REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 6 Us I-708/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužiteljice A. Š. iz B., OIB: …, koju zastupa opunomoćenik S. L., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V., J., Š., S., J. & J., R., protiv tuženika Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Z., OIB: …, radi priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, 14. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-133-04/21-02/10, URBROJ: 534-07-1-2/3-22-05 od 7. lipnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatske ljekarničke komore, KLASA: UP/I-034-04/21-04/50, URBROJ: 330-01-21-8 od 06. travnja 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem, donesenim u ponovnom postupku u izvršenju rješenja tuženika KLASA: UP/II-133-04/21-02/ 10, URBROJ: 534-07-1-2/3- 22-03 od 22. veljače 2022., tužiteljici je odbijen zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije magistar farmacije, stečene 20. prosinca 2016. na Farmaceutskom fakultetu, Sveučilište u Bijeljini, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska.

3. Tužiteljica u tužbi, u bitnome, navodi da je završila Farmaceutski fakultet Univerziteta u Bijeljini koji je u trenutku podnošenja zahtjeva bio akreditiran i evidentiran na popisu akreditiranih visokoškolskih ustanova Bosne i Hercegovine, odnosno navedena ustanova je 5. kolovoza 2021. prošla postupak akreditacije koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine te je upisana u državni registar. Stoga smatra da ne postoji osnova za preispitivanje programa studija. Ističe da tužiteljici nije dostavljeno na očitovanje pribavljeno mišljenje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, čime je povrijeđena odredba članka 30. Zakona o općem upravnom postupku. Poziva se na sadržaj odredbe članka 18. stavak 5 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koja odredba propisuje da ako na temelju te usporedbe nadležno tijelo ocijeni da kvalifikacije kandidata ne odgovaraju, odnosno da postoje bitne razlike između stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje su propisane za obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj poziva kandidata zaključkom da se u roku od 30 dana pismeno očituje o izboru jedne od dopunskih mjera iz stavka 1. ovoga članka. Smatra da je u postupku trebalo posebnim zaključkom pozvati kandidata - tužiteljicu da se očituje o mogućoj dopunskoj mjeri. Stoga predlaže sudu da usvoji tužbeni zahtjev i poništi pobijano rješenje te potražuje naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje pri obrazloženju osporavanog rješenja koje ponavlja. U odnosu na tužbene navode ističe da je netočan navod da se akreditiranom Farmaceutskom fakultetu u Bijeljini nije trebalo ispitivati programe jer je akreditiran. Naime, sukladno članku 86. stavku 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, u postupku priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, prvostupanjsko je tijelo bilo dužno zatražiti mišljenje odgovarajuće obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj (ovdje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta) o stečenom obrazovanju i ishodima učenja tužiteljice, te je slijedom navedenog

Farmaceutsko-biokemijski fakultet izvršio usporedbu programa obrazovanja ustanove na kojoj je tužiteljica stekla svoje obrazovne kvalifikacije u trećoj zemlji i programa obrazovanja koje se pohađa za istu profesiju na istoj razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U odnosu na navod da je prvostupanjsko tijelo moralo posebnim zaključkom pozvati podnositelja zahtjeva da se očituje o dopunskoj mjeri koja je obvezatni način postupanja ako postoje bitne razlike, ističe da sukladno članku 86. stavku 7. navedenog Zakona, kandidat ima pravo izbora dopunske mjere iz članka 18. stavka 1. toga Zakona ako se prilikom usporedbe programa obrazovanja utvrdi bitno različit sadržaj prema članku 18. stavku 6. Zakona. S obzirom da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da postoje bitne razlike u stručnim kvalifikacijama tužiteljice koje se ne mogu nadoknaditi ni provedbom dopunskih mjera iz članka 18. stavka 1. Zakona, odbilo je zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Usporedbom ishoda učenja i sadržaja predmeta neakreditiranog programa Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Bijeljini (na kojemu je tužiteljica diplomirala) i programa Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu od 28. ožujka 2022., nisu ostvareni neki od najvažnijih ishoda učenja u predmetima, navedeni u obrazloženju rješenja KLASA: UP/1-034-04/21-02/50, URBROJ: 330-01-22-8 od 6. travnja 2022. Nadalje, usporedbom Nastavnog plana i programa Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini prije i nakon akreditacije, utvrđeno je da su uvedeni novi stručni predmeti u obveznu jezgru studijskog programa, a koji nedostaju neakreditiranom programu koji je završila tužiteljica kao što su: Farmakoterapija, Farmaceutska etika, Klinička farmacija i dr., te je i satnica predmeta promijenjena. Usporedbom Nastavnog plana i programa integriranog studija farmacije na Farmaceutskom fakultetu u Bijeljini s programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu utvrđeno je da nedostaje sadržaj 9 obaveznih stručnih predmeta te sadržaji tih predmeta nisu obuhvaćeni niti jednim drugim predmetom. Osnovni ciljevi, sadržaj te ishodi učenja značajno se razlikuju kod još 6 obaveznih stručnih predmeta. U postupku vrednovanja nastavnog programa studija farmacije na Farmaceutskom fakultetu u Bijeljini uočene su značajne razlike u kvaliteti programa u odnosu na kvalitetu programa studija farmacije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu u smislu znanja, vještina i kompetencija koje se postižu nakon završenih studija. U odnosu na navod tužiteljice o izostanku mogućnosti za očitovanjem na dostavljeno mišljenje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, tuženik ističe da je prvostupanjsko tijelo propustilo dostaviti tužiteljici pribavljenu procjenu od 28. ožujka 2022., koji nedostatak u postupanju nije mogao utjecati na drugačije rješavanje stvari. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Dana 7. veljače 2023. u ovome sudu održana je rasprava u nazočnosti opunomoćenice tužitelja A. J., odvjetnice u O., prema zamjeničkoj punomoći za zastupanje, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, primjenom članka 39. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12. i 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS). Sud je održao raspravu (i) primjenom odredbe članka 6. ZUS-a kako bi se strankama omogućilo izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis, spis tuženika te u sve isprave koje prileže istima.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 55. stavka 3. ZUS-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa tuženika proizlazi da je tužiteljica 15. listopada 2021. podnijela prvostupanjskom tijelu zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije magistar farmacije, stečene u inozemstvu 20. prosinca 2016. na Univerzitetu Bijeljina, Farmaceutski fakultet Bijeljina, Bosna i Hercegovina, broj diplome 232/146/17.

9. Odredbom članka 86. stavka 4. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20

– dalje: Zakon) propisano je da je nadležno tijelo dužno zatražiti od nacionalnog ENIC/NARIC ureda provjeru akreditacije studijskog programa, odnosno akreditacije visokog učilišta na kojem je kandidat stekao obrazovnu kvalifikaciju u trećoj zemlji.

10. Iz obavijesti Agencije za znanost i visoko obrazovanje KLASA: 602- 060/21-01/0046, URBROJ: 355-03-01-21-0008 proizlazi da je Farmaceutski fakultet, Sveučilišta u Bijeljini, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska 5. kolovoza 2021. prošao postupak akreditacije koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, dakle tužiteljica je diplomu na navedenoj ustanovi stekla prije akreditacije studijskog programa visokog učilišta Univerzitet Bijeljina, Farmaceutski fakultet, Bijeljina, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska.

11. Nacionalni ENIC/NARIC ured priznaje samo one kvalifikacije koje su stečene na institucijama koje su prošle postupak akreditacije u Bosni i Hercegovini i upisane su u državni registar te se nalaze na popisu Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini (HEA).

