Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4905/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog I.Č., zbog prekršaja iz članka 54. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka od 14. rujna 2021. pod brojem: 511-05-34/05-3-436-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 9. veljače 2023.
p r e s u d i o j e
I. Djelomičnim prihvaćanjem prigovora okr. I.Č., a u povodu prigovora i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci tog naloga označava djelom prekršaja iz članka 54. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju tog propisa okrivljeniku se izriče novčana kazna u iznosu od 660,00 EUR[1] (šestošezdeset eura)/ 4.972,77 (četiritisućedevetstosedamdesetdvije kune i sedamdesetsedam lipa), koju kaznu je na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona dužan platiti u šest jednakih mjesečnih obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od petnaest dana od dana primitka ove presude, a svaki slijedeći obrok u razmacima od trideset dana, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
II.
U ostalom dijelu, odbija se prigovor okr. I.Č. kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.
III. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik I.Č. je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) / 113, 02 kn (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku petnaest dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. I.Č. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 54. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna.
1.1. Istim nalogom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom a kategorije u trajanju od 1 mjeseca.
1.2. Okrivljenik je nadalje obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 kuna.
2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. Okrivljenik priznaje djelo i iskazuje žaljenje, te smatra da je kazna prestroga s obzirom da plaća kredit i težih je materijalnih prilika. Također moli blažu zaštitnu mjeru jer mu je vozačka dozvola potrebna za svakodnevno putovanje na posao i rad na poslu.
2.2. Okrivljeni predlaže da se prigovor prihvati i da mu se dopusti obročna otplata kazne.
3. Prigovor je djelomično osnovan.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakon i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Budući da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto niže minimalne novčane kazne za predmetni prekršaj, to je sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju trebalo primijeniti novi Zakon (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) jer je povoljniji za okrivljenika.
6. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjsko prekršajno tijelo je kaznu izreklo u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu, koju mjeru kazne je po službenoj dužnosti prihvatio i ovaj Sud. Takvu mjeru kazne i ovaj Sud smatra primjerenom težini i opasnosti djela, te stupnju prekršajne odgovornosti, dok podnositelj prigovora ne ističe (i ne dokumentira) nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje najniže propisane mjere novčane kazne (primjenom instituta ublažavanja).
6.1. Međutim, uvažavajući navode prigovora kojima okrivljenik upire na nemogućnost plaćanja kazne ovaj Sud je sukladno odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona odobrio otplatu novčane kazne u šest jednakih mjesečnih obroka, smatrajući da će se na taj način, imajući na visinu izrečene kazne, omogućiti lakše plaćanje kazne.
7.
Odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije utemeljena je na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, pa je i ovaj Sud mišljenja da je, s obzirom na prirodu i težinu počinjenog prekršaja te stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu i njihove imovine, primjena zaštitne mjere opravdana, smatrajući da je od okrivljenika potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju i poticajno djeluju na ponavljanje ovakvog prekršaja te da je mjera razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju. Naime, zaštitna mjera je već izrečena u minimalno propisanom vremenu trajanja, pa nema uvjeta za izricanje zaštitne mjere u kraćem trajanju.
7.1. U svezi navoda okrivljenika da mu je vozača dozvola potrebna za svakodnevni rad i putovanje na posao ističe se da takvi paušalni navodi ne dovode u pitanje osnovanost i trajanje zaštitne mjere.
8. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
9. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 9. veljače 2023.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Postaji prometne policije Rijeka u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.