REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, sutkinje izvjestiteljice i Gorane Aralica Martinović, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom SISAK PROJEKTI d.o.o. u stečaju, Sisak, Rimska 26, OIB 08980512609, odlučujući o žalbi stečajnih vjerovnika 1. KSENIJE VREBAC iz Siska, Ulica lipa 51, OIB 55431035316, i 2. DARKA WEISSA iz Siska, S. i A. Radića 49, OIB 08820343475, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1868/2018 od 28. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. veljače 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba stečajnih vjerovnika Ksenije Vrebac iz Siska, Ulica lipa 51, i Darka Weissa iz Siska, S. i A. Radića 49, te potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu St-1868/2018 od 28. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem ukinuo odluke skupštine vjerovnika od 21. prosinca 2022., a koje glase:

„1. Ovlašćuje se stečajni upravitelj za pokretanje tužbe protiv Grada Siska (OIB: 08686015790), Sisak, Rimska 26, radi namirenja tražbine nastale poslovnom suradnjom.

2. Donosi se odluka da se u slučaju pokretanja parnice navedene pod točkom 1. dnevnog reda troškovi pokriju isključivo iz stečajne mase.

3. Daje se ovlaštenje stečajnom upravitelju da s odvjetnikom odnosno odvjetničkim društvom zaključi ugovor o zastupanju stečajnog dužnika.“

1.1. Prvostupanjski sud je tako odlučio, na temelju odredbe članka 108. stavka 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17; u daljnjem tekstu: SZ), utvrdivši da su na navedenoj skupštini vjerovnika:

-„za“ sve predložene odluke glasali stečajni vjerovnici prvog višeg isplatnog reda Darko Weiss s pravom glasa od 754.343,24 kn i Ksenija Vrebac s pravom glasa od 639.661,37 kn odnosno ukupno iznos od 1.394.004,61 kn,

-„protiv“ svih predloženih točaka dnevnog reda glasao stečajni vjerovnik prvog višeg isplatnog reda Luka Vukelić s pravom glasa u iznosu od 33.050,51 kn,

-„suzdržani“ bili stečajni vjerovnici Republika Hrvatska, Ministarstvo Financija, Porezna uprava, s pravom glasa od 822.142,62 kn (801.786,93 kn-tražbina prvog višeg isplatnog reda i 20.355,69 kn-tražbina drugog višeg isplatnog reda), INA- Industrija nafte d.d. s pravom glasa od 3.417,35 kn i „Narodne novine“ d.d. s pravom glasa od 822,25 kn,

- da je punomoćnica stečajnog vjerovnika prvog višeg isplatnog reda Luke Vukelića na toj skupštini pravovremeno istaknula zahtjev za ukidanje predmetnih skupštinskih odluka.

1.2. U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi da se tužbenim zahtjevom, koji se temelji na odredbi članka 342. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21), zahtijeva od Grada Siska kao osnivača stečajnog dužnika isplatu iznosa od 2.348.824,96 kn sa zateznim kamatama (iako se u nacrtu tužbe navodi da ukupan dug Grada Siska kao dužnikovog osnivača prema dužniku iznosi 2.384.760,21 kn), a koji iznos se odnosi: a) na obveze Grada Siska prema stečajnom dužniku nastale 2018. godine u iznosu od 910.000,00 kn (od toga za provedbu projekata Europske unije iznos od 370.000,00 kn, za ostale evidentirane obveze iznos od 540.000,00 kn), a koji iznos nije evidentiran u poslovnim knjigama stečajnog dužnika zbog propusta Srđana Marića ranijeg direktora stečajnog dužnika,

b) na obveze stečajnog dužnika prema zaposlenicima, koje se temelje na sudskim presudama, u iznosu od 1.474.760,21 kn (prema Kseniji Vrebac-iznos od 742.331,78 kn, prema Darku Weissu-iznos od 732.428,43 kn).

