik koja prileži spisu i postavljen upit da li se na toj fotografiji vidi da je prednji kotač motocikla tužitelj potisnut unatrag do motora, iskazao je da je to točno, međutim vidi se i to da naplatak kotača nije deformiran i ostao je na prednjoj vilici dok se na primjeru sudara od 87-93 km/h dakle na toj fotografiji iz kataloga dr. M. vidi da pri tako visokoj naletnoj brzini dolazi do otkidanja prednjeg kotača i potpune deformacije prednjeg dijela kotača, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo. Na daljnji upit je iskazao da su deformacije na motorkotačima prikazane na str. br. 4 nalaza i mišljenja, nastale po tipu sudara u sličnim situacijama, dakle radi se o frontalnom naletu prednjeg dijela motocikla na tvrdu prepreku. Ovisno o brzini kretanja tužitelja sa motociklom ovisi i prostorno vremenska analiza i mogućnost međusobnog uočavanja.

23.Na roč. 7.12.2022. saslušan je sudsko medicinski vještak dr. P. B. koji je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na upit pun tuženika a u svezi s pitanjem da li bi integralni tip kacige spriječio nastanak i opseg pojedinih ozljeda odgovaram da bi bilo za očekivati da bi opseg ozljeda, prvenstveno prijeloma kosti lica bio manji, no unutarnje ozljede kao što je nagnječenje mozga, krvarenje u meke moždane ovojnice bi moglo nastati unatoč nošenju kacige integralnog tipa. Dakle, smrt oštećenog je mogla nastati i u slučaju nošenja integralne kacige, s obzirom na dinamiku prometne nesreće. Naime ozljede koje su i bile najteže od onih koje je oštećenik zadobio su nagnječenja mozga te krvarenje u meke moždane ovojnice. Ove ozljede nastaju, odnosno nastale su akceleracijsko- deceleracijskim mehanizmom. Udarac glavom u područje kabine vozila dovodi da naglog kretanja mozga u lubanjskoj šupljini. U pravili se radi o složenim kretanjima mozga, po uzdužnoj osovini, ali i rotacijskim gibanjima što dovodi do traume mozga. Znači ukoliko bi oštećeni imao integralnu kacigu u trenutku udara ovakva gibanja mozga u lubanjskoj šupljini ne bi bila spriječena. Na postavljeno pitanje da je brzina bila manja od 60 km/h i 50 km/h da li bi došlo do tih gibanja na isti način odgovorio je potvrdno.

24.Sud je prihvatio kao vjerodostojan nalaz i mišljenje kako prometnog tako i sudsko-medicinskog vještaka, budući su isti izrađeni od strane stručno kompetentne osobe, po pravilima struke, te jer smatra da su u svom iskazu- usmenom očitovanju otklonili prigovore stranaka.

25. Dakle kako iz nalaza sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da je prednik tužitelja imao zaštitnu kacigu pri sudara, te da niti nošenje integralnog tipa kacige ne bi spriječilo zadobivanje ozljeda i smrtnu posljedicu, sud je mišljenja da tuženik nije dokazao da je pok. prednik tužitelja svojim djelovanjem u smislu nenošenja adekvatne kacige doprinio da posljedice štetnog događaja budu veće, odnosno da do njih ne dođe. Ipak, postoji suodgovornost prednika tužitelja nastanku štetnog događaja jer se kretao nedozvoljenom brzinom 60 km/h a na prometnici gdje je ograničenje brzine kretanja bilo 50 km/h. Takvim ponašanjem prednik tužitelja postupao je protivno odredbi č. 53. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br.67/08, 48/10, 74/11, dalje ZOSPC, koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja) a kojim je propisano da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Osiguranik tuženika postupao je protivno odredbama ZOSPC jer je postupao protivno čl.57 st 4. kojim je propisano da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Kako je iz nalaza vještaka utvrđeno da je osiguranik tuženika mogao uočiti prednika tužitelja, te da se uključivao na cestu s prednošću prolaza i do nesreće ne bi došlo da je propustio prednika tužitelja, sud smatra da je njegova odgovornost za nastanak prometne nezgode 70%. Ipak nedvojbeno postoji i suodgovornost tj. doprinos prednika tužitelja jer se nije kretao propisanom brzinom kroz naselje već je vozio brzinom većom od dopuštene. Da se kretao dopuštenom brzinom do nesreće ne bi došlo, a da je poduzeo prikočivanje u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik do nesreće ne bi došlo. Stoga sud cijeni doprinos prednika tužitelja s 30%. Ovakav odnos suodgovornosti sud je utvrdio jer smatra da je doprinos osiguranika tuženika znatno veći od prednika tužitelja, jer je nepropisno postupanje osiguranika tuženika uključivanje na cestu s prednošću prolaska iako je mogao uočiti kretanje prednika tužitelja osnovni razlog nastanka nezgode.

26.Pravo na naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe sukladno čl. 1101. st. 1. ZOO-a, imaju članovi uže obitelji ( bračni drugovi, djeca i roditelji,) Sud smatra da 1. i 2. tužiteljima, roditeljima pok. I. V., s kojima je isti bio blizak i povremeno kod njih boravio te ih i pomagao financijski, i koji najviše trpe zbog gubitka sina i to u dobi od 44 g., pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpi zbog smrti bliskog srodnika u iznosu od

43.798,53eura/330.000,00kn. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. i 2. tužiteljima dužan isplatiti daljnji iznos od 30.658,97eura/231.000,00kn svakome (točka II izreke). Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni iznos neimovinske štete 1.-2. tužiteljima temelji se na odredbama čl. 1103. i čl. 29. st. 1. ZOO-a, te čl.12. st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), te je tako dosuđena zatezna kamata od podnošenja pisanog zahtjeva tuženiku odnosno od dana 15.4.2016. do isplate (točka II izreke). Ovo stoga što je tuženik sukladno čl.12. st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tužiteljima nesporan iznos štete bio dužan isplatiti u roku od 60 dana od postavljanja zahtjeva a što nije učinio. Također, suprotno navodima tuženik povećanje naknade prema Orijentacijskim kriterijima nije od utjecaja na pravo oštećene osobe da zahtijeva zateznu kamatu od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku. To stoga što je odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj: 151/2015.) propisano da oštećena osoba ima pravo na isplatu kamata u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa osiguratelj koji nije tada isplatio naknadu neimovinske štete (u iznosima koji su oštećeniku pripadali prema tadašnjim Orijentacijskim kriterijima) ne može se osloboditi plaćanja neimovinske štete prema sadašnjim Orijentacijskim kriterijima, niti se može osloboditi plaćanja zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (stav zauzet u odluci ŽS Zgb Gž-2380/2020-2 od 24.11.2020). Sud je također mišljenja da tuženik neosnovano ističe prigovor zastare na povišeni dio tužbenog zahtjeva nakon promjene Orijentacijskih kriterija jer tužitelji nisu istakli niti jednu novu osnovu s koje potražuju naknadu štete već su već utužene uskladili s novim Orijentacijskim kriterijima. S preostalim djelom tužbenog zahtjeva s tog osnova 13.139,56eura/99.000,00kn (do utuženih 43.798,53eura/330.000,00kn - dosuđenih 30.658,97eura /231.000,00) 1.-2. tužitelji su odbijeni, kao neosnovanim ( stavak V. izreke presude).

27.U smislu odredbe čl. 1093. st. 1. ZOO-a, onaj tko uzrokuje nečiju smrt, dužan je nadoknaditi uobičajene troškove njegova pogreba. Da bi osoba koja je odgovorna za nečiju smrti bila u obvezi naknaditi navedene troškove potrebno je utvrditi da uobičajena norma obvezuje 1.tužitelja na određene izdatke u skladu s mjesnim običajima gdje je pokojnik živio i gdje je pokopan. Dakle, običaji u mjestu pogreba relevantni su za zaključak o tome da li su troškovi pogreba sastavni dio takvih običaja. Prema navedenoj odredbi čl. 1093. st. 1. ZOO-a naknada se odnosi na uobičajene troškove pogreba, što podrazumijeva troškove u visini onih koje čine građani uobičajenih imovinskih prilika u mjestu sahrane.

