Poslovni broj: 19 UsI-3488/21-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja B…. . ., Š., N.p. . . , OIB …, zastupan po opunomoćeniku J. B.,

odvjetniku u Z., Z. F. . . , protiv tuženika Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22, zastupanog po službenim osobama P. V. i D. J., radi dodjele bespovratnih sredstava, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 31. siječnja 2023. godine u prisutnosti opun. tužitelja i opunomoćenika tuženika, dana 8. veljače 2023. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja točke II. rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, KLASA: UP/I-910-04/20- 02/101, URBROJ: 538-05-3-3-2/575-21-5 od 29. rujna 2021.

II. O troškovima spora sud će odlučiti naknadno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.Točkom II. rješenja tuženika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, KLASA: UP/I-910-04/20-02/101, URBROJ: 538-05-3-3-2/575-21-5 od 29. rujna 2021. godine odbijen je prigovor korisnika, ovdje tužitelja izjavljen na postupanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povodom Odluke o utvrđenoj nepravilnosti Klasa: 018-10/15-01/5 Urbroj: 563-11-6/299-20-257 od 31. siječnja 2020. godine u odnosu na točke 1. Kvalifikacije za Stručnjaka 5 – Voditelj građenja 2.1. Specifično stručno iskustvo za stručnjaka 1- Voditelj tima.

2.Tužitelj u tužbi navodi kako je 6. ožujka 2017. sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz fondova Europske unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. (referentni broj ugovora KK.06.3.1.02.0001.) za projekt "Uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije-Županijski centar za gospodarenje otpadom B.-…

..". U okviru projekta tužitelj je proveo postupak javne nabave velike vrijednosti predmeta nabave „Projektiranje i izvođenje radova izgradnje MBO postrojenja i pratećih objekata na ..". Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 130.531.232,38 HRK bez PDV-a, te je sklopljen ugovor o javnoj nabavi s ponuditeljem zajednicom ponuditelja G…., P…. . i V. D.

P. .. s ugovornom vrijednošću nabave od 196.263.949,00 HRK bez PDV-a.

Prilikom ex post provjere prihvatljivosti predmetne nabave Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svojstvu posredničkog tijela razine 2 (dalje PT2 ili Fond) utvrdio je nepravilnost te je dopisom KLASA: 563-11-6/299-20-257, URBROJ: 563- 11-6/299-20-257 od 31. siječnja 2020. o tome obavijestio Tužitelja. Tuženik je prigovor tužitelja odbio u odnosu na točku 1. Odluke o utvrđenoj nepravilnosti – Kvalifikacija za Stručnjaka 5- Voditelj građenja, 2.1. Specifično stručno iskustvo ta stručnjaka 1- Voditelj tima Odluke o utvrđenoj nepravilnosti.

U obavijesti o utvrđenoj nepravilnosti glede točke 1. kvalifikacije za stručnjaka 5 Voditelj građenja, PT2 se, navodi tužitelj, u odnosu na ovu nepravilnost paušalno pozvao na odredbu članka 26. st. 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/2015, dalje Zakon) prema kojem se za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Tužitelj navodi da predmetna odredba ne znači da se za glavnog inženjera gradilišta može imenovati osoba iz svih četiri struke, već da je bitan dio predmetne odredbe koji upućuje da se imenovanje mora izvršiti u okviru zadaća pojedine struke, pri čemu svaka struka može voditi građenje samo onih građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Predmetni projekt nije u opisu zadaća strojarske i elektrotehničke struke i ista ga ne može projektirati tako ni voditi građenje. Građevinska struka ovlaštena je projektirati sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije (članak 50.) dok arhitektonska struka projektira zgrade te projekte instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama (članak 49.). Dalje, prema članku 55. Zakona građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka, a arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka. Iako arhitektonska struka može obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka, iz opisa projekta je razvidno da se radovi ne sastoje samo u građenju zgrade pa iz tog razloga vođenje građenja ovih građevina nije u okviru zadaća ni arhitektonske struke. Dakle iako se projekt dijelom sastoji od zgrada, zbog toga što su te zgrade pojedinačne građevine unutar sustava infrastrukturne građevine projekt je u konačnici isključen iz definicije zgrade.