12. Člankom 177. stavkom 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine br. 100/2018, 125/2019, 133/2020, 147/2020, 136/2021, 119/2022, 156/2022) propisano je da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

13. Člankom 84. stavkom 1. Zakona propisano je da se na postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama na odgovarajući način primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona, osim članka 19. stavka 7. toga Zakona. Primjenom članka 84. stavak 2. iznimno od stavka 1. toga članka, nadležno tijelo može zatražiti provjeru kompetentnosti, i to bez: prethodne usporedbe programa obrazovanja ustanove na kojoj je kandidat stekao svoje obrazovne kvalifikacije u trećoj zemlji i programa obrazovanja koje se pohađa za istu profesiju na istoj razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj te bez utvrđivanja dopunskih mjera iz članka 18. toga Zakona.

14. Člankom 86. stavkom 1. Zakona propisano je da je u postupku priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, nadležno tijelo dužno zatražiti mišljenje odgovarajuće obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj o stečenom obrazovanju i ishodima učenja kandidata, pri čemu će odgovarajuća obrazovna ustanova izvršiti usporedbu programa obrazovanja ustanove na kojoj je kandidat stekao svoje obrazovne kvalifikacije u trećoj zemlji i programa obrazovanja koje se pohađa za istu profesiju na istoj razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Mišljenje odgovarajuće obrazovne ustanove o stečenom obrazovanju i ishodima učenja kandidata, sukladno članku 86. stavku 3. toga Zakona, nije obvezujuće za nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

15. Sukladno članku 86. stavku 4. Zakona nadležno tijelo dužno je prije traženja mišljenja iz stavka 1. toga članka zatražiti od centra za pomoć iz članka 75. Zakona provjeru akreditacije studijskog programa, odnosno akreditacije visokog učilišta na kojem je kandidat stekao obrazovnu kvalifikaciju u trećoj zemlji. Ako studijski program, odnosno visoko učilište nije akreditirano, nadležno tijelo odbit će zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije sukladno članku 86. stavku 6. Zakona.

16. Sukladno članku 86. stavku 7. Zakona, ako se prilikom usporedbe programa obrazovanja iz članka 86. stavka 1. Zakona utvrdi bitno različit sadržaj prema članku 18. stavku 6. Zakona, kandidat ima pravo izbora dopunske mjere iz članka 18. stavka 1. Zakona, osim u slučajevima iz članka 18. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona.

17. Člankom 86. stavkom 10. Zakona propisno je da u slučaju kad nadležno tijelo utvrdi da postoje bitne razlike u stručnim kvalifikacijama kandidata koje se ne mogu nadoknaditi ni provedbom dopunskih mjera iz članka 18. stavka 1. Zakona, odbit će zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

18. Sukladno članku 20. stavku 4. Zakona u slučaju kad nadležno tijelo utvrdi da postoje bitne razlike u stručnim kvalifikacijama kandidata koje se ne mogu nadoknaditi ni provedbom dopunskih mjera iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, a nisu ispunjeni uvjeti za djelomičan pristup profesiji iz članaka 71. i 72. ovoga Zakona, odbit će zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

19. Prvostupanjsko je tijelo najprije rješenjem KLASA: UP/I-034-04/21-04/50, URBROJ: 330-01-21-2 od 2. studenog 2021. odbilo zahtjev tužiteljice primjenom članka 86. stavka 6. Zakona, a povodom izjavljene žalbe tužiteljice tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-133-04/21 -02/10, URBROJ: 534-07-1-2/3-22-03 od 22. veljače 2022. poništio prethodno navedeno rješenje prvostupanjskog tijela i predmet vratio na ponovni postupak, primjenom odredbi članka 117. stavka 2. i članka 120. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09 i 110/21 – dalje: ZUP). U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je, sukladno uputi tuženika utvrđivalo jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 18. stavka 1. Zakona odnosno jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 20. stavka 4. Zakona ili sukladno članku 84. stavku 2. Zakona, te je 22. ožujka 2022. zatražilo Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko- biokemijski fakultet mišljenje o stečenom obrazovanju i ishodima učenja za tužiteljicu, pri čemu je Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu izvršio usporedbu neakreditiranog programa Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini (koji je tužiteljica završila 20. prosinca 2016.) s programom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu te usporedbu obrazovnog programa Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini nakon akreditacije s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom u Zagrebu.

20.1. Nadalje, Povjerenstvo za utvrđivanje razlika studijskih programa Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu (dalje: Povjerenstvo) donijelo je zatraženu Procjenu nastavnog programa visokoškolske institucije Universitet Bijeljina Farmaceutski fakultet KLASA: 602-05/22-01101, URBROJ: 251-62-01-22- 23 od 28. ožujka 2022. (u daljnjem tekstu: Procjena), kojom je izvršena usporedba studijskog programa Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini prije i nakon akreditacije sa studijskim programom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, te su u postupku vrednovanja nastavnog programa studija farmacije na Farmaceutskom fakultetu u Bijeljini uočene značajne razlike u kvaliteti programa u odnosu na kvalitetu programa studija farmacije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu u smislu znanja, vještina i kompetencija koje se postižu nakon završenih studija.

20.2. Uočene neotklonjive razlike studijskih programa (usporedbe neakreditiranog programa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Bijeljini koji je završila tužiteljica od akademske 2012./2013. godine do 20. prosinca 2016. s programom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, odnosno s Nastavnim planom i programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija farmacije koji se izvodi na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu) utvrđeno je da u cijelosti nedostaju sadržaji iz 9 obaveznih kolegija i to 1. Sociologija i zdravstvo (predavanja 15 + seminar 15 + vježbe 0; 2,5 ECTS), Farmaceutika (predavanja 30 + seminar 15 + vježbe O; 3,5 ECTS), 3. Biofarmacija s farmakokinetikom (predavanja 15 + seminar 15 + vježbe 30; 5,0 ECTS), 4. Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom (predavanja 30 + seminar 15 + vježbe 30; 6,0 ECTS), 5. Magistralna receptura (predavanja O + seminar 5 + vježbe 40; 3,5 ECTS), 6. Biokemija lijekova (predavanja 45 + seminar 15 + vježbe 30; 8,0 ECTS), 7. Ljekarnička skrb (predavanja 25 + seminar 35 + vježbe O; 5,0 ECTS), 8. Zdravstveno zakonodavstvo (predavanja 15 + seminari O + vježbe O; 1,5 ECTS) te 9. Farmaceutska etika i deontologija (predavanja 10 + seminar 5 + vježbe O; 1.5 ECTS). Navedene predmete Povjerenstvo ocjenjuje od iznimnog značaja za izobrazbu zdravstvenog stručnjaka koji vlada i teorijskim znanjima i praktičnim vještinama neophodnim u istraživanju, razvoju i primjeni lijekova. Ukupno navedeni predmeti obuhvaćaju 185 sati predavanja, 120 sati seminara te 130 sati vježbi, odnosno nose zajedno 36,5 ECTS bodova od ukupno 300 ECTS bodova koje student treba ostvariti tijekom studiranja na studiju farmacije Farmaceutsko- biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

20.3. Povjerenstvo je također izradilo usporedbu akreditiranog programa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Bijeljini s programom Farmaceutsko- biokemijskog fakulteta u Zagrebu, odnosno s Nastavnim planom i programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija farmacije koji se izvodi na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je utvrđena razlika kod 6 obaveznih predmeta: 1. Biološka kemija (30 predavanja + O seminar + 15 vježbe; 3,5 ECTS), 2. Biokemija (predavanja 60 + seminar 10 + 30 vježbe; 8,5 ECTS), 3. Klinička biokemija s hematologijom (predavanja 35 + seminar 10 + vježbe 30; 6,0 ECTS); osnovni ciljevi kao i ishodi učenja predmeta Biološka kemija, Biokemija i Klinička biokemija s hematologijom samo djelomično ostvareni sadržajem predmeta Opšta biokemija (P45 + S15 + V15; 8,0 ECTS) te Medicinska biokemija (P30 + S15 +V I S; 6,0 ECTS); 4. Analitika lijekova (predavanja 60 + seminar 15 + vježbe 60; 10,5 ECTS); uzevši u obzir sadržaj predmeta Analitika lijekova koji se izvodi na studiju farmacije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predmeta Analitika lijekova 1 i 2 (ukupno 60 sati predavanja, 45 sati seminara i 30 sati vježbi, odnosno 12,0 ECTS bodova) proizlazi da teme od iznimnog značaja za rad u analitičkom i galenskom laboratoriju kao i registraciji lijekova nisu obrađene poput: Europska farmakopeja, nacionalne farmakopeje, farmakopejske monografije, kontrola kakvoće lijekova i pomoćnih tvari, dobra laboratorijska i proizvođačka praksa, onečišćenja u farmaceutskim tvarima: izvori, vrste i kontrola; Premda je sadržajem predmeta Analitika lekova 1 i 2 obuhvaćen niz instrumentalnih tehnika koje se primjenjuju u ispitivanju kontrole kvalitete lijekova iz nastavnog programa nije uočljivo je li student upoznat s primjenom ovih tehnika u ispitivanju sadržaja i onečišćenja lijekova. Stoga usporedbom ishoda učenja i sadržaja predmeta, predmetima Analitika lekova i i 2 nisu ostvareni neki od najvažnijih ishoda učenja predmeta Analitike lijekova poput: mogućnosti usporedbe različitih analitičkih tehnika i odabira odgovarajuće tehnike za rješavanje specifičnih problema u analitici lijekova, primjene analitičke metode za identifikaciju , ispitivanje čistoće i određivanje sadržaja farmaceutskih tvari te određivanja sadržaja onečišćenja i postotka deklariranog sadržaja u farmaceutskim dozirnim oblicima, kao i analize polimorfa , hidrata, enantiomera i bioloških lijekova različitim analitičkim tehnikama te povezivanja njihove kontrole kakvoće s aspekta bioraspoloživosti, stabilnosti farmaceutskog proizvoda i neželjenih učinaka, 5. Konzultacijske vještine (predavanja 4 + seminar 11 + vježbe O; 1,5 ECTS); Iako se sadržaji predmeta Konzultacijske vještine (P4 + S11 + VO, 1,5 ECTS) i Vještina komunikacije (P15 + Sl5 + VO, 3,0 ECTS) djelomično preklapaju ciljevi predmeta kao i ishodi učenja značajno se razlikuju jer je cilj predmeta Konzultacijske vještine koji se izvodi na studiju farmacije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upoznati studente s osnovnim pojmovima, modelima i načelima interpersonalne komunikacije u kontekstu ljekarne te je osobita pozornost posvećena osposobljavanju studenata konzultacijskim vještinama koje su ključne ne samo u prepoznavanju pacijentovih specifičnih potreba za određenom vrstom famakoterapije već i u izbjegavanju svih njezinih mogućih opasnosti ili rizika, te je nakon položenog predmeta student u stanju postaviti ključna pitanja prilikom prikupljanja medikacijske povijesti, otkloniti razloge bolesnikove nesuradljivosti te motivirati pacijenta da aktivno sudjeluje u primjeni propisane terapije; S druge strane, predmet Vještina komunikacije usmjeren je na podučavanje studenta na općenito razvoj komunikacijskih vještina s nedovoljnim naglaskom na upoznavanje studenata sa strogo strukturiranim modelom konzultacija; 6. Klinička farmacija s farmakoterapijom (predavanja 30 + seminar 45 + vježbe O; 6,0 ECTS); uvidom u Nastavni plan i program Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Bijeljini Klinička farmacija 1 i 2, proizlazi da neki sadržaji ili nisu uopće zastupljeni ili nisu zastupljeni na odgovarajući način poput: medikacijskih pogrešaka, profilaktičke primjene lijekova, posebnosti primjene lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav, primjene hormonske nadomjesne terapije te rješavanje problemskih zadataka kroz interaktivne radionice na principu "problem based learning" gdje se razvijaju praktične vještine i stječu specifična klinička znanja.

20.4. Zaključno Povjerenstvo donosi usporedbu studijskog programa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta „Bijeljina" KLASA: 602-05/21-01/01. 251 -62- 01-21-15 dana 22. prosinca 2021. prije i nakon akreditacije i utvrđenih razlika u studijskim programima Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini prije i nakon akreditacije sa studijskim programom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz kojeg u bitnome proizlazi postojanje značajnih i neotklonjivih (prethodno citiranih) razlika u kvaliteti programa u odnosu na kvalitetu programa studija farmacije na Farmaceutskog – biokemijskom fakultetu u Zagrebu, u smislu znanja, vještina i kompetencija koje se postižu nakon završenih studija. Usporedbom Nastavnog plana i programa integriranog studija farmacije na Farmaceutskom fakultetu u Bijeljini s programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu utvrđeno je da nedostaje sadržaj 9 obaveznih stručnih predmeta te sadržaji tih predmeta nisu obuhvaćeni niti jednim drugim predmetom, te se osnovni ciljevi, sadržaj i ishodi učenja značajno razlikuju kod još 6 obaveznih stručnih predmeta, kako je to prethodno navedeno.

21. Slijedom navedenog, sud ocjenjuje da je prvostupanjsko tijelo pravilno, primjenom članka 86. stavka 10. Zakona, u ponovnom postupku, donijelo rješenje kojim je odbijen zahtjev tužiteljice jer je u postupku, na temelju mišljenja Povjerenstva utvrđeno postojanje bitnih razlika u stručnim kvalifikacijama tužiteljice koje se ne mogu nadoknaditi ni provedbom dopunskih mjera iz članka 18. stavka 1. Zakona, te nisu ispunjeni uvjeti za djelomičan pristup profesiji iz članka 71. i 72. Zakona, pri čemu je tužiteljica diplomirala na tada neakreditiranoj visokoškolskoj ustanovi u Bosni i Hercegovini, te je u postupku i pravilno utvrđeno da nisu ispunjene pretpostavke za primjenu dopunskih mjera u smislu odredbe članka 18. Zakona.

22. Nadalje, neosnovan je navod tužiteljice o povredi prava na izjašnjavanje odnosno sudjelovanje u postupku jer su odlučne činjenice u ovoj upravnoj stvari utvrđene na temelju pisanih dokaza tj. na temelju provedene kvalitativne i kvantitativne usporedbe studijskog programa Farmaceutskog fakulteta u Bijeljini prije i nakon akreditacije sa studijskim programom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu od strane nadležnog Povjerenstva, pri čemu je prvostupanjsko tijelo (kao i tuženik) u odnosu na dostavljeno mišljenje i priložene studijske programe imalo ovlast primijeniti diskrecijsku ocjenu, te sud sukladno odredbi članka 4. stavak 2. ZUS-a smatra da je donesena slobodna ocjena zakonita, potpuno obrazložena te donesena u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ovlast dana. Tužiteljica nije niti u upravnom sporu predložila izvođenje dokaza njenim saslušanjem u svojstvu stranke, a u upravnom postupku imala je mogućnost izjašnjavanja dostavom žalbe protiv prvostupanjskog rješenja.

23. Prema tome, budući sud smatra da donošenjem pobijanog rješenja tuženika nije došlo do povrede prava tužiteljice, kao niti do povrede zakona na štetu tužiteljice, to je primjenom odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te je odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

24. Naknadu troška u ovom upravnom sporu zatražila je tužiteljica i to za trošak sastava tužbe (u iznosu od 497,50 eur/2.500,00 kn uz pripadajući iznos PDV- a) i za trošak zastupanja na raspravi održanoj 7. veljače 2023. (u iznosu od 497,50 eur/2.500,00 kn uz pripadajući iznos PDV-a), sukladno Tbr. 23 i Tbr. 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).

25. Kako je tužiteljica izgubila upravni spor u cijelosti, valjalo je primjenom odredbe članka 79. stavak 4. ZUS-a odlučiti kao u toč. II. izreke ove presude.

U Osijeku 14. veljače 2023.

Sutkinja

Blanka Sajter v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).