Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-97/22-109

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog M. A., zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-406/2018 od 22. ožujka 2019. činjeničnog opisa izmijenjenog podneskom od 16. travnja 2021., nakon javne rasprave održane 13. veljače 2022. u prisutnosti Maje Čižmek Habazin, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, optuženog M. A. uz branitelje, odvjetnicu J. T. i odvjetnika D. B. te oštećenu M. E.-H., 16. veljače 2023. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Optuženi M. A., OIB: ……, sin A., rođen …….. u H., S., s prebivalištem u Z., Arap, državljanina Sirije, pismen, sa visokom stručnom spremom, novinar, bez imovine, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, osuđivan, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u drugom predmetu

    k r i v  j e

    što je:

    u vremenskom razdoblju od 22. kolovoza 2018. do 28. kolovoza 2018., u Z., u nakani da ustraši svoju suprugu M. E.-H., nezadovoljan činjenicom da je ista nadležnom sudu podnijela tužbu za razvod braka na njen mobilni telefon broj: 0… poslao joj više sms poruka napisanih na arapskom jeziku, i to:

    - sa broja mobitela 0……. 22. kolovoza 2018. u 00:07 poruku sadržaja: „Bit će puno problema za tebe i tvoje roditelje“,

    - s nepoznatog broja mobitela 22. kolovoza 2018. u 13:08 poruku sadržaja: „Oni će vas ubiti“,

    - sa broja mobitela 0……. dana 28. kolovoza 2018. u 00:10 poruku sadržaja: “Nećete znati ni kada ni gdje ćete dobiti udarac, ti i tvoji roditelji“ i istog dana u 00:24 poruku sadržaja: „Da znaš što čeka tebe i tvoje roditelje, ne bi tako pričala“,

    a koje riječi su kod M. E.-H. izazvale opravdan osjećaj bojazni za vlastiti život i sigurnost, s obzirom da je i ranije prema njoj ispoljavao agresivne oblike ponašanja,“ dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,

    čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano u članku 139. stavak 2. i 4. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11.

    II. Zbog toga se optuženi M. A. za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11

    o s u đ u j e

    na

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 10 (DESET) MJESECI i na temelju članka 56. Kaznenog zakona (KZ/11) optuženom M. A. se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    pa se izrečena kazna zatvora na koju je optuženi M. A. osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17; dalje: ZKP/08.). u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. optuženi M. A. dužan je platiti troškove kaznenog

    postupka

    u

    iznosu

    132,72€

    (stotridesetdvaeuraisedamdesetdvacenta)/1.000,00 kn (tisućukuna) , kao i troškove tumača u vezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08. u iznosu 2.193,571€ (dvijetisućestodevedesettrieuraipedesetsedamcenti)/16.527,43

    kn

    (šesnaesttisućapetsto -dvadesetsedamkunaičetrdesettrilipe), koji iznos je dužan platiti u roku 1 (jedne) godine, računajući od pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1.Rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj: Kž-238/21 od 4. ožujka 2022. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj: K-158/19 od 28. travnja 2021. i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

    2.1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu optužnicu broj: K-DO-406/2018 od 22. ožujka 2019. činjeničnog opisa izmijenjenog podneskom od 16. travnja 2021., kod koje je ostalo i tijekom ponovljenog postupka.

    2.2. Oštećenica nije postavila imovinskopravni zahtjev.

    2.3. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženik je i u ponovljenom postupku izjavio da ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo. 3.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao žrtvu M. E.-H. (stranice 495-496) i svjedokinju P. V. (list 496) te stalnu sudsku tumačicu za engleski i njemački jezik P. M. (stranica 495).

