1

Poslovni broj: Gž-483/2023-2

 

Poslovni broj: Gž-483/2023-2

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja J. A., iz Z., F. H..., OIB…, zastupane po punomoćnicima K. Š. i P. B., odvjetnicima iz Z., protiv protustranke M. B., iz Z., F. H…, OIB…, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbama predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 17. listopada 2022. poslovni broj R1-13/2022-14 koje je ispravljeno rješenjem poslovni broj R1-13/2022-25 od 21. ožujka 2023., 18. kolovoza 2023.,

 

riješio je

 

Žalbe predlagateljice u cijelosti se uvažavaju, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu od 17. listopada 2022. poslovni broj R1-13/2022-14 koje je ispravljeno rješenjem poslovni broj R1-13/2022-25 od 21. ožujka 2023. se ukida, a predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem.

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk.ul. 36104 k.o. K. u naravi kuća u H. broj …, sada F. H. broj …, dvorište i oranica sve obuhvaćeno  z.k.č. br. 1353/6 k.o. K. ukupne površine 611 m2, na kojoj su kao suvlasnici upisani predlagateljica  J. A. u ½ dijela i protustranka M. B. u ½ dijela, fizičkom diobom, tako da predlagateljici J. A. pripadne stan u prizemlju koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu i povezan sa prizemljem zgrade kao pripadkom stana, a protustranci M. B. pripadne kat koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu povezanu sa potkrovljem zgrade kao pripadkom stana sve kako je to označeno u etažnom elaboratu nalaza i mišljenja vještaka. Istim rješenjem utvrđeno je i da prizemlje i podrum ne predstavljaju zajedničke dijelove zgrade. Također je utvrđeno da je natkrivena terasa  u postojećem stanju zajednički dio zgrade, koji uz manje građevinske zahvate i uz pristanak obje stranke može postati pripadak svakom posebnom dijelu i to postavom vrata na ulaz u stubište i gradnjom pregradnog zida s vratima na donjoj terasi.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja u zakonskom roku žali se predlagateljica zbog svih razloga navedenih u odredbi članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud njezine žalbe uvaži a pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ili da prvostupanjsko rješenje preinači na način da u cijelosti prihvati prijedlog predlagateljice za razvrgnuće.

 

3. Odgovor na žalbe nije podnesen.

 

4. Žalbe predlagateljice su osnovane.

 

5. Predlagateljica u svojim žalbama, između ostalog, iznosi žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da se pobijano rješenje ne može ispitati jer da u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a to je prvenstveno utvrđivanje vrijednosti kvadrata u prizemlju, podrumu, na katu i u potkrovlju te utvrđivanje vrijednosti dvorišta i oranice. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u odnosu na izneseni žalbeni razlog ovaj sud je utvrdio da je doista prvostupanjski sud prilikom donošenja svoje odluke počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Naime, prvostupanjski sud je suvlasničku zajednicu stanaka razvrgnuo etažnom diobom nekretnine, međutim izreka prvostupanjskog rješenja je potpuno nerazumljiva i nepodobna za provedbu u zemljišnim knjigama jer u izreci rješenja nisu navedene odlučne činjenice koje se moraju navesti prilikom uspostave  vlasništva posebnog dijela nekretnine propisane odredbom članka 71. do 78. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.; dalje: ZOV). Ne navodeći u izreci svog rješenja odlučne činjenice i podatke koje je potrebno navesti prilikom uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

 

6. Također, prvostupanjski sud nije pravilno niti potpuno utvrdio činjenično stanje zbog čega nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina stranaka fizičkom diobom na način kako je to učinio pobijanim rješenjem.

 

7. Prema odredbi članka 50. ZOV-a kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Dakle, u sudskom postupku, ukoliko za to postoje uvjeti, sud će nekretnine podijeliti geometrijski. Prema odredbi članka 53. ZOV-a ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. Dakle, razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva moguće je samo ukoliko suvlasnici suglasno odluče da se to razvrgnuće provede na način da se sa određenim idealnim dijelom poveže vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine. Međutim u tom slučaju uspostava etažnog vlasništva provodi se na način kako to propisuju odredbe članka 66. do 78. ZOV-a. Pri tome je posebno potrebno paziti na primjenu odredbi članka 73. i 74. ZOV-a jer su stranke pritom dužne pribaviti potvrdu nadležnog tijela  da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Ta potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Za razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva nije dostatan samo sporazum stranka, nego je potrebno da postoji i potvrda nadležne upravne vlasti da je određeni stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina. Takva potvrda upravnog tijela je nužna i bez iste sud ne može samostalno donijeti zaključak o činjenici da li je određeni stan ili druga prostorija podobna za uspostavu etažnog vlasništva.  Ukoliko uz sporazum suvlasnika ne postoji potvrda nadležnog upravnog tijela da su određeni stanovi samostalne upravne cjeline sud će biti dužan odbiti suglasan prijedlog suvlasnika nekretnina da se razvrgnuće suvlasništva nekretnine provede uspostavom etažnog vlasništva. Takav stav zauzela je već i stabilna i ujednačena sudska praksa kao na primjer u odlukama Županijskog suda u Dubrovniku od 7. siječnja 2021. poslovni broj Gž-1124/2020-2, Županijskog suda u Slavonskom brodu od 15. lipnja 2021. poslovni broj Gž-344/2021-2 i Županijskog suda u Varaždinu od 24. listopada 2019. poslovni broj Gž Zk- 270/2019-3. Međutim, osim izjave stranaka da su suglasne da svaka od njih dobije u vlasništvo točno određeni posebni dio nekretnine koji je povezan sa njihovim suvlasničkim dijelom predlagateljica nije dostavila potvrdu nadležnog upravnog organa iz članka 73. ZOV-a a niti između stranaka postoji u cijelosti usuglašen sporazum o načinu uspostave vlasništva na posebnim dijelovima zgrade. Zbog naprijed navedenog prvostupanjski sud je potpuno pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo iz članka 53. ZOV-a kada je suvlasničku zajednicu stranaka na predmetnoj nekretnini razvrgnuo fizičkom diobom tako da predlagateljici pripada stanu u prizemlju povezan sa prizemljem zgrade kao pripatkom stana, a protustranci kat zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu povezanu sa potkrovljem zgrade kao pripatkom stana.

 

8. Radi naprijed navedenog žalbe predlagateljice je u cijelosti valjalo uvažiti, a prvostupanjsko rješenje ukinuti s time da je temeljem odredbe članka 371. ZPP-a određeno da se nova rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

 

9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će prvenstveno utvrditi da li između stranaka postoji sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, a koji sporazum mora biti u potpunosti usuglašen te da li u spisu postoji sva dokumentacija koja je potrebna da bi se izvršila uspostava etažnog vlasništva, a posebno potvrda iz članka 73. ZOV-a. Ukoliko utvrdi da ne postoje uvjeti da se suvlasnička zajednica stranaka na predmetnoj nekretnini razvrgne temeljem odredbe članka 53. ZOV-a na način da se suvlasnička prava stranaka ograniče tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo) pokušat će suvlasničku zajednicu stranaka razvrgnuti na način kako to propisuje odredba članka 50. ZOV-a ili u protivnosti obustaviti ovaj izvanparnični postupak i uputiti predlagateljicu da u građanskoj parnici  izvrši uspostavu etažnog vlasništva na predmetnoj nekretnini.

 

Koprivnica, 18. kolovoza 2023.