28. U svom iskazu 1. tužitelj J. V., star 71 god., iskazao je da je sina pokopao u Rupama i za to su napravili grobnicu. Grobnicu je radio grobar u Rupama i on je za to dobio račune, sve ga je to koštalo oko 10.000,00 eura. Prije smrti sina, imali su grob koji je imao betonski okvir, a poslije su napravili mramornu grobnicu za 4 mjesta. Pogrebni troškovi sa vijencima iznosili su oko 14.000,00 kuna, to je bilo skupa tako, došao je i platio račune koje je dobio. Karmine su imali kod njega u kući, večeru za 30 ljudi, a on je kupio sve što je bilo potrebno. On je kupovao crninu za sebe i suprugu, sebi odijelo a njoj haljinu i to je koštalo oko 4.000,00- 5.000,00 kuna. Uz tužbu nije priložio račune koje ima jer ga to nitko nije tražio. 2. tužena se suglasila s njegovim iskazom. Sud je, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja prihvatio iskaze 1.i 2. tužitelja majke i oca pok. I. V. glede razloga zašto nisu priložili račune za troškove izrade i postavljanja nadgobnog spomenika i izrade grobnice, pogrebnih troškova i usluga, troškova crnine, karmina, cvijeća i vijenaca jer je životno i logično da roditelji kada iznenada izgube sina i moraju ga pokopati ne razmišljaju o tim računima. Stoga je o visini tih troškova pogreba sud odlučivao sukladno čl. 223. ZPP-a.

29. Na ime izrade nadgrobnog spomenika i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče 1. tužitelj J. V. potražuje paušalan iznos od 3.318,07 eura/25.000,00kn. Iz iskaza 1. i 2. tužitelja proizlazi da su platili 10.000,00 eura za obiteljsku grobnicu za 4 mjesta. U konkretnom slučaju radi se i imovinskoj šteti koje pravo na naknadu 1-tužitelj ima ukoliko je nastala. Stoga je sud 1.tužiteljiu priznao kao primjeren na ime troškova za izgradnju grobnice iznos od 2.654,46eura/ 20.000,00 kuna, koji iznos je sud u smislu odredbe čl. 223 ZPP-a, ocijenio primjerenim i u skladu s iskazom tužitelja da se grobnica odnosi na 4 grobna mjesta, te jer smatra da se radi o prosječnim cijenama grobnica i nadgrobnog spomenika u mjestu gdje je prednik tužitelja sahranjen. Stoga 1.tužitelju s tog osnova pripada iznos od 2.654,46eura/20.000,00kn. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 1.858,12eura/14.000,00kn sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

30. Na ime pogrebnih troškova i usluga 1. tužitelj J. V. potražuje paušalan iznos od 663,61 eura/5.000,00kn. Po iskazu tužitelja pogrebni troškovi sa vijencima iznosili su oko 14.000,00 kuna. Kako je nedvojbeno da su tužitelji sina pokopali sina i imali troškove pogreba a koje se uobičajeno odnose na lijes, tekstilnu garnituru, PVC vreću, križ, prijevoz i ostale usluge i uobičajeno objavu osmrtnice, sud mu zatraženi trošak od 663,61 eura/5.000,00kn priznaje u cijelosti jer smatra da je isti u skladu s uobičajenim troškovima pogreba koje naplaćuju pogrebna društva, te primjeren mjesnim običajima i primjereni su građanima prosječnih imovinskih prilika. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 464,52eura/3.500,00kn sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje

31. Za troškove karmina, 1.tužitelj J.V. potražuje iznos od 663,61 eura/5.000,00 kuna. Budući nije dostavio račun kojim bi potkrijepio navode o visini tih troškova, dok je o visini tih troškova iskazivao i kazao da je kupio što je bilo potrebno za večeru za 30 ljudi, primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim zatraženi iznos od 663,61 eura/5.000,00 kuna na ime troškova karmina. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 464,52eura/3.500,00kn sa zakonskom zateznom

kamatom

donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

32. Prvo-tužitelj J. V. na ime troškova crnine potražuje iznos od 265,45 eura/2.000,00 kuna za oba tužitelja. Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da je on kupovao crninu za sebe i suprugu, sebi odijelo a njoj haljinu, dok mu nije poklonio vjeru da je za to platio oko 4.000,00-5.000,00 kuna jer taj iznos smatra previsokim. Primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim iznos od 265,45 eura/2.000,00 kuna na ime troškova nabavke crnine-žalobne odjeće, koliko je 1- tužitelj i zatražio. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njegovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 185,81eura/1.400,00kn, sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

33.Prvo-tužitelj J. V. na ime troškova cvijeća i vijenaca potražuje iznos od 265,45 eura/2.000,00 kuna za oba tužitelja. Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da je kupovao cvijeće i vijence jer je to uobičajeno. Primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim iznos od 265,45 eura/2.000,00 kuna na ime tih troškova koliko je 1-tužitelj i zatražio. Kada se od tog iznosa odbije 30 % s osnove suodgovornosti njegovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti

iznos od 185,81eura eura/1.400,00kn, sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

34. Dakle 1.tužitelju je s osnova imovinske štete i to izrade i postavljanja nadgrobnog spomenika, izrade i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče, s osnove troškova pogrebnih troškova i usluga, s osnove troškova karmina, s osnove crnine te troškova cvijeća i vijenaca dosuđen iznos od ukupno 3.158,80 eura/23.800,00kn sa zakonskom zateznom kamatom od 16. veljače 2023. do isplate (točka I izreke), dok je s preostalim iznosom s te osnove od 2.017,39 eura/15.200,00 kn (točka IV izreke) 1.tužitelj odbijen (5.176,19 eura/39.000,00kn- 3.158,80 eura/23.800,00kn[1] .)

35. 1 i 2. tužitelji s osnove imovinske štete na motocikli potražuju iznos od 14.638,33 eura. Visina štete na motorkotaču utvrđena je nalazom vještaka pa je tako utvrđeno da šteta na motociklu prednika tužitelja iznosi 12.073,89Eura/ 90.976,74 kuna. Ta vrijednost je dobivena kada se od vrijednosti motocikla prednika tužitelja u vrijeme štetnog događaja od 146.736,68 kuna umanji za vrijednost ostataka motocikla od 38% što iznosi 55.759,94 kuna. Činjenica da su tužitelji ostatke motocikl besplatno dali mehaničaru ne daje im pravo da taj dio potražuju od tuženika. Kada se od tog iznosa od 12.073,89Eura odbije 30 % s osnove suodgovornosti njegovog prednika, proizlazi da je tuženik 1.i 2. tužiteljima dužan isplatiti iznos od 8.451,72 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. veljače 2023. do isplate. Kako je visina imovinske štete na motociklu utvrđena tek u ovoj parnici jer tužitelji motocikl nisu popravljali, zatezne kamate mogu teći tek od trenutka kada visina na pravno obvezujući način bude izražena u novcu, odnosno od trenutka presuđenja (čl.1089.st.2 ZOO-a), pa je odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude. S te osnove tužitelji su odbijeni s djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.186,61 eura (14.638,33 eura-8.451,72 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2015. do isplate, te u djelu u kojem potražuju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 6.186,61 eura od 7.3.2015. do 15. veljače 2023., kao neosnovanim (točka VI izreke)

36.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st.2 i čl.155.ZPP-a, jer su tužitelji djelomično uspjeli u parnici. Tužitelji su s obzirom na osnovu uspjeli s 70% na što im se priznaje 35% uspjeha u odnosu na cijeli spor (u odnosu na 50% koji se odnosi na osnovu), a s obzirom na visinu 67,90% s tužbenog zahtjeva (zajedno utužili 107.411,57 Eura a dosuđeno im je 72.928,46 eura), te im se priznaje 33,95% u donosu na cijeli spor (u odnosu na preostalih 50% koji se odnosi na visinu), dakle uspjeli su u sporu s ukupno 68,95%. Tuženi je uspio s 31,05%. Kada se od postotka tužitelja od 68,95% (stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku) odbije postotak uspjeha tuženika 31,05% (stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u postupku) dobije se postotak od 37,90%. Uspjeh u sporu tužitelja izračunat je prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

37.Tužiteljima zastupanim po odvjetniku dosuđen je trošak parničnog postupka sukladno važećoj Tarifi (NN.142/12,103/14, 118/14, 107/15 i 126/22). Tako je tužiteljima priznat zatraženi trošak zastupanja (troškovnik list 367) prema vrijednosti predmeta spora od 34.375,21eura/259.000,00kn ( utvrđena raspravnim rješenjem od 9.11.2016.) do 13.4.2020., a od 14.4.2020 nadalje od 56.293,88 eura/424.146,24kn, i to sastava odštetnog zahtjeva od 24.3.2016. po Tbr.26 u iznosu 995,42eura/7.500.00kn (500b,uz vrijednost boda od 15 kn), sastava tužbe od 20.7.2016. od 995,42eura/7.500.00kn (500b) po Tbr.7/1, sastava obrazloženih podnesaka od 25.10.2016., 18.2.2019. i 2.4.2020. svaki od 995,42eura/7.500.00kn (500b) po Tbr.8/1, sastava podneska od 13.3.2017., 15.11.2017., 12.2.2021.,18.1.2022. i 2.2.2022. svaki po 99,54eura/750,00 kn (50b) po Tbr.8/3, zastupanja na ročištima od 9.11.2016., 29.5.2017.,11.10.2019., 15.9.2022. i 7.12.2022. svako po 995,42eura/7.500,00kn po Tbr.9/1, zastupanja na ročištu 25.4.2017. po 99,54eura/750,00kn (50b)

po Tbr.9/5, ukupno

10.551,46eura/79.500,00kn + 25% PDV od 2.637,86eura/19.875,00kn, sveukupno 13.189,32eura/99.375,00kn. Tužiteljima je priznat i zatraženi trošak prometnog vještačenja od 199,08 eura/1.500,00kn, te plaćenih pristojbi na tužbu od 390,21eura/2.940,00kn (1.-tužitelj) i 338,44 eura/2.550,00kn (2.-tužitelj), i presudu 304,69eura/2.295,69 kn 50% (1.-tužitelj VPS 56.293,88 eura/424.146,24kn) i 278,81eura/2.100,83 kn 50% (2.-tužitelj VPS 51.117,69eura/385.142,24kn), dakle iznos od ukupno 1.511,23eura/ 200,57 kn. Dakle ukupno im je priznat trošak od 14.700,55 eura/99.575,57 kn (13.189,32eura/99.375,00kn +1.511,23eura/ 200,57 kn). Nije im priznat trošak ročišta za objavu jer isti nije nužan, kao niti trošak podneska od 11.10.2017. jer platež predujma sud utvrđuje potvrdom računovodstva odnosno kroz e-spis. Nije im priznat trošak podneska od 22.7.2021. jer isti nije bio nužan. Pristojbe na presudu su im priznate u 50% vrijednosti jer im je ista dostavljena e- komunikacijom. Dakle kako su tužitelji uspjeli s 37,90% priznat im je trošak u iznosu od 5.571,51 eura/37.739,14 kn, te je odlučeno kao u izreci pod VII.

38. Nadalje, tužiteljima je na dosuđeni trošak dosuđena i zakonska zatezna kamata tekuća od presuđenja 16. siječnja 2023 do isplate, kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19 i 73/17, dalje u tekstu: Ovršni zakon) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

39.7.Slijedom navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Dugom Selu, 16. siječnja 2023.

Sudac

Ranka Memišević v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude, a o istoj odlučuje županijski sud .

DNA:

1. Pun. tužitelja K. Š., odvjetniku iz OD K. Š. i partneri

2. pun. tuženika I. Ć., odvjetniku iz OD G. & partneri

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte