Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 22 Gž Ovr-266/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice R. M., P., OIB …, koju zastupa punomoćnik R. Đ., odvjetnik u P., protiv ovršenika S. G., V., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik u P., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-390/2022-2 od 11. travnja 2022., dana 15. veljače 2023.
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalba i dopuna žalbe ovršenika kao neosnovane i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-390/2022-2 od 11. travnja 2022.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvog stupnja određena je predložena ovrha na suvlasničkom dijelu nekretnina ovršenika, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom istih i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu i dopunu žalbe je podnio ovršenik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači ili ukine.
3. Žalba i dopuna žalbe nisu osnovane.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP-a na koju pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a.
5. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a, na koju sadržajem žalbe ukazuje žalitelj, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, rješenje nije proturječno i isto se može ispitati.
6. Rješenjem o ovrsi toga suda poslovni broj Ovr-390/2022-2 od 11. travnja 2022. određena je ovrha na nekretnini ovršenika, protiv kojeg rješenja je ovršenik podnio žalbu s prijedlogom za odgodu ovrhe. O odgodi ovrhe odlučeno je rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-390/2022-11 od 15. studenog 2022., koje rješenje je potvrđeno rješenjem ovoga suda poslovni broj Gž Ovr-266/2023 od 15. veljače 2023.
7. Ovršenik odbija postupiti po pravomoćnoj ovršnoj ispravi presudi i rješenju Općinskog suda u Puli Pola poslovni broj P-1906/19-24 od 22.10.2021., na temelju koje je određena predmetna ovrha.
8. U žalbi protiv rješenja o ovrsi ovršenik ističe da ovrhovoditelj nije dokazao da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti namirenja, ni činjenicu ima li osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine, a sve u smislu da nekretnine na kojima se zahtijeva provođenje ovrhe predstavljaju suvlasništvo, da je na suvlasničkom dijelu nekretnine čkbr. 5102/3 zabilježeno pravo treće osobe što dovodi u pitanje mogućnost namirenja ovrhovoditelja i narušavanje pravične ravnoteže između ovrhovoditelja i ovršenika, da se vodi postupak zbog pobijanja pravnih radnji pred Općinskim sudom u Puli-Pola poslovni broj P-47/2022. te je preuranjen zahtjev ovrhovoditelja za provođenjem ovrhe, da će se pokrenuti postupak za ponavljanje postupka po pravomoćnoj odluci Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-2182/15
9. Na žalbene navode valja istaknuti da je ovršnom ispravom u ovom predmetu, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola od 22. listopada 2021. poslovni broj P-1906/19-24 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-1097/2021-2 od 12. siječnja 2022., naloženo ovdje ovršeniku da je dužan trpjeti da ovdje ovrhovoditeljica namiri svoje dospjelo potraživanje u iznosu od 11.986,90 eur u kunskoj protuvrijednosti, iznos od 94.466,07 eur u kunskoj protuvrijednosti i 42.822,87 kn, sve sa zateznim kamatama, sudskom prodajom nekretnina iz cijene postignute prodajom suvlasničkog dijela spornih nekretnina.
9.1. Na navedene žalbene navode valja istaknuti da suvlasnički dio nekretnine ovršenika na kojem je određena ovrha nije predmet na kojem je nemoguće provesti ovrhu, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena.
9.2. Ujedno valja napomenuti da Ovršni zakon ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ) ne ograničava pravo ovrhovoditelja da izabere sredstvo na kojem će se provesti ovrha, slijedom čega bi ovrhovoditelj mogao s uspjehom procijeniti da će se njegova tražbina moći namiriti ovrhom na nekretnini ovršenika, što u konkretnom slučaju niti nema potrebe, jer je navedenom ovršnom ispravom temeljem koje je određena ovrha u ovom predmetu, određena sudska prodaja suvlasničkog dijela spornih nekretnina. Ovršenik nije ničim dokazao da bi ovršna isprava bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da bi na drugi način izgubila svoju djelotvornost, niti da je utvrđeno da je bez učinka.
9.3. Žalba ovršenika svedena je i na tvrdnju da na predmetnim nekretninama postoji ranije uknjiženo založno pravo treće osobe što dovodi u pitanje mogućnost namirenja ovrhovoditelja i narušavanja pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika. Time u stvari ovršenik podnosi prigovor nedostatka pokrića u smislu odredbe čl. 94. st.1. OZ, koji ovršenik nije ovlašten podnijeti. Prema toj zakonskoj odredbi svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene nekretnine, a koja po redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, može predložiti da se ovrha obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos tražbine ovrhovoditelja. Iz citirane zakonske odredbe jasnim proizlazi da prigovor nedostatka pokrića ne predstavlja niti jedan od žalbenih razloga koje je ovršenik ovlašten podnijeti protiv rješenja o ovrsi donijetog temeljem ovršne isprave već se radi o prigovoru kojeg može podnijeti osoba koja ima pravo namirenja iz prodajne cijene nekretnine, a ovršenik nije osoba koja bi se namirivala iz prodajne cijene.
9.4. Nadalje, ovrhovoditelj, obzirom na postojanje ovršne isprave u ovom predmetu sadržaja kako je navedeno u toč. 9. ovog obrazloženja, protivno žalbenim navodima, nije niti trebao dokazivati da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti namirenja, ni činjenicu ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine. Na navode žalbe je za navesti da je ovršni postupak provedbeni postupak, da je njegova zadaća prisilno provođenje onoga što je utvrđeno ovršnom ispravom, te da je pravo ovrhovoditelja da na brz i zakonit način ostvari svoju tražbinu utvrđenu valjanom ovršnom ispravom.
9.5. Protivno žalbenim navodima, potvrda o pravomoćnosti/ovršnosti presude poslovni broj P-1906/2019-24, prileži spisu (list iza navedene presude).
9.6. Ostale prigovore koje žalitelj iznosi u žalbi (da nije odgovoran za potraživanje, da se ugovorom obvezao uzdržavati oca i drugi navodi u svezi ugovora) ovršenik je trebao iznijeti u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava.
10. Radi navedenog, žalbeni prigovori ovršenika nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, pa je temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP-a u vezi s čl. 21 OZ-a, trebalo riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 15. veljače 2023.
Sudac:
Darija Horvat, v.r.