1.2.1. Također, navodi se da je činjenična osnova tužbe, između ostalog:

- da se poslovna suradnja stečajnog dužnika i Grada Siska temeljila na Ugovorima o subvencioniranju za pripremu projekata i Sporazumima o partnerstvu u provedbi projekata Europske unije kojima su se uređivala konkretna prava i obveze potpisnika sporazuma,

-da je iz tih pravnih poslova proizlazila dužnost Grada Siska prenositi na dužnikov račun novčana sredstva iz proračuna Grada Siska, a koja su u predmetni proračun uplaćena iz sredstava fondova Europske unije,

-da Grad Sisak nije uredno transferirao novčana sredstva na račun stečajnog dužnika,

-da stečajni dužnik nije naplatio neke fakturirane usluge jer je njegov direktor svjesno pustio da odu u zastaru,

-da su sporazumi o partnerstvu u provedbi projekata Holandska kuća i Centar kreativne industrije-Kreativni inkubator Sisak raskinuti krajem srpnja 2018. godine,

-da je osnivač namjerno otjerao stečajnog dužnika u stečaj kako ne bi isplatio plaće i druge obveze iz radnog odnosa te potraživanja po presudama iz radnih sporova.

1.3. Prvostupanjski sud izražava pravno shvaćanje da se pri donošenju odluka o pokretanju parnice mora voditi računa o svrsishodnosti postupka čije se pokretanje predlaže, odnosno o vjerojatnosti uspjeha u sporu jer je zajednički interes stečajnih vjerovnika namirenje tražbina vjerovnika iz stečajne mase i to u što većem iznosu, a ne smanjenje stečajne mase u slučaju gubitka parnice. Dakle, da pokretanje parnice u kojoj nije izvjestan uspjeh stečajnog dužnika u sporu, štoviše, u kojoj je izvjesniji dužnikov neuspjeh u sporu nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika, već je protivno njihovom interesu.

1.4. Uzimajući u obzir pravnu osnovu tužbenog zahtjeva i činjeničnu osnovu tužbe te stav stečajnog upravitelja stečajnog dužnika i stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske o pokretanju predmetne parnice prvostupanjski sud je ocijenio da je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak odnosno da pokretanje takve parnice nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

2. Stečajni vjerovnici Ksenija Vrebac i Darko Weiss su protiv tog rješenja pravovremeno podnijeli žalbu. U žalbi ukazuju da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku zbog toga jer pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama dok da su izneseni razlozi kontradiktorni. U tom pogledu da je prvostupanjski sud propustio samostalno procijeniti vjerojatnost uspjeha stečajnog dužnika u parnici te da je u tom pogledu prihvatio stavove stečajnog upravitelja stečajnog dužnika i punomoćnice stečajnog vjerovnika Luke Vukelića.

2.1. Posebno dovode u pitanje pravnu snagu argumenata i vjerodostojnost navedene punomoćnice, štoviše, naglašavaju njezino elementarno nepoznavanje građanskog procesnog prava. Navedeno zbog njezinog shvaćanja da bi pokretanjem predmetne parnice, uslijed činjenice da je u kaznenoj prijavi protiv odgovornih osoba u stečajnom dužniku podnesen imovinskopravni zahtjev, došlo do dvostruke litispendencije. Također, navode da je stečajni upravitelj stečajnog dužnika ranije odnosno prije dvije godine bio sklon pokrenuti predmetnu parnicu. S tim u vezi, problematiziraju uvjetovanje prava stečajnog dužnika na pokretanje parnice to jest pristup sudu stanjem stečajne mase odnosno novčanih sredstava potrebnih za (predujam) troškova predmetne parnice. Smatraju da takvo ponašanje stečajnog upravitelja implicira njegovu kaznenu odgovornost zbog čega su protiv njega podnijeli kaznenu prijavu.

2.2. Osporavaju zaključak prvostupanjskog suda da je riječ o složenom postupku u smislu odredbe članka 108. stavka 2. SZ-a te naglašavaju da pobijano rješenje u tom pravcu ne sadrži nikakve razloge. Predlažu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno ga preinačiti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredaba članka 365. i članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 10. SZ.

5. Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a na postojanje koje ukazuju žalitelji. Također, prema shvaćanju ovog suda, radi se o složenijem slučaju u smislu odredbe članka 108. stavka 2. SZ-a budući da je prvostupanjski sud ocjenjivao vjerojatnost uspjeha stečajnog dužnika u parnici koja se predlaže pokrenuti. U tom pogledu prvostupanjski sud detaljno analizira činjenično stanje koje sadrži elemente složenosti te daje jasne razloge za svoju prosudbu.

