Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Zk-27/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Jagodi Renje, u zemljišnoknjižnoj stvari pokrenutoj po službenoj dužnosti radi provedbe prijavnog lista RN 14/20 K.O. V., radi evidentiranja izvedenog stanja ceste Gradskog ureda Grada Z. za katastar i geodetske poslove, odlučujući o žalbama protustranaka: 1. M. Ž. (OIB: …) iz V. G., kojega zastupa punomoćnik A. P., odvjetnik u Z. te 2. V. I. (OIB: …) i 3. N. I. (O.: …), oboje iz B. Z., koje zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u Z., podnesenima protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z- 39901/21 od 2. lipnja 2022. godine i Z-42079/21 od 2. lipnja 2022. godine, dana 14. veljače 2023. godine,

r i j e š i o  j e

I.

Odbijaju se žalbe protustranaka kao neosnovane i potvrđuju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-39901/21 od 2. lipnja 2022. godine i Z- 42079/21 od 2. lipnja 2022. godine.

II.

Nalaže se upis brisanja zabilježbi odbijenih prigovora u Z.U. 2223, 110969, 110970,0110971, 110972, 110973, 110974, 110975 i 110890 K.O. V. novo određena rješenjima Z-39901/21 od 2. lipnja 2022. godine i Z-42079/21 od 2. lipnja 2022. godine, a provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu istog suda.

Obrazloženje

1.

Pobijanim rješenjem broj Z-39909/21 od 2. lipnja 2022. godine odbijen je prigovor M. Ž. kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-11503/20 od 3. srpnja 2021. godine, te je određena zabilježbe odbijanja toga prigovora u odgovarajućim zemljišnoknjižnim ulošcima u K.O. V. novo. 1.1.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio M. Ž., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se isto preinači sukladno žalbenim navodima.

2.

Pobijanim rješenjem broj Z-42079/21 od 2. lipnja 2022. godine odbijen je prigovor V. I. i N. I. kao neosnovan te je potvrđeno rješenje ovlaštenog

GžZk-

27/2022-2

zemljišnoknjižnog referenta broj Z-11503/20 od 3. srpnja 2021. godine, te je određena zabilježba odbijanja toga prigovora u odgovarajućim zemljišnoknjižnim ulošcima u K.O. V. novo.

2.1.

Protiv tog rješenja žalbu su podnijeli V. i N. I., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se isto preinači sukladno žalbenim navodima.

3.

Žalbe nisu osnovane.

4.

Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-11503/2020 od 3. srpnja 2021. godine (list 302-314 spisa) dopuštena je, temeljem odredbe članka 131. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje: ZoC) provedba prijavnog lista broj RN-14/2020 iz srpnja 2019. godine, na način da se mijenja površina čest. br. 398 K.O. V. novo od 188 m² i upisuje ista čestica s površinom od 91 m² .

4.1.

Prvostupanjski je sud citiranim rješenjima od 2. lipnja 2022. godine odbio prigovore protustranaka izjavljene protiv istih, zaključivši da je prijedlog bio osnovan, jer su se ispunili zakonski uvjeti za provedbu opisanog prijavnog lista radi upisa nerazvrstanih cesta temeljem članka 131. Zakona o cestama.

5.

Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud u pobijanim rješenjima istaknuo da se u konkretnom slučaju radi o provedbi prijavnog lista radi evidentiranja izvedenog stanja ceste, kojega tijelo nadležno za poslove katastra Grada Z. u smislu odredbe članka 131. ZoC dostavilo zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti, a kojim su evidentirane nerazvrstane ceste (ulice) – I. i A. G. B., i to (pored ostalih) i na dijelu čest.br. 398 K.O. V. novo koja je uknjižena kao suvlasništvo žalitelja. Uz prijavni list dostavljeno je i Očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje Grada Z. od 13. kolovoza 2019. godine (list 84) iz kojeg proizlazi da predmetni geodetski elaborat odgovara izvedenom stanju cesta, koje su do stupanja na snagu ZoC bile izgrađene, koristile se za promet vozila i bile pristupačne većem brojku korisnika.

6.

Naime, predmetni prijavni list je sačinjen radi potrebe upisa izvedenog stanja nerazvrstane ceste sukladno odredbi članka 131. i 133. stavak 1. ZoC, kojim odredbama je propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema stavku 2. istog članka postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. toga članka u vlasništvu jedinice lokalne upisom nerazvrstane ceste javnog samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti

dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. istog članka propisano je da nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Stavkom 4. istog članka propisano je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu ZoC, koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i

GžZk-

27/2022-2

nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. toga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Stavkom 5. istog članka propisano je da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a stavkom 6. da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stavkom 7. istog članka propisano je da nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

7.

Dakle Zakon o cestama, u dijelu koji se odnosi na upis cesta, predstavlja lex specialis u odnosu na ZZK, te sukladno istom za provedbu prijavnog lista u zemljišnoj knjizi nije potrebna suglasnost nositelja knjižnih prava u smislu odredbe članka 164. stavak 4. ZZK, pa niti suglasnost žalitelja, a sud nije dužan ni ovlašten ispitivati pravilnost postupka izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata odnosno prijavnog lista, već je dužan dostavljeni prijavni list provesti u zemljišnoj knjizi ukoliko je isti propisno sastavljen i usklađen sa stanjem zemljišne knjige i to bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

8.

Isto tako zemljišnoknjižni sud nije dužan, a ni ovlašten utvrđivati je li glede nekretnina koje su obuhvaćene predmetnim prijavnim listom proveden postupak izvlaštenja te da li je prijašnjim vlasnicima isplaćena naknada za dio zemljišta koji je stekao status nerazvrstane ceste, a potencijalno oštećene osobe, pa i žalitelji, zaštitu svojih prava mogu ostvarivati kroz odgovarajući parnični postupak. 9.

Navodima žalbi žalitelji nisu dovele u sumnju odlučna činjenična utvrđenja zemljišnoknjižnog suda i primjenu materijalnog prava. Nakon što su u žalbi opisale činjenično stanje koje je prethodilo donošenju pobijanog rješenja, žaliteljice navode da Zakon o cestama ne može predstavljati lex specialis obzirom da je riječ o ustavnopravnoj kategoriji po čl. 48. Ustava Republike Hrvatske u kojem je normirano da se u Republici Hrvatskoj jamči pravo vlasništva, dok se institut vlasništva, a također i njegova ograničenja uređuje u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Žaliteljice tvrde da niti jedna zakonska odredba ne predviđa mogućnost da se vlasniku nekretnine ona oduzme iz vlasništva bez njegove suglasnosti i bez ikakve naknade.

10.

U odnosu na istaknute žalbene navode da se Ustavom RH jamči pravo vlasništva, ovaj sud naglašava da Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju broj U- I-6326/2011 i dr. od 7. veljače 2017. godine nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 133. Zakona, kao niti članaka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 92/14.), jer je zauzeo stajalište da zakonsko uređenje iz članka 133. Zakona o cestama ne predstavlja oduzimanje vlasništva obzirom da su Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne samouprave na javnim cestama, odnosno nerazvrstanim cestama, stekle pravo vlasništva na temelju samog zakona, odnosno da se radi o

GžZk-

27/2022-2

zakonskom uređenju načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja na nekretninama, a također iznesen je i pravni stav da pojedini bivši vlasnici, ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima, imaju mogućnost postavljati zahtjeve obvezno pravne prirode, odnosno tražiti eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto, time da za to trebaju pokrenuti parnične postupke pred nadležnim sudovima.

10.1.

Stoga, kako je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak u kojem sud odlučuje na temelju isprava i stanja zemljišne knjige, žalitelji svoja eventualna prava ne mogu ostvarivati u ovom zemljišnoknjižnom postupku već u posebnom parničnom postupku.

11.

Slijedom iznijetog, kako je odbijanjem prigovora žalitelja i potvrđivanjem rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, to je žalbe protustranaka valjalo odbiti kao neosnovane i potvrditi pobijana rješenja, te odrediti brisanje zabilježbi odbijenih prigovora (članak 149. stavak 3. ZZK).

U Šibeniku, 14.veljače 2023. godine

S U D A C

Jagoda Renje