REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-3685/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Majde Agić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika V. B.., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), kažnjivog po članku 6. stavku 5. i 6. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš pod brojem: 511-12-30/05-2- 646598-1/2021 od 15. studenog 2021., nakon provedenog žurnog postupka 15. veljače 2023. donio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

Okrivljenik:

V. B., OIB:… sin M., rođen… u S., s prebivalištem u O., prekršajno nekažnjavan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 13. studenog 2021. oko 19:20 sati u mjestu Z., Grad O., na dionici Državne ceste broj 70, kod kilometar stupa 0 km + 680 metara, u lijevom preglednom zavoju došlo do prometne nesreće sa materijalnom štetom iz razloga što je V. B. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Ž. c. d.o.o.- nadcestrarija O. propustio vodili brigu i poduzeti primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa kako bi spriječio odron kamenja uslijed kojeg se dogodila prometna nesreća na način da se s kamene uzvisine – brda odronio kamen koji je pao na prednji desni dio osobnog automobila marke "Audi"

registarskih oznaka i broja ST… kojim je V. Č. krećući se zapadnom kolničkom trakom od smjera sjevera u smjeru juga, uslijed čega je došlo do oštećenja osobnog automobila,

dakle, što okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nadležnoj za održavanje ceste nije vodio brigu i poduzeo primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće s materijalnom štetom,

čime okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi počinio prekršaj opisan u članku 6. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u prometu, a kažnjiv po članku 6. stavku 6., u vezi članka 293. stavka 1. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava

Suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš izdala je obavezni prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude protiv kojeg je isti pravodobno izjavio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je isti stavio izvan pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Primjenom članka 167. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona žurni postupak održan je u izočnosti uredno pozvanog okrivljenika, smatrajući da njegovo ispitivanje nije potrebno i da nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje ove presude te u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, smatrajući da to nije na štetu tužiteljevog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.

4. U žurnom postupku pročitan je prigovor okrivljenika koji je isti kao odgovorna osoba izjavio na predmetni obavezni prekršajni nalog, a prigovor okrivljenika Sud je cijenio kao pisanu obranu. U svom prigovoru – pisanoj obrani okrivljenik je naveo kako u odnosu na prekršaj koji mu se stavlja na teret ističe da je u konkretnom slučaju bitna, odlučna i notorna činjenica, koja je razvidna i iz očitovanja nadcestara da je cesta u trenutku nastanka prometne nezgode bila zatvorena zbog obavljanja radova gradnje mosta od strane tvrtke "S.", koja činjenica da je nebrojeno puta istaknuta puten sredstava javnog informiranja. Posebno ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije na strani pravne osobe, a koji prigovor se temelji na zakonskim odredbama. Prekršajnim zakonom da je određeno kako pravna i odgovorna osoba mogu biti odgovorne za prekršaj kada je to propisom o prekršaju određeno te ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem istih, a u ovom konkretnom slučaju da nije počinjen prekršaj od strane okrivljene pravne i odgovorne osobe jer da navedena pravna i odgovorna osoba nisu Zakonom određeni subjekti koji su dužni organizirati i obavljati nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta, odnosno da nisu osobe iz članka 6. Zakona o sigurnosti prometa, već da su to dužne druge pravne osobe određene Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11.) i to člancima 81., 82. i 83. Dakle, da državne ceste održavaju H. c. d.o.o. Z., Ispostava S., sukladno članku

82. Zakonu o cestama, a kažnjivom po članku 113. Zakona o cestama. Da je prema članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na

cestama vođenje brige i poduzimanje mjera glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa dužnost H. c.d.o.o. Z., Ispostava S., jer da se prometna nezgoda dogodila upravo na kolniku državne ceste označene kao D-70. Slijedom navedenog da u konkretnom slučaju nije ostvareno biće prekršajnog djela za okrivljenike, te da nema osnova za vođenje prekršajnog postupka protiv istih. Da je člankom 61. Zakona o cestama propisano koji su subjekti nadležni za postavljanje prometne

signalizacije, a da to nije okrivljena pravna osoba. Iako Ž. c.S. d.o.o. imaju zaključen Ugovor o obavljanju poslova redovnog održavanja cesta sa H. c. d.o.o. Z., Ispostava S., da se ne može takvim ugovorom prenositi prekršajna odgovornost jer je prekršajna odgovornost utvrđena gore naznačenim propisima za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja, tj. djelatnosti utvrđene Zakonom i one da za to odgovaraju bez obzira tko je konkretni izvoditelj radova jer da prema praksi

Vrhovnog suda Republike Hrvatske održavač odgovara po kriteriju krivnje, a ne po kriteriju objektivne odgovornosti. Pravna osoba da je u cijelosti izvršila svoju ugovornu obvezu, a na koju okolnost su priloženi odgovarajući dokazi koji se nalaze u spisu i to očitovanje nadcestara NC O. o prometnoj nezgodi. U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja da je podnositelj zahtjeva dužan navesti osnovne činjenice i to: vrijeme dospijeća kamena na kolnik, te vrijeme od dospijeća kamena na kolnik do nalijetanja vozila. S obzirom da se radi o odronu ukazuju na činjenicu da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42., 43., 44., a posebno članku 45.

Pravilnika o održavanju cesta koji jasno i nedvosmisleno propisuje da izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona, popuzina!!!, a za što okrivljena pravna osoba nema zaključen ugovor, pa u skladu s tim da ne može biti odgovorna za nastalu prometnu nezgodu. Glede odgovornosti vozača da je neophodno utvrditi brzinu kretanja vozila, odnosno provesti uviđaj na licu mjesta i izraditi vještvo po vještaku prometne struke u kojem će se vještak izjasniti o načinu i uzroku nastanka prometne nesreće te to prikazati u prostoru i vremenu. Uzgred se navodi da Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš nije aktivno legitimirana za pokretanje prekršajnog postupka u navedenom predmetu iz razloga što je članku 111. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11.) jasno određeno da poslove inspekcije I upravnog nadzora javnih cesta obavlja Inspekcija za ceste, koja je ujedno aktivno legitimirana za provođenje Zakona o cestama, člankom 112. istog Zakona da su propisana prava i dužnosti inspekcije, a iz članka 113. da je vidljivo tko je prekršajno odgovoran ukoliko Inspekcija za ceste utvrdi nedostatke. Stoga predlaže da Sud obustavi vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljene pravne osobe.

4.1. U žurnom postupku nadalje, pročitan je obvezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš broj: 511-12-30/05-2-646-1/2021 od 15. studenog 2021., zapisnik o očevidu klasa: 211-04/21-P/34891, Ur. broj: 511-12-30/06-P-182-1/2021 od 15. studenog 2021., situacijski plan mjesta događaja od 13. studenog 2021., te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske iz koje je razvidno da okrivljenik nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.

4.1.1. Uvidom u zapisnik o očevidu razvidno je kako je nastanak prometne nesreće koja se dogodila 13. studenog 2021. oko 19:20 sati u mjestu Z., Grad O., na dijelu kolnika državne broj 70, kod kilometar stupa 0 km + 680 metara prijavio oštećenik V. Č. i to 13. studenog 2021. u 10:45 sati, a očevid je započet 13. studenog 2021. u

19:30

sati. Oštećenik V. Č. je na mjestu događaja sačekao

dolazak policijskih službenika zaduženih za obavljanje očevida prometne nesreće, a u vrijeme kada je obavljen očevid padala je kiša, kolnik je bio mokar, a brzina je bila ograničena na 50 km/h.

4.1.2. Mjesto događaja je izmijenjeno po vozaču, koji je vozilo pomaknuo sa mjesta događaja zbog osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u prometu na zemljano-šljunčano proširenje, a na mjestu događaja na kolniku je zatečen kamen dimenzija 0,10 x 0,01 metara nepravilnog oblika.

4.1.3. Nadalje je na automobilu "Audi" registarskih oznaka i broja ST…,

neposrednim opažanjem utvrđeno oštećenje prednjeg dijela: branik, poklopac motora, vjetrobransko staklo, krov (u vidu sitnih strugotina).

4.1.4. Uvidom u kroki skicu koja prikazuje mjesto događaja vidljivo je točno mjesto događaja zatečeno nakon prometne nesreće, smjer kretanja osobnog automobila ST…, kameno uzvišenje-brdo, odronjeni kamen, te zemljano-

šljunčano proširenje.

4.1.5. Uvidom u dopis Ž. c. S. d.o.o. N. O., upućen odjelu za imovinsko-pravne odnose Ž. c. S. d.o.o. od 16. veljače 2022. proizlazi da N. O. nije upoznata na koji način se dogodila prometna nezgoda od 13. studenog 2021. na DC-70 u mjestu Z. u kojoj je sudjelovao V. Č. sa vozilom ST …, odnosno očitovali su se da nitko od zaposlenika N. O.nije pozvan niti upućen na mjesto nezgode. Obzirom da navedena dionica nije obuhvaćena planom ophodnje, za istu ne postoji ophodarski dnevnik, kao ni putni radni list za ophodarsko vozilo. Ističu da je navedena dionica ceste bila zatvorena radi gradilišta mosta u sklopu radova od strane tvrtke "Strabag" i da su se u vrijeme očitovanja i dalje izvodili radovi s povremenim zatvaranjem ceste.

5. Nakon ovako provedenog postupka, a ocjenjujući dokaze svaki zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao da je stanje stvarni dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

6. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati,

izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

6.1. Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

6.2. Odredbom članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

6.3. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u vrijeme počinjenja prekršaja bilo je propisano da će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kuna.

6.4. Odredbom članka 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj: 75/14.) propisano je da se ophodnja javnih cesta obavlja radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

6.5. Odredbom članka 82. Zakona o cestama "(Narodne novine" broj: 84/11. 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.) propisano je da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu. Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti: izrada stručnih podloga za četverogodišnje programe građenja i održavanja državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta, poslovi građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona državnih cesta, rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta, poslovi održavanja iz članka 26. ovoga Zakona državnih cesta, ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona državnim cestama, financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta, praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na državnim cestama, ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu.

6.5.1. Odredbom članka 26. Zakona o cestama propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta, u smislu ovog Zakona, planiranje, održavanje i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovnog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.

6.5.2. Odredbom članka 33. stavaka 1., 2., 3. i 4. Zakona o cestama propisano je da H. a. d.o.o., H. c. d.o.o. i Ž. u. za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, da izvođenje radova građenja rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ustupaju sukladno propisima o javnoj nabavi pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrom za izvođenje radova održavanja pod prometom te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog održavanja javnih cesta može ustupiti na razdoblje od četiri godine.

6.6. Odredbom članka 12. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj: 90/14.) propisano je da redovito održavanje čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

6.6.1. Odredbom članka 13. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju osobito, između ostalih, poslovi nadzora i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata i interventni radovi.

6.6.2. Odredbom članka 22. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste, podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom ako je to racionalnije, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, ohrapavljenje zaglađenih asfaltnih površina ili posipanje s pijeskom te druge slične popravke. Upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova održavanja ceste prometne površine održava da pritom osigura sigurno i nesmetano odvijanje prometa, kao i da oštećenja prometnih površina, u pravilu popravlja jednakim materijalom od kojeg je i izrađena postojeća kolnička konstrukcija. Izuzetno, ako zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika ili drugih okolnosti to nije moguće, dozvoljeno je oštećenja popraviti i s drugim primjerenim materijalima, ali samo privremeno.

6.6.3. Odredbom članka 45. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da se pod izvanrednim održavanje cesta smatraju radovi: saniranje odrona, popuzina; radovi na zaštiti kosina od erozije; sanacija obložnih zidova i slično.

7. U postupku je nesporno utvrđeno da kamene uzvisine-brda smještenog uz kolnik državne ceste D-70, došlo do odrona kamenja i nastanka prometne nesreće sa materijalnom štetom na način da je u momentu nailaska osobnog automobila registarskih oznaka i broja ST… kojim je krećući se iz smjera sjevera u smjeru juga zapadnim kolničkim trakom upravljao V. Č. došlo do odrona kamenja na kolnik i oštećenja osobnog automobila ST….

7.1. Nesporno je također da prvookrivljena pravna osoba Ž. c. S. d.o.o. ima H. c. d.o.o. Z., Ispostava S. zaključen Ugovor o redovnom održavanju državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije, kojim Ugovorom je prvookrivljena pravna

osoba kao izvoditelj preuzela obvezu izvođenja radova redovnog održavanja i zaštite

državnih cesta.

Sklopljenim Ugovorom ugovorne strane su usuglasile da se pod

poslovima redovnog održavanja županijskih cesta smatraju poslovi propisani

odredbama članka

12. do 41. Pravilnika o održavanju javnih cesta ("Narodne novine"

broj: 90/14.) te ophodnju cesta vršiti sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih

cesta ("Narodne novine" broj: 75/14.).