Zato je jedini pravilan zaključaj da budući da predmetni projekt nije zgrada u smislu Zakona o gradnji, arhitektonska struka ne može ga projektirati, a zbog toga niti voditi građenje. Stoga bi, ističe tužitelj, poslove vođenja građenja i izvođenja radova konkretne građevine mogla obavljati samo građevinska struka jer je jedino ovoj struci projekt u cijelosti unutar okvira zadaće struke. U odnosu na odbijeni prigovor glede utvrđene nepravilnosti u odnosu na stručnjaka 1- Voditelja tima tužitelj navodi kako tuženik paušalno ističe da je zahtjev za najmanje tri projekta ili industrijska postrojenja ugovarana po modelu FIDIC-a ili jednakovrijedno, prekomjeran zahtjev, a niti u jednom dijelu ne pojašnjava u čemu se prekomjernost sastoji. Tužitelj navodi kako je minimalna razina sposobnosti pravni standard koji nije jednoznačno određen, odnosno isti je različit kod svakog pojedinog slučaja, te ističe da bi traženo iskustvo u nekom drugom slučaju možda bilo prekomjerno, međutim ne i u konkretnom slučaju obzirom na kompleksnost predmeta nabave. Stoga je osporeno rješenje u tom dijelu nemoguće ispitati te kako je stoga i nezakonito. Nadalje, tužitelj ističe kako se prilikom određivanja financijske korekcije treba voditi načelom razmjernosti te kako se ne smije zanemariti činjenica složenosti i važnosti predmetnog projekta te da 10% financijske korekcije u konkretnom slučaju predstavlja nepravilan iznos od 13.694.379,60 HRK, dok se 9.773.130,94 HRK odnosi na bespovratna sredstva EU..

Navodi da je predmetni projekt tehnološki i građevinski zahtjevan te je upravo stoga minimalna razina sposobnosti veća od nekog jednostavnijeg i manje zahtjevnog projekta, pri čemu posebno naglašava činjenicu kako je za predmet nabave pristigao velik broj ponuda-njih 5, te da stoga nije točno da je predmetnim uvjetom ograničio tržišno natjecanje. Predlaže poništiti točku II. rješenja tuženika.

3.Tuženik je u dostavljenom odgovoru na tužbu prvenstveno istaknuo kako je tužba nepravodobna budući da je tužitelj osporeno rješenje zaprimio dana 5. listopada 2021. godine, a da je tužba podnesena dana 5. studenog 2021. godine.

Nadalje, tuženik navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, budući da je, suprotno navodima tužitelja, pobijano rješenje od 29. rujna 2021. doneseno u skladu sa zakonom te tuženik ostaje pri svim navodima iz obrazloženja predmetnog rješenja. Tuženik u odnosu na navode tužbe koji su identični navodima prigovora, ističe da je uzeo u obzir sve navedeno u dostupnoj dokumentaciji i navode iz prigovora, te zaključio kako je FZOEU pravilno utvrdio da je tužitelj postupajući na navedeni način počinio nepravilnosti iz Pravila o financijskim korekcijama v.5.1. Prilog 1 (Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija- obveznici Zakona o javnoj nabavi), koja su pripremljena u skladu s Odlukom Europske komisije C(2019) 3452 od 14. svibnja 2019. godine o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka, a koje se u slučaju nepoštivanja primjenjivih pravila javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija, opisane točkom 14. Tuženik ističe kako je uvidom u Dokumentaciju o nabavi (točka 4.3.3. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima) utvrđeno da je tužitelj kao naručitelj propisao, između ostalog, da stručni kadar koji ponuditelj mora imati na raspolaganju čini i Stručnjak 5- Voditelj građenja. Naime, za predmetnog Stručnjaka 5 propisano je kako isti mora u vidu kvalifikacija i vještina zadovoljiti sljedeće uvjete: visoku ili višu stručnu spremu odnosno završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u znanstvenom polju građevinarstva, zvanje: ing. građ., dipl. ing, grad., univ. bacc.ing.aedif., mag. ing. aedif., struč. spec. ing. aedif. te kako mora posjedovati pravo uporabe strukovnog naziva „,ovlašteni voditelj građenja" sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, a što uzimajući u obzir činjenicu da su predmetom nabave bile usluge projektiranja, izvođenja radova, te ishođenja dozvola (uključivo ali ne ograničavajući se na: građevinska, okolišna, uporabna, privremena za gospodarenje otpadom), te uzimajući u obzir relevantne zakonske odredbe čl. 24. 26. st.2. i 55. st.1. I 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te članak 28. st.1 Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine"; broj: 78/15, 114/18) iz kojih zakonskih odredbi proizlazi kako nije propisano ograničenje u smislu da voditelj građenja bude isključivo građevinske struke, pa je stoga navedeni uvjet restriktivne naravi koji ima učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave za tržišno natjecanje. Tužitelj je, ističe tuženik, propisivanjem spornog uvjeta onemogućio sudjelovanje ponuditeljima koji na raspolaganju imaju ovlaštene voditelje građenja ostalih odgovarajućih struka u smislu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Nadalje, suprotno navodima tužitelja, predmet nabave nisu bili isključivo građevinski radovi već i projektiranje elektrotehničkih i strojarskih građevina. Također, ističe kako je tužitelj Dokumentacijom o nabavi za Stručnjaka 4: Projektant tehničko-tehnološkog projekta MBO postrojenja tražio da isti glede kvalifikacije i vještine zadovoljava uvjet: visoka stručna sprema odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od minimalno 4 godine u znanstvenom polju tehničkih znanosti. Dakle, ostaje nejasno zašto je tužitelj ograničio uvjete u vidu kvalifikacija za Stručnjaka 5: Voditelja. Kako, dakle zakonom nije propisano da voditelj građenja bude isključivo građevinske struke te je navedeni uvjet restriktivne naravi te da isti ima učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave za tržišno natjecanje, te je tužitelj propisivanjem restriktivnog uvjeta postupio suprotno odredbi članka 256. Zakona o javnoj nabavi (..Narodne novine"; broj: 120/16; u nastavku teksta: ZJN) kojim je stavkom 3. propisano da prilikom određivanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta, javni Naručitelj smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj nabavi. Također, Tužitelj je postupio protivno načelu razmjernosti i zaštite tržišnog natjecanja obzirom da je onemogućio sudjelovanje ponuditeljima koji raspolažu ovlaštenim voditeljima građenja ostalih odgovarajućih struka.

U odnosu na utvrđenu nepravilnost glede specifičnog stručnog iskustva za Stručnjaka 1-Voditelja tima, tuženik navodi kako je tužitelj je Dokumentacijom o nabavi propisao kako ponuditelj mora imati na raspolaganju stručni kadar sa traženim uvjetima te se tako za Stručnjaka 1, odnosno Voditelja tima, u vidu specifičnog stručnog iskustva tražilo da isti ima prethodno iskustvo kao voditelj tima Izvođača radova na projektiranju i izgradnji objekata i to najmanje tri infrastrukturna projekta ili industrijska postrojenja ugovarana po modelu FIDIC-a ili druge jednakovrijedne modele ugovora, a koja su pod njegovim vođenjem uspješno izvedena i stavljena u funkciju. Nadalje, Tuženik je Dokumentacijom o nabavi (točka 4.3.1. Popis glavnih usluga projektiranja izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom 7 godina koje prethode toj godini) propisao kako ponuditelj mora dokazati da je u definiranom periodu završio usluge projektiranja na izgradnji: 1. dokaz da je uredno izvršio usluge projektiranja glavnog projekta za najmanje jedno postrojenje za obradu/sortiranje otpada, minimalnog kapaciteta 5t/h; 2. dokaz da je uredno izvršio usluge projektiranja glavnog projekta biološke obrade-kompostiranja (kompostiranje na hrpama), minimalnog ulaznog kapaciteta od najmanje 3.000 tona/godišnje; 3. dokaz da je izvršio barem jednu uslugu projektiranja glavnog projekta za najmanje jednu odlagališnu plohu neopasnog i/ili opasnog otpada kapaciteta od najmanje 50.000 m3 po plohi; 4. dokaz da je izvršio barem jednu uslugu projektiranja glavnog projekta na MBO postrojenju s biološkom obradom kompostiranjem, minimalnog ulaznog kapaciteta od 20.000 t/godišnje. Zatim, Tužitelj je točkom 4.3.2 (Popis radova izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom 7 godina koje prethode toj godini) propisao kako ponuditelj mora dokazati da je u definiranom periodu izveo radove na izgradnji: dokaz da je izveo radove na izgradnji za najmanje jednu odlagališnu plohu neopