Republika Hrvatska
Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški
Nova Gradiška
Poslovni broj: 13 P-511/2022-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz T., OIB…, zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G. protiv tužene S.-M. V., Lj., sada nepoznatog boravišta, zastupane po privremenom zastupniku D. S., odvjetniku u Z. o.u. I. G. i D. S. iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, dana 14. veljače 2023,. nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a nenazočnosti privremenog zastupnika tužene, istoga dana
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj M. Š. iz T. OIB…, stekao pravo vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima nekretnina tužene S.-M. V. r. Z. , Lj. koji se sastoji od 1/4 dijela na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 50 k.o T. i to kčbr. 119 o. l. u l. sa 3 jutra i 982 čhv, što je tužena dužna priznati te trpjeti da tužitelj M. Š. iz T., OIB…, temeljem ove presude ishodi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini a na svoje ime i vlasništvo.
Obrazloženje
1.Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu tužene a na nekretninama upisanim u z.k.ul.br. 50 k.o T. i to kčbr. 119 o. l. u l. sa 3 jutra i 982 čhv
2.U tužbi se između ostalog navodi da su na spomenutim nekretninama stranke upisane kao suvlasnici i to tužitelj u 3/4 dijela, a tuženici svaki u 1/4 dijela. Navodi da je predmetna nekretnina upisana samo formalno kao suvlasništvo tužene u 1/4 dijela, no stvarno i izvanknjižno stanje da je drugačije od upisanog u zemljišne knjige, a to budući tužitelj zajedno sa svojim pravnim prednicima nalazi u samostalnom i nesmetanom posjedu preko 100 godina.
2.2. Boravište tuženika da nije poznato. Stoga da je nužno radi ubrzavanja redovnog postupka te radi zaštite prava i interesa istoga, tuženom kao osobi nepoznatog boravišta, postaviti privremenog zastupnika, s time da tužitelj predlaže da se istome kao privremeni zastupnik postavi odvjetnik D. S.
2.3.Stoga je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.
3.Kako je od strane ovoga suda utvrđeno da boravište tužene nije poznato, dostava poziva za istu vratila se uz naznaku da je ista nepoznata na navedenoj adresi, te kako podaci o boravištu i prebivalištu tužene nisu evidentirani niti u JRO MUP to je istoj po prijedlogu tužitelja a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku (" Narodne novine" broj : 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 ,43/13, 89 /14, 70/19,80/22 – dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi D. S., odvjetnika iz N. G.
4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tužene protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu.
5 .Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. (" Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08
–Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,114/22 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u uvidom u z. k. ul br.50 k.o. T., u izvod iz katastarskog plana za predmetnu nekretninu, u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 9. svibnja 2022. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka V. M. i D. P.
6.Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
7. Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost,kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja,faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu,da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.
8.Nastavno,odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.
9. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.
Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.
Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).
Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.
Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno,ovisno o tome čija se stvar dosjeda.
Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).
Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.
Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).
Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik. 10. Između stranaka je nesporno da su na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br.50 k.o. T. stranke upisane kao suvlasnici tužitelj u 3/4 dijela, a tuženici svaki u 1/3 dijela. Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti dakle i suvlasničkog dijela tužene, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, dakle mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini obzirom na postojeće upise.
11. O tome da su predmetne nekretnine bile u samostalnom i nesmetanom posjedu pravne prednice tužitelja potvrdio je svojim iskazom svjedok V. M. koji cijeli svoj život živi u R. mjestu koje je tri kilometra udaljeno od mjesta T., gdje se svi stanovnici spomenutih mjesta međusobno znaju.
U svom iskazu spomenuti svjedok potvrđuje da je prije tužitelja ovu nekretninu samostalno i nesmetano uživala pravna prednica tužitelja Lj. Z., da je nekretninu uživala na način da je, a obzirom ne živi u T., angažirala druge osobe mještane T. koji su u njezino ime i račun istu obrađivali te da je tome bilo tako sve do Domovinskog rata, za vrijeme kojega je nekretnina obrasla niskim raslinjem, a nakon što je tužitelj istu kupio da je nekretninu iskrčio i priveo kulturi. Danas da je to pašnjak, ograđen u okviru kojega tužitelj drži stoku. Nastavno svjedok napominje da za osobu tužene nikada nije čuo, da ista nikada nije živjela u T., a predmetnu nekretninu da je samostalno i nesmetano uživala Lj. Z., a nakon nje na isti način nekretninu uživa tužitelja.
Svjedok D. P. nema neposredna saznanja o tome tko je prije tužitelja uživao ovu nekretninu, sam je djelatnik tužitelja, zna da je tužitelj vlasnik ove nekretnine i u posjedu iste u cijelosti.
12.Analizirajući iskaze svjedoka koji iskazi su međusobno suglasni utvrđeno je da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina uključujući i trajanje posjeda njegove pravne prednice, da se radi o nekretnini koju je samostalno i nesmetano uživala Lj. Z. u površini kakva je bila prije tako i danas, a na jednak samostalan i nesmetan način istu uživa tužitelj.
13. O tome da je pravna prednica tužitelja bila u posjedu navedenih kvaliteta razvidno je i iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 9.svibnja 2022. iz čl.1.Ugovora gdje se kao predmet prodaje navodi i izvanknjižno vlasništvo iste u 1/4 dijela.
14.Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.
Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.
15.Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da je predmetna nekretnina imala sposobnost stvari da bude u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njezin posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a to je zahtjevu tužitelja udovoljeno, te odlučeno kao u izreci ove presude.
16.Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.
U Novoj Gradiški 14. veljače 2023.
Sutkinja
Jasna Bratek v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.