8. Ono što se ukazalo, s obzirom na navode obrane spornim jest pitanje je li prvookrivljena pravna osoba ispunila svoje ugovorom preuzete obveze, a sve s ciljem sigurnog i neometanog odvijanja prometa na kolniku državne ceste, dakle, sporno je jesu li prvookrivljena pravna i drugookrivljena odgovorna osoba postupile sukladno odredbi članka 6 stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ili je uslijed njihovog propuštanja došlo do u izreci opisane prometne nesreće.

8.1. U odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije (prigovor okrivljenika da Policijska postaja Omiš nije aktivno legitimirana za pokretanje prekršajnog postupka), za navesti je da je odredbom članka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a kako se u konkretnom slučaju ne radi o prekršaju prema

Zakonu o cestama, već o prekršaju kojim je izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, i to uslijed propusta u vođenju brige i poduzimanju primjerenih mjera glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, koji prekršaj je propisan odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji Zakon neposredno provodi i nadzire u provođenju upravo Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske koje je i ovlašteno radi povrede citiranog propisa podnositi odgovarajuće optužne akte, navedeni je prigovor u potpunosti neosnovan.

8.2. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je da je člankom 33. stavkom 1. i 2. Zakona o cestama propisano da H. a. d.o.o., H. c. d.o.o. i Ž. u. za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano kao i da se izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima, pa slijedom navedenog okrivljenici pogrešno ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije.

8.3. Osnovan je prigovor okrivljenika koji ističe da se radi o odronu te da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42.,

43., 44., a posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta koji jasno i nedvosmisleno propisuje da izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona,

popuzina i slično, a za što okrivljena pravna osoba nema zaključen ugovor.

8.4. Za utvrđivanje krivnje na strani okrivljene pravne osobe treba utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između propusta okrivljenika i nastale prometne nesreće.

8.4.1. U konkretnom slučaju okrivljena pravna osoba, neovisno o tome da li je bila u obvezi vršiti dnevnu ophodnju predmetne dionice ceste ili ophodnju u duljim vremenskim razdobljima, sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta, nikako nije mogla predvidjeti da bi na prometnicu, sa brda smještenog uz sjeverni rub kolnika Državne ceste broj 70 došlo do odrona kamenja u trenutku dok se prometnicom kretalo oštećeno vozilo. Potrebno je istaknuti kako sanacija brda sa kojeg je kamen pao na cestu, odnosno zaštita kosina od erozije ne spada u poslove redovnog održavanja cesta, već se radi o poslovima izvanrednog održavanja za koje okrivljenik nije imao sklopljen poseban ugovor, pa samim tim niti ne odgovara za događaj do kojeg je došlo zbog nesaniranog brda smještenog uz sjeverni rub kolnika na kojem je došlo do prometne nesreće.

8.4.2. Nadalje nesporno je da su se u vrijeme kada je došlo do odrona u okolini mjesta događaja izvodili radovi na gradilištu mosta i navedena dionica ceste je bila povremeno zatvarana a izvođač radova je bila tvrtka "S.".

8.4.3. Dakle, osnovana je obrana okrivljenika koji otklanjaju svoju odgovornost vezano uz nastanak prometne nesreće, budući nije dokazana relevantna okolnost da bi okrivljenici u konkretnom slučaju propustili voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede redovnog održavanja prometnice, odnosno omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće s materijalnom štetom. U prilog navedenom govori i recentna sudska praksa izražena kroz presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Ref.73 Pž- 3605/2013-2 pozivaju u kojoj se ističe: "Životno je da postoji određeno razdoblje u kojem se isključuje odgovornost osobe koja gospodari cestama, odnosno vrijeme od nastanka kakve nepogode (odron kamenja i zemlje), do trenutka kad ophodarska

služba može objektivno intervenirati jer se ne može očekivati da se ophodnja obavlja u svakom trenutku i na svim dionicama".

8.5. S obzirom na sve naprijed navedeno, budući da u postupku nije dokazano da bi okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, jer je poduzela sve što je propisano Zakonom i podzakonskim propisima te je objektivno nemoguće očekivati da se ophodar u svakom trenutku nalazi na svakom dijelu državne ceste, ovaj Sud je u odnosu na okrivljenike donio oslobađajuću presudu sukladno odredbi članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

9. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Omišu, 15. veljače 2023.

Zapisničarka

Sudac

Majda Agić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Suglasnost ovog otpravka s izvornikom

ovjerava ovlaštena službenica

Majda Agić.