    3.2.Pročitani su, odnosno pregledani: posebno izvješće Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Delnice broj 511-09-29/8-D-2/28/18 od 2. listopada 2018. (list 4), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Policijske postaje Klanjec broj 511-17-07/33-177/2018 od 6. rujna 2018. (list 5-6), zapisnik o ispitivanju svjedokinje-žrtve M. E.-H. od 10. siječnja 2019. (list 44-47), fotodokumentacija Policijske uprave krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije, Odsjeka kriminalističke tehnike broj 511-17-14/2-581712-2019 od 23. siječnja 2019. (list 69-93), prijevod s arapskog jezika stalnog sudskog tumača za arapski jezik J. S. od 11. ožujka 2019. (list 106-157), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka J. K. od 20. srpnja 2020. (list 303-304) i od 17. kolovoza 2020. (list 309), podnesak tumača od 16. prosinca 2020. uz prijevod s hrvatskog na arapski jezik (list 344-399), prijevod sudske tumačice P. M. od 4. travnja 2022. (list 471-474, 478-480), iskaz svjedokinje – oštećenice sa zapisnika od 10. rujna 2020. (list 319-320, 322) i podnesak optuženika po branitelju od 5. svibnja 2022. (list 486).

    3.3. Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

    3.4.Optuženik je obranu iznio na kraju dokaznog postupka, nakon što su pročitani izvadak iz njegove kaznene i prekršajne evidencije (list 514 i 515).

    4.1.Optuženik se branio navodeći (list 331-332 i 412 te 431) da je on dobar i miran čovjek. Nije slao tadašnjoj supruzi, s kojom tada više nije živio, nikakve poruke, a osobito ne poruke prijetećeg sadržaja naznačene u optužnici. Brojevi mobitela koji se navode nisu njegovi. On ima ženu i dijete i živi jednim normalnim životom te je ovdje lažno optužen.

    4.2.Iznio je stajalište da ga je oštećenica lažno prijavila jer mu želi stvarati probleme, ona je željela da ju sluša i radi stvari po njenoj naredbi, i to stvari koje nisu zakonite. On je bio svjestan da je oštećenica protiv njega podnijela tužbu za razvod braka, time da je prijetila da će mu uništiti boravak u Republici Hrvatskoj, a on protiv razvoda nije bio. Nikada tijekom bračne zajednice ili općenito, prema oštećenici nije bio nasilan.

    4.3.Iskazao je da ga je oštećenica pokušala ubiti za vrijeme trajanja braka, loše se prema njemu ponašala, vrijeđala ga je i na njega vikala. Dodao je da je oštećenica loša osoba, koja ima više policijskih prijava te da ima saznanja da je krala i tajno snimala njega i još jednu ženu.

    5.1. U postupku je bilo sporno je li optuženik oštećenici prijetio smrću putem poruka te je li oštećenica te prijetnje ozbiljno shvatila. Bilo je sporno je li optuženik koristio mobitele brojeva 0…. i 0…… s kojih su poslane sporne poruke, kao i odgovara li sadržaj poruka prijetnjama smrću.

    5.2. Tijekom ponovljenog postupka sud je utvrdio da neposredna saznanja o spornim porukama ima, osim žrtve, i svjedokinja P. V..

    6.1.Žrtva M. E.-H. (list 319-320 i 322) iskazala je da je u odnosu sa optuženikom imala više, za nju traumatičnih, situacija pa se ne može orijentirati o konkretnih prijetnjama zbog kojih se vodi ovaj postupak. Ona je neko vrijeme sa optuženikom živjela u E. i već tada je prema njoj bio nasilan, što je prijavila hrvatskoj ambasadi u E. i policiji. Bilo ju je sram zbog susjeda i zbog toga što je optuženik od nje mlađi pa nije svako nasilje prijavljivala. Sada je svjesna da je on nju iskoristio kako bi ostao u Hrvatskoj i kako bi poduzimao nezakonite radnje protiv Republike Hrvatske i protiv Europe, a koje radnje će prijaviti na drugim mjestima. Optuženik ju je dugo držao budnom, govorio će ju vani počekati 40 ljudi i upućivao razne druge prijetnje zbog kojih je bila u strahu.

    6.2.Nakon što je podnijela tužbu za razvod braka, optuženik joj je prijetio i pozivima i putem poruka, time da je on na njen broj mobitela kojeg je tada koristila, a kojeg se danas ne sjeća jer mijenja brojeve, poslao poruke sa svog mobitela, broj sada ne zna, ali je na papiru kojeg je predala u spis naveden, poruke su bile pisane latinicom, ali na arapskom jeziku. Sigurna je da su te poruke bile od optuženika budući da zna njegov broj mobitela i njegov način izražavanja. Čuva i glasovne poruke koje joj je on slao. Sve podatke ima na tabletu. Poruke je dala prevesti na hrvatski jezik. Ona se i danas trese jer se optuženika boji te od straha ne može ni živjeti ni raditi. Optuženik prema njenim saznanjima ima veze i on bi mogao nekoga angažirati da joj našteti. Optuženik je često mijenjao brojeve telefone i slao joj poruke s raznih brojeva. Sa svih tih brojeva on je nju i zvao, pa zna da se sa svima njima služio. Shvatila je iz načina izražavanja da je optuženik i putem računala inscenirao kao da netko drugi šalje prijeteće poruke, a te poruke su bile od njega. U spisu se nalaze snimke njenog mobitela/tableta. Ona bi optuženikove brojeve, ovisno o tome kako se on tada ponašao, u mobitelu spremila pod nazivima „kreten novi tjedan“ i „tu tu“. Optuženik joj je dulje vrijeme prijetio i ona je više prijetnji prijavila pa ne zna kako to da se vodi samo jedan postupak. Ima saznanja da je suprug s policijskim službenikom D. M. iz P.P Z., a po dogovoru s kojim je mogao opstruirati prijave.

    6.3.P. je njena nećakinje, kćerka pokojne sestre, a optuženiku je ona poznata. Ona samo želi da je optuženik pusti na miru. Optuženik joj je više puta prijetio smrću i ona se uslijed ovih poruka uplašila za svoj život.

    6.4.Ona je puno po sudovima i ne zna kada je točno brak sa optuženikom razveden. U kolovozu 2018. nije živjela sa optuženikom, nego je on povremeno dolazio k njoj, u tjednu bi došao jednom, na nekoliko minuta, nije prenoćio. Sa optuženikom od rastave uopće ne komunicira.

    6.5.Ona ima prijatelje koji se služe arapskim jezikom i koji imaju njen broj, ali to su ozbiljni ljudi koji ne bi slali takve poruke. Ona optuženika poznaje i zna što misli.

    6.6. Dopunski ispitana, iskazala je da optuženik nikada nije govorio njemački jezik. On ne zna dobro niti hrvatski jezik. Kada ju se pita, u odnosu na fotografije F116 i F117 na listu 90 spisa, kako objašnjava poruke na njemačkom jeziku, navodi da se optuženik jako dobro služi kompjutorom i pretpostavlja da je koristio računalni program za prevođenje.

    6.7.Engleski jezik optuženik je govorio i govori. Izgovor mu nije potpuno usavršen, ali englesku gramatiku poznaje i njome dobro vlada. B. G. i Ž. G. su oštećeničini roditelji. Međutim, optuženik nije znao dobro izgovarati ime njene majke te je njoj govorio Ž. Njena nećakinja zove se P. V., a optuženik nije mogao izgovoriti njeno prezime pa je upotrebljavao izraz V. Njenoj je nećakinji optuženik prvo poslao upravo ovaj tekst na engleskom, njemačkom i hrvatskom, ona je oštećenicu o tome obavijestila i potom je isti tekst poslao oštećenici. P. je znala da joj optuženik šalje tekstove zato jer su se oni čuli i kontaktirali, samo "se ona nije dala zezati". P. V. stanuje na adresi Z.. Nije se mogla sjetiti je li P. optuženik slao poruke isti dan, ona je tada studirala, nego samo zna da je prvo poslao P., a onda oštećenici. P. je utjecala na nju da prijavi ove poruke.

    6.8.Kada ju se pita tko bi bila osoba A. navodi da to ne zna, bilo je puno poruka i ne može se u tome snaći, ako je optuženik tako pisao, moguće da bi se to odnosilo na suca, kao naziv za suca, ali u smislu "Bog- sudac". Međutim, "hady" na sirijskom znači "ovaj".