6. Nadalje, odredbama članka 108. SZ-a propisano je:

(1) Sud će na zahtjev razlučnog vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda, stečajnoga upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti ukinuti odluku skupštine vjerovnika ako je protivna zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka sud je dužan odlučiti odmah na toj skupštini, a u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za osam dana od dana održavanja skupštine.

(3) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik i svaki stečajni vjerovnik koji nije nižeg isplatnog reda.

7. U odluci ovog suda poslovni broj Pž-59/2022 od 17. siječnja 2022., na koju se poziva i prvostupanjski sud, izražava se shvaćanje:

„...da bi sud ocijenio je li neka skupštinska odluka protivna zajedničkom interesu vjerovnika, koji svakako jest što veće namirenje vjerovnika, kako to pravilno ističe žalitelj, nije dostatno iznijeti kao razlog da se u stečajnom postupku ne može predvidjeti ishod parničnog postupka. Načelno je to točno, međutim stečajni sudac ocjenjujući, je li neka odluka skupštine vjerovnika suprotna zajedničkom interesu vjerovnika, može sagledavajući ukupno sve odlučne činjenice, ocijeniti do stupnja vjerojatnosti radi li se o odluci koja je suprotna zajedničkom interesu vjerovnika, a taj je što veće namirenje vjerovnika u okviru stečajnog postupka iz raspoložive stečajne mase...“.

8. S tim u vezi prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju, na temelju nacrta tužbe koja se predlaže podnijeti i priloženih isprava, detaljno analizirao činjeničnu osnovu tužbe i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva te ocijenio da je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak odnosno da pokretanje takve parnice nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

8.1. Žalbenim navodima se ne dovode u pitanje utvrđenja i zaključci na kojima se temelji prosudba prvostupanjskog suda da je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak. Naime, žalitelji dovode u pitanje pravna shvaćanja punomoćnice stečajnog vjerovnika Luke Vukelića i stav stečajnog upravitelja stečajnog dužnika o pokretanju predmetne parnice, a koji nisu u uskoj i izravnoj vezi s navedenom prosudbom prvostupanjskog suda. Konkretno, nizak stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu, u bitnom, ne proizlazi zbog (osnovanosti) prigovora dvostruke litispendencije niti stava stečajnog upravitelja stečajnog dužnika o pokretanju predmetne parnice.

9. Načelno se naglašava da se ne smije poistovjećivati aktivna materijalnopravna legitimacija stečajnog dužnika i žalitelja kao stečajnih vjerovnika. U tom smislu u prilog vjerojatnosti uspjeha u sporu koji se predlaže pokrenuti ne ide okolnost da tužbu, za dio tražbina koje pripadaju stečajnim vjerovnicima, podnosi stečajni dužnik. U svakom slučaju nije prihvatljivo da troškovi navedene parnice idu na teret stečajne mase.

9.1. Napominje se da iz rješenja prvostupanjskog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama od 28. travnja 2021. (list 622. spisa), koje je doneseno u ovom stečajnom postupku, proizlazi da je tražbina žaliteljice prema stečajnom dužniku priznata u iznosu od 639.661,37 kn kao tražbina prvog višeg isplatnog reda te osporena u iznosu od 207.490,79 kn dok je žaliteljeva tražbina prema stečajnom dužniku priznata u cijelosti odnosno u iznosu od 754.343,24 kn kao tražbina prvog višeg isplatnog reda.

10. S druge strane, uzimajući u obzir činjeničnu osnovu tužbe koja se predlaže pokrenuti, ističe se da prema pravnom shvaćanju ovog suda, izraženom u presudi Pž-1045/2018-3 od 2. prosinca 2019., sama činjenica da je društvo otišlo u stečaj i ostavilo za sobom nepodmirene tražbine nije dokaz ispunjenja okolnosti iz odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima.

11. Stoga žalbenim navodima nije dovedena u pitanje prosudba prvostupanjskog suda da je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak zbog čega se ne može niti prihvatiti stav na kojem inzistiraju žalitelji da predmetne odluke skupštine vjerovnika nisu protivne zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 15. veljače 2023.

Predsjednica vijeća

Jagoda Crnokrak, v.r.