REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Poslovni broj: 12 Gž-431/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvo tužiteljice G. B., OIB: … drugo tužiteljice D. J., OIB: … B., treće tužiteljice M. U., OIB: … P., .i četvrto tužiteljice M. S., OIB: … B., . sve zastupane po punomoćnici M. A. T., odvjetnici u Š., protiv tuženice R. H., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj: 3 P-1311/2020-25., od 18. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženice R. H. kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj: 3 P-1311/2020- 25., od 18. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj: 3 P-1311/2020-25., od 18. ožujka 2022., presuđeno je:

I Utvrđuje se da je tužiteljica ad.1 G. B. (OIB: …) da je stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnih dijelova nekretnina oznake č. zem. … K.O. B. i č.zem…. K.O.B., prikazanih na geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije A. R. od 15.veljače 2018., žutom bojom i točkama T1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,1, dio č. zem. … K.O. B., površine 189 m2, te žutom bojom točkama T9,10,11,12,9, dio č. zem. … K.O. B., površine 47m2.

II Utvrđuje se da je tužiteljica ad.2 D. J. (OIB: …) stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnih dijelova nekretnina oznake č. zem. … K.O. B. i č.zem….K.O. B., prikazanih na geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije A. R. od 15.veljače 2018. smeđom bojom i točkama T1, 14,13,12,42,43,44,45,46,27,28,1, dio čest. zem. … K.O. B., površine 109 m2; smeđom bojom i točkama T12,9,15,16,17,47,42,12, dio čest. zem. K.O. B., površine 15 m2, smeđom bojom i točkama T17,16,19,20,17, dio čest. zem. … K.O. B., površine 1 m2, te smeđom bojom i točkama T9,8,15,9 dio čest. zem. … K.O. B., površine 2 m2.

III Utvrđuje se da je tužiteljica ad.3 M. U. (OIB: …) stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnih dijelova nekretnina oznake č. zem. … K.O. B. i č.zem…. K.O. B., prikazanih geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije A. R. od 15.veljače

2018.,

crvenom

bojom

i

točkama

T

28,27,46,45,43,42,18,17,20,19,47,26,35,36, 33, 32, 31, 30,29,28, dio č. zem. … K.O. B., površine 138 m2, te crvenom bojom i točkama T42,47,17,18,42, dio č. zem. ...

K.O. B., površine 8 m2.

IV Utvrđuje se da je tužiteljica ad.4 M. S. (OIB: …) stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnog dijela č. zem. … K.O. B. prikazanog u geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije A. R. od 15.veljače 2018., plavom bojom i točkama T35,26,47,25,35, dio čest.zem. … K.O. B., površine 3 m2.

V Nalaže se tuženici R. H., u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljicama troškove postupka u iznosu od 5.600,00 HRK.

2. Protiv presude žalbu je uložila tuženica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, sa prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i tužitelji presude na plaćanje troškova postupka uvećanih za troškove žalbe, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U sadržaju žalbe tuženica ponavlja navode koje je isticala i tijekom prvostupanjskog postupka, da je predmetna nekretnina oznake čest. zem. …k.o. B. bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima benkovačkog užeg područja krša za razdoblje od 1982. -1991., odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. U vremenu od 6. travnja 1941.g do 12. siječnja 2000. godine na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske bio je zastoj dosjedanja tako da je rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na šumama i šumskom zemljištu počeo je teći tek od odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-374/1998 tj. od 12. siječnja 2000., tako da tužiteljice nisu stekle pravo vlasništva predmetnih nekretnina po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

7. U ovom drugostupanjskom postupku sporno je da li su tužiteljice ispunile uvjete za priznanje prava vlasništva dosjelošću i diobom na nekretninama oznake č. zem. … K.O. B. i č.zem…. K.O.B., kako je to označeno na geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije A. R. i to glede načina utvrđivanja potrebnog vremena posjedovanja nekretnine i mogućnosti stjecanja vlasništva na bivšem društvenom zemljištu, a sada zemljištu u vlasništvu R. H..

7. U analizi prvostupanjskog postupka ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskom presudom, koje smatra pravilno utvrđenim I temeljem kojeg je primijenjeno materijalno pravo.

8. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi:

- da su u zemljišnoknjižnom ulošku broj … k.o. B. predmetne nekretnine upisane kao vlasništvo R. H. u cijelosti,

- da iz povijesti upisa u zemljišnoj knjizi (l.s. 32-56) proizlazi da su od osnutka zemljišne knjige za k.o. B. č.zem. … pašnjak L. (zk tijelo ..) i č.zem. … vrt L. (zk tijelo …) bile upisane u zk.ul. … u korist O. B., da su od 1948. upisane općenarodnom imovinom, a od 1949. upisan je organ upravljanja MNO B..

- da su pod posl.br. Z-198/08 č.zem. … pašnjak od 4934361 m2 i č.zem. … vrt bez upisane površine otpisane u novi zkul. … a temeljem odredaba č. 40 Zakona o zaštiti prirode, u vezi čl. 129 i 130 Zakona o vlasništvu i drugim stvarima, upisane vlasništvom Republike Hrvatske.

- da je u odnosu na č.zem. … stanje je ostalo nepromijenjeno do danas,

- da je u pogledu č.zem. … pod posl.br. Z-271/14 na č.zem. … uspostavljena dvorišna zgrada površine 26 m2, s priloženim rješenjem o vremenu građenja (prije 1968.); da je pod Z-26222/2016 uspostavljena stambena zgrada od 122 m2, pomoćna zgrada od 26 m2 i pomoćna grada od 18 m2 za koje je priloženo rješenje o izvedenom stanju; da je pod posl.br. Z-27063/2016 uspostavljeno izgrađeno zemljište od 78 m2, pomoćna zgrada 33 m2, pašnjak 592 m2; pod Z-1034/2017 promjenom namjene uspostavljena je kuća od 78 m2 uz zabilježbu legalnosti iste, te je pod Z- 5457/2017 od dijela iste uspostavljena č.zem. … stambena zgrada površine 83 m2, dvorište površine 511.

- da je prema stanju od 11. ožujka 2021. č.zem. … je pašnjak površine 4932790 m2, dvorišna zgrada 26 m2, kuća 78 m2, pomoćna zgrada 18 m2, pomoćna zgrada 30 m2, stambena zgrada 122 m2.

- da se utuženi dijelovi č.zem … nalaze unutar ograđenog dvorišta, u kojem se nalaze dva stambena objekta, jedan do istoka uz koji se nalazi manja vatrenica, vidno starije gradnje, te drugi do zapada, u produžetku kojeg, prema pristupnoj cesti se nalazi više gospodarskih objekata, time da je taj dio obnovljen, sve vidljivo na fotografijama (l.s.77-82).

- da se istočno, južno i zapadno od predmetnog ograđenog dvorište s objektima nalaze stambeni objekti (drugih osoba), što je vidljivo na fotografiji l.s. 77.

- da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u T. posl.br. O-34/06 iza A. T. nasljednicama na nekretninama proglašene tužiteljice svaka u ¼ dijela,

- da su izjavom o diobi ovjerenoj kod javnog bilježnika 19. veljače 2018. tužiteljice izvršile diobu nekretnina, temeljem koje diobe su i pokrenule ovaj postupak.

9. Tužiteljice G. B. i M. U. iskazale su u bitnom da predmet spora predstavlja obiteljsku starinu, iako se s druge strane ceste nalazi još jedna starina u kojoj se rodio njihov djed N. T.. Na nekretnini je postojala kuća i prije nego su rođene i ne znaju tko ju je napravio, no njihov ju je otac dograđivao i radio druge objekte uz kuću, vatrenicu, sobu, kuhinju, garažu i sl. Cijelo dvorište ograđeno je dijelom suhozidom a dijelom betonskim zidom. Majka im je umrla 1990., a otac 2007. te su do smrti živjeli u kući na utuženim česticama.

10. Svjedoci saslušani u postupku R. T., R. T., R. B. i M. S., potvrdili su navode tužiteljica i suglasno izjavile da je iza djeda tužiteljica predmet spora pripao njihovu ocu, jer mu je jedan sin preminuo u II svjetskom ratu, a jedan dobio druge nekretnine, dok su se kćeri udale i nisu tražile ništa, te im nitko nije smetao posjed i korištenje utuženih nekretnina.

11. Temeljem uvida u dokumentaciju u spisu, stanja na terenu i iskaza tužiteljica i svjedoka, drugostupanjski sud smatra da se neosnovano tuženica poziva na odredbe Zakona o šumama navodeći da je predmetna parcela šumsko zemljište.

11.1. Iz uvida u zemljišne knjige vidljivo je da je predmetna parcela upisana dijelom kao pašnjak, ali da je predmet spora upisan kao dvorišna zgrada 26 m2, kuća 78 m2, pomoćna zgrada 18 m2, pomoćna zgrada 30 m2 i stambena zgrada 122 m2.

11.2. Isto tako u pogledu č.zem. … pod posl.br. Z-271/14 uspostavljena je dvorišna zgrada površine 26 m2, s priloženim rješenjem o vremenu građenja (prije 1968.); pod Z-26222/2016 uspostavljena stambena zgrada od 122 m2, pomoćna zgrada od 26 m2 i pomoćna grada od 18 m2 za koje je priloženo rješenje o izvedenom stanju; pod posl.br. Z-27063/2016 uspostavljeno izgrađeno zemljište od 78 m2, pomoćna zgrada 33 m2, pašnjak 592 m2; pod Z-1034/2017 promjenom namjene uspostavljena je kuća od 78 m2 uz zabilježbu legalnosti iste, te je pod Z-5457/2017 od dijela iste uspostavljena č.zem. … stambena zgrada površine 83 m2, dvorište površine 511, što znači da se radi od ranije o urbaniziranom prostoru.

12. Glede pravnog okvira ovoga spora, potrebno je naglasiti da je odredbom članka 388 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 i 38/09, 153/09 i 143/12; dalje: ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

12.1. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud kao i prvostupanjski sud smatra da se primjenjuje odredba članka 159. st.4. ZV-a, prema kojoj samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

12.2. Pri tome važno je imati u vidu aktualnu praksu Europskog suda za ljudska prava, prema kojoj se, ako su za to ispunjeni uvjeti, razdoblje prije 8. listopada 1991. uračunava u vrijeme dosjelosti glede nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu, ukoliko se sporne nekretnine mogu okarakterizirati kao imovina zaštićena čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju i ako nitko treći na istim nekretninama nema nikakvih prava, niti je to na bilo koji način iskazano.

12.3. Naime, sudovi u Republici Hrvatskoj strankama koje su pokrenule postupke za priznavanje prava vlasništva na nekretninama iz članka 159. st. 4. ZV-a, tijekom vremenskog razdoblja, kraćeg od tri godine (između 1. siječnja 1997. godine dana stupanja na snagu Zakona o vlasništvu iz 1996. godine i 17. studenog 1999., dana ukidanja članka 388. (4.) tog Zakona od strane Ustavnog suda), priznavali su vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991.

12.4. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu T. protiv H., upravo je imao u vidu praksu sudova u Republici Hrvatskoj između 1. siječnja 1997. godine kao dana stupanja na snagu Zakona o vlasništvu iz 1996. godine i 17. studenog 1999., kao dana ukidanja članka 388. (4.) tog Zakona od strane Ustavnog suda, da bi novim odlukama iz 2016. i dalje (predmetima R. i drugi i J. protiv H.), zauzeo stav da više nije bitno za primjenu stajališta iz presude T. protiv H. je li tužba podnesena u razdoblju od 1. siječnja 1997. do 17. studenoga 1999.

13. U konkretnom slučaju u postupku je trebalo utvrditi da li su tužiteljice osobnim posjedom i posjedom putem prednika ispunile uvjete za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću u razdoblju u razdoblju od 1. siječnja 1997. do 17. studenoga 1999., uz uvjet da se utvrdi da li se radi o imovini zaštićenoj čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju, odnosno, da glede predmetne nekretnine ne postoji treća osoba, čija su se prava štitila Odlukom Ustavnog suda o ukidanju čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

14. Cijeneći navedeno, drugostupanjski sud smatra da je u postupku utvrđeno da su tužiteljice osobno i preko svojih prednika, do najkasnije 17. studenoga 1999., bile u poštenom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina i da su do 17. studenog 1999., kao dana ukidanja članka 388. ZV-a od strane Ustavnog suda, ispunile uvjete iz članka 159. st. 4. ZV-a, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14.1. Naime, iz činjeničnog stanja proizlazi da su dijelovi č.zem. … i č.zem. … koji su predmetom postupka bili u posjedu prednika tužiteljica A. T., od početka pedesetih godina prošlog stoljeća, dakle duže od 40 godina i da mu nitko nije taj posjed osporavao, čime su ispunjeni i uvjeti iz čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

15. Nije osnovana žalba ni glede odluke o troškovima parničnog postupka, koju je prvostupanjski sud donio primjenom članka 155. i 154. stavak 1. ZPP-a.

15.1. Prvostupanjski sud pravilno je prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka, uzeo u obzir opravdane troškove tužiteljica koji se sastoji se od troškova zastupanja u postupku po punomoćniku i troškova sudskih pristojbi, a određeni su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 – dalje OT).

15.2. Troškovi zastupanja odnose se na trošak sastava tužbe 100 bodova (T.br. 7 st. 1), 2x 100 bodova za zastupanje na ročištima 3.3.2021. i 1.2.2022. (T.br. 9 st. 1), , čemu je dodan trošak uviđaja i vještaka od 2.000,00 HRK, te trošak sudske pristojbe za tužbu 200,00 kuna i presudu 400,00 kuna, ili ukupno 5.600,00 kuna,

16. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, odbijena je žalba tuženice, a prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.

U Požegi 16. veljače 2023.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić, v.r.