    7.1. Svjedokinja P. V. iskazala je (list 510-511) da sa optuženikom već dulje vrijeme nije ni u kakvim odnosima, a za vrijeme njegove zajednice s njenom tetom su bili malo u normalnim odnosima, a malo ne. Naime, optuženik se znao i normalno ponašati, ali ako bi mu se "preokrenulo", znao je biti agresivan i neprepoznatljiv.

    7.2. Imala je pohranjen njegov broj mobitela i on je imao njen broj te joj je povremeno slao poruke ili ju nazivao, i to je isto nekad bio normalan, a nekad ne. Objasnila je da je prvo imala pohranjen optuženikov broj mobitela, ali je on često mijenjao brojeve i zvao ju s takvih raznih brojeva. Ona je shvatila da je to on iako ju je nazivao i slao poruke s nepoznatih brojeva jer kada je zvao, javila se i prepoznala mu glas.

    7.3. Kada ju se poziva da promotri fotografije foto-elaborata F-115-117 na listu 90 spisa, navodi da fotografiju F 115 ne prepoznaje, ali sadržaje na fotografijama F 116 do F 117 optuženik je slao njoj, a osobito se sjećam sadržaja na fotografiji F 117, tamo gdje je zamagljena fotografija osobe s tamnom dugom crnom kosom, to je njena fotografija sa pokaza dok sam radila kao student i posebno ju je uznemirilo kako je optuženik imao pristup njenim osobnim podacima. O tim sadržajima sa fotografija F 116 i F 117 je obavijestila svoju tetu, i to, čini joj se, odmah.

    7.4.Nju je optuženik uvijek zvao imenom P., ali pretpostavlja da je njeno prezime vidio na osobnim podacima na ispravi koju je fotografirao i da zbog toga navodi njeno prezime na fotografiji F 116. Koliko zna, nitko drugi nije to prezime pisao kao V. Ona je sa optuženikom razgovarala na hrvatskom, ali budući da on hrvatskim dobro ne vlada, ako bi u komunikaciji "zapeli", tada bi prešli na engleski. Ona arapski ne govorim. Njoj bi optuženik slao poruke na hrvatskom, ako je bilo nešto jednostavnije ili na engleskom , ako su poruke bile složenije.

    7.5.Nije se mogla točno sjetiti kad je to bilo, ali nekako u vrijeme kada su joj dolazile poruke od optuženika koje je danas prepoznala u spisu, i teta se žalila da ju optuženik uznemirava porukama. Nije tetu savjetovala da prijavi optuženika policiji, ali izrazila je svoj strah zato što on ima pristup njenim osobnim dokumentima, i to onima kojima se tada nije koristila, nego su bili pohranjeni u jednu zdjelu u ormaru u njenoj spavaćoj sobi. Optuženik je u stan gdje je ona stanovala i čuvala dokumente dolazio. Ona je protumačila, kada joj je optuženik slao sporni sadržaj, da on to svoje konflikte s tetom prenosi na članove obitelji.

    7.6.Optuženik ime majke njene tete nije mogao dobro izgovoriti i izgovarao ga je nešto kao: Ž.

    7.7.U to vrijeme nije bila ni sa kime u sukobima ili u takvim odnosima da bi joj netko drugi slao uznemiravajuće poruke.

    7.8. Njoj je teta, kada joj je pokazala poruku sa slikom, pokazala istu takvu poruku. Prije joj nije pokazivala optuženikove poruke, nego joj je o njima pričala. Ona se sadržaja poruka o kojima joj je govorila teta ne sjeća, proteklo je puno vremena, zna samo da su prvo bile normalne, a potom bi došli u sukob. U odnosu na ove konkretne fotografije koje su joj danas pokazane, teta joj je pokazala baš te poruke i pričala baš točno o tom istim porukama. Misli da poruke iz toga doba nisu nigdje pohranjene jer je mijenjala mobitel.

    Ona je teti poslala snimku zaslona u odnosu na ovaj sporni sadržaj. Koliko se sjeća, optuženik je kod nje dolazio zajedno s tetom, a često su dolazili dok su bili u dobrim odnosima. Nakon što su se njihovi odnosi narušili , optuženik ju nije posjećivao , nego su se više čuli.

    8.1.U spisu se nalaze snimke niza poruka koje je oštećenica primala, time da se između tih poruka nalaze i inkriminirane poruke (F11, list 352, F28, list 356, F 117 i 118, list 390-391), a bez konteksta koji bi ukazivao na to da je oštećenica sugovornika ičim izazvala. Naprotiv, kontekst poruka je takav da ukazuje da su usmjerene da oštećenicu zastraše.

    8.2.Stalni sudski tumač za arapski jezik J. S. analizirao je način izražavanja autora spornih poruka u njihovoj cjelini, kako bi se moglo zaključiti je li ste pisao izvorni govornik. Tako tumač navodi da (list 346—346) poruke čije se fotografije nalaze na listovima 71-93 spisa, potječu od izvornog govornika arapskog jezika kada poruke piše i šalje ON. Poruke koje piše i šalje ONA, ne potječu od izvornog govornika arapskog jezika. Način izražavanja (jezična točnost i stil), razlikuje se kada poruke piše i šalje ON od poruka koje piše i šalje ONA. Tipični arapski govornik može pisati poruke na arapskom jeziku ali latiničnim pismom, u slučaju kada piše i šalje poruku osobi koja priča arapski jezik ali ne poznaje arapsko pismo ili ako mobilni uređaji ne podržavaju arapsko pismo. To je onda jedina moguća pisana komunikacija. Loša gramatika i pravopis u porukama nije tipična za sve izvorne govornike arapskog jezika, ali je česta. Kod osoba koje nisu izvorni govornici arapskog jezika, loša gramatika i pravopis je vrlo česta, pogotovo kad se uzme u obzir težina i složenost arapske gramatike i pravopisa. Dijalekti i lokalni izrazi koji se pojavljuju u porukama karakteristični su za više područja. Poruke koje je pisao ON su karakteristične su za dijalekte i izraze sirijskog govornog područja, a poruke koje je pisala ONA karakteristične su za dijalekte i izraze libanonskog govornog područja. Osim toga, ONA je u svojim porukama koristila i hrvatski i engleski jezik. Pojedine riječi i izrazi poput: orta, curiška, ger i sl. su, pretpostavlja, poznati samo autorima poruka. Pojedine riječi i rečenice, pogotovo kad ih je pisala ONA su bile teško ili apsolutno neprevodive. Općenito, riječi i rečenice arapskog jezika koje su pisane latiničnim pismom su vrlo zahtjevne za prevođenje zbog velike razlike između arapskog jezika i pisma u odnosu na latinično pismo. Takvo prevođenje zahtijeva jako puno vremena i koncentracije da bi se dobio smislen prijevod. 8.3.Ovakvo očitovanje stalnog sudskog tumača sud ocjenjuje stručnim i objektivnim te jasnim i potpunim. Kada se sporna komunikacija sagleda u kontekstu tog očitovanja tada se, po ocjeni suda, dolazi do zaključka da je autor poruka označen kao: „ON“, ujedno i počinitelj kaznenog djela, osoba koja je izvorni govornik arapskog jezika (pri čemu u porukama ima loše gramatike i pravopisa), za razliku od osobe kojoj su poruke upućene.

    9.1. U ponovljenom postupku stalna sudska tumačica za njemački jezik P. M. prevela je fotografije na fotografijama fotoelaborata F116 i F117, radi točnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja (list 472-473). Navodi da je prva rečenica na fotografiji F117 nepotpuna i dio rečenice s fotografije F116 i prevedena na toj fotografiji, a također je i druga rečenica na fotografiji F117 već prevedena na fotografiji F116. U prevedenom tekstu spominje se da je „P. V.“ pomogla transferu novca zajedno s oštećeničinim roditeljima koji su nazvani kao „B. i Ž.“ G..

    9.2. Ispitana na raspravi, tumačica je iskazala (list 495) ,nakon što je pročitan podnesak obrane od 5. svibnja 2022. list 486, prevodi prvu nepotpunu rečenicu na njemačkom jeziku na fotografiji F117, uz napomenu da se prijevod te nepotpune rečenice nalazi kod prijevoda teksta na njemačkom jeziku koji se nalazi na fotografiji F116:" … u S., pod prijetnjom oružja opljačkati, slike će biti kasnije objavljene". Prijevod sud prihvaća jer je riječ o stalnoj sudskoj tumačici čija stručnost ničim nije dovedena u pitanje.

    10.1.Optuženik u svojoj obrani paušalno niječe da bi oštećenici prijetio i pokušava prikazati da je ovaj postupak njena osveta.

    10.2.Oštećenica, s druge strane, uvjerljivo opisuje da je prepoznala prema izričaju da poruke šalje optuženik, a on ju je s brojeva s kojih je upućivao poruke i nazivao, tako da je sigurna da je riječ o brojevima kojima se on koristio. Opisala je i da je optuženik tijekom trajanja njihove bračne zajednice prema njoj bio nasilan, da ona svaki put nasilničko ponašanje nije prijavljivala zbog srama, ali je kasnije prijavljivala prijetnje. Također je iskazala da je optuženik bio nezadovoljan time što je ona pokrenula razvod braka jer je to imalo utjecaja na njegov status stranca u Republici Hrvatskoj.

    10.3. Oštećenica je, nakon što je izvršen prijevod daljnjeg teksta, objasnila da optuženik nije govorio njemački jezik, ali se služio kompjuterom pa je mogao prevesti tekst. Također je iskazala da je takve iste poruke dobila i njena nećakinja P. V.. Sud je navedenu ispitao kao svjedokinju te je i ona potvrdila da su oštećenica i ona dobile istovjetne tekstove, da je nju optuženik i zvao s novih brojeva koje je koristio i da je sigurna da je od njega dobila te tekstove. Također je objasnila da ju je uznemirilo što je koristio sliku s njenog studentskog pokaza kojeg je čuvala u svojoj sobi, u stanu kamo je on dolazio.

    11.1.Sud oštećeničin iskaz, kao i iskaz svjedokinje P. V. ocjenjuje vjerodostojnim i uvjerljivim, za razliku od optuženika, čija obrana je usmjerena isključivo na neargumentirano negiranje počinjenja djela i narušavanje vjerodostojnosti iskaza oštećenice. Oštećeničin iskaz ima potporu u materijalnim dokazima u spisu, a to su snimke poruka i očitovanje stalnog sudskog tumača na okolnost autentičnosti govornika koji je te poruke sačinio. Dakle, oštećenica, kao osoba koja nije izvorni govornik arapskog jezika ne bi mogla takve poruke sačiniti s ciljem da ih pripiše optuženiku, a isto tako nije logično da bi to, po ocjeni suda, napravio niti tko drugi. Naime, nije logično da bi se neka treća osoba, izvorni govornik arapskog jezika, izložila kaznenom progonu s ciljem da pomogne oštećenici da se osveti optuženiku. Osim toga, sporne poruke su samo jako mali dio cijele prevedene korespondencije pa ne bi bilo životno da u sklopu osvete oštećenica sačini toliko obimnu korespondenciju.

    11.2. Svjedokinja P. V. je oštećeničina nećakinja, ali sud ocjenjuje da ona govori istinu i da je njen iskaz podudaran s iskazom oštećenice. Naime, obje su iskazale da je ime oštećeničine majke: „Ž.“ optuženik nepravilno izgovarao, a ono je na taj način i navedeno u poruci F 116: „Ž.“. Također je oštećenica iskazala da je i prezime P. V. optuženik izgovarao nepravilno, a to bi njoj kao supruzi bilo više poznato nego nećakinji, jer su supružnici mogli razgovarati o njoj, a kada se P. optuženik obraćao, zvao ju je samo imenom.

    11.3. Iz prijevoda poruke na F 116 vidi se da nije potpuno gramatički ispravna „pod prijetnjom oružja“, „pomogla joj je pribavljanje“ pa je, po ocjeni suda, moguće da je to osoba koja ne govori njemački jezik, prevela putem besplatnih Internet prevoditelja.

    11.4. Provedenim postupkom sud je utvrdio da je optuženik slao oštećenici mnogo poruka koje su je uznemirile. Međutim, optuženiku se stavlja na teret da je ozbiljno prijetio oštećenici da će je ubiti. Samo jedna pojedinačna poruka naznačena u činjeničnom opisu, s nepoznatog broja mobitela 22. kolovoza 2018. u 13:08 sadržaja: „Oni će vas ubiti” predstavlja direktnu prijetnju smrću.

    11.5. Poruke, i to sa broja mobitela 0…. 22. kolovoza 2018. u 00:07 sadržaja: „Bit će puno problema za tebe i tvoje roditelje“ te sa broja mobitela 0…. 28. kolovoza 2018. u 00:10 sadržaja: “Nećete znati ni kada ni gdje ćete dobiti udarac, ti i tvoji roditelji“ i istog dana u 00:24 sadržaja: „Da znaš što čeka tebe i tvoje roditelje, ne bi tako pričala“, same za sebe ne predstavljaju izravnu prijetnju smrću. Međutim, sud je ocijenio da te riječi treba staviti u jedan kontekst sa ostalim porukama koje su upućene oštećenici. Riječi da će se optuženica i njeni roditelji dobiti udarac, da ih nešto neodređeno čeka, dovedene u vezu s prijetnjom od 22. kolovoza 2018. da će ih „oni“ ubiti, kada se zna da je optuženik često prijetio oštećenici da će ju njegovi ljudi pričekati (F33, list 358-Sutra će ljud pratiti P., M., tvoje roditelje i sve…Ako te zakolju, ubiju, jebu, ne tiče me se“), po ocjeni suda, idu za tim da prijete drugome, između ostalog i lišenjem života.

    11.6. Pritom je oštećenica objasnila da „A.“ na sirijskom znači Bog-sudac, a u porukama F11 na listu 352 spisa navodi se „Idi se družiti s A.“ i „Idi pitaj A.-a“, što sve u kontekstu, s gledišta osobe koja je spremna druge ustrašiti, kod osobe kojoj se upućuje, ostavlja osjećaj straha i nesigurnosti. Nadalje, iz očitovanja stalnog sudskog tumača proizlazi da je pošiljatelj poruka radio gramatičke i pravopisne pogreške, a „hady“ znači „Ovaj“ pa je moguće i da se pošiljatelj referira na neku drugu osobu.

    11.7. Na fotografiji F27, koja nije inkriminirana, ali je na raspravi pročitana i pomaže utvrđivanju činjenica, može se naći u istoj rečenici spomen sramote i ubojstva- „Tako je bolje za sve, tebe i tvoje roditelje čeka sramota. Bit će puno iznenađenja, zbog njih ćeš prije ili kasnije umrijeti“.

    11.8. Motivi za slanje poruka vide se na fotografijama F24 na listu 354 spisa, gdje pošiljatelj poziva osobu kojoj su poruke upućene da zaboravi na sve probleme i bude njegova žena.

    11.9. Na temelju svega toga sud je utvrdio da je optuženik prijetio oštećenici smrću, čime je ostvario sva bitna objektivna obilježja djela koje mu se stavlja na teret. 12.1.Što se tiče subjektivnih obilježja djela, valja reći da je optuženik u situaciji narušenih odnosa sa oštećenicom vezano uz razvod braka, što podrazumijeva i neriješene emocionalne i imovinskopravne odnose, izgovorio prijeteće riječi, zbog čega sud ocjenjuje da je optuženik bio svjestan što radi i želio je počinjenje djela, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom.

    12.2.Optuženikova ubrojivost u postupku nije bila sporna.

    12.3.Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani optuženika, valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno drugim osobama prijetiti, a posebice prijetiti smrću.

    12.4.Da je optuženik svojim riječima kod žrtve izazvao opravdan osjećaj straha za vlastiti život i osobnu sigurnost, ukazuje iskaz žrtve.

    12.5.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11 pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.

    13.U ovom se postupku, kao blaže, primjenjuju odredbe KZ/11 bez njegovih posljednjih izmjena koje su objavljene u NN 126/19, koje kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi propisuju kao kvalificirani oblik prijetnje u članku 139. stavka 3. KZ/11.

    14.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

    14.2.Kao olakotno je sud cijenio okolnost da je od počinjenja djela pa do presuđenja prošlo gotovo pet godina, pri čemu se protek vremena ne može u cijelosti pripisati optuženiku.

    14.3.Kao otegotno sud je optuženiku uzeo okolnost da je osuđivan, i to presudom ovog suda poslovni broj: K-151/17 od 5. lipnja 2019., pravomoćnom 19. siječnja 2021., za kazneno djelo tjelesne ozljede, pri čemu mu je izrečena uvjetna osuda. Također je osuđivan i presudom ovog suda poslovni broj: K-329/22 od 5. prosinca 2022., koja je postala pravomoćna 29. prosinca 2022., na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju deset mjeseci, koju trenutno izdržava.

    14.4.Kao daljnju otegotnu okolnost sud je cijenio i upornost i iskazanu kriminalnu količinu kod počinjenja djela, koja se očituje u količini poruka, pri čemu i neinkriminirani sadržaj, po ocjeni suda, ima u sebi zastrašujuće elemente (neodređenost, spominjanje nekog neimenovanog zla koje prijeti), zbog čega je optuženiku potrebno uputiti veći stupanj prijekora.

    14.5.Drugih otegotnih okolnosti na strani optuženika nije bilo.

    14.6.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo sud utvrdio kaznu zatvora u trajanju deset mjeseci, dakle iznad minimalne kazne koju mu je mogao izreći, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjere kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema optuženiku.

    14.7.Sud ocjenjuje da nema potrebe djelovati na optuženika strožom kaznom, niti da ima potrebe izrečenu kaznu zatvora izvršiti, nego da će na daljnje optuženikovo ponašanje, kao i na ponašanje svih drugih počinitelja sličnih kaznenih djela, dovoljno odvraćajuće djelovati prijetnja izvršenja kazne zatvora tijekom vremena provjeravanja od dvije godine, i to nešto duljeg vremena s obzirom na okolnosti slučaja.

    15.1.Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu kako je navedeno u izreci, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženika koji nema dužnosti uzdržavanja. Optuženik je također dužan platiti i troškove prevođenja na arapski jezik po stalnom sudskom tumaču, za pisane prijevode, koji su odmjereni rješenjima Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru i ovog suda u pojedinačnim iznosima od 7.410,00 kn (list 209) i 9.117,43 kn (list 401), a sve sukladno članku 27. Pravilnika o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08). Troškovi su predujmljeni iz sredstava tijela pred kojima je izvršeno prevođenje, a optuženik koji je proglašen krivim ih je dužan platiti. Ovdje je riječ isključivo o troškovima tumača za prevođenje dokazne građe s arapskog na hrvatski jezik za potrebe spisa, a ne o troškovima po osnovi prevođenja optuženiku.

    15.2.Sud ocjenjuje da optuženik, kao mlad i radno sposobna, u obvezi uzdržavanja jednog djeteta, može sve naprijed navedene troškove, za koje mu je dan i dulji rok, platiti bez štete po svoje uzdržavanje i dužnosti uzdržavanja drugih osoba.

    15.3.Troškovi prevođenja za potrebe optuženika, bilo pisanog bilo usmenog, neće se naplaćivati u smislu članka 145. stavka 7. KZP/08., a drugih troškova nije bilo. U Zlataru 16. veljače 2023.

    SUTKINJA

    mr. sc. Aleksandra Leljak

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog prijepisa.

    Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud u Zadru.

    DOSTAVITI:

    1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-406/2018

    2. M. A., Zatvor Zagreb

    3. Zajednički odvjetnički ured D. B., Ž. K. i J. T., Z.

    4. Oštećenica-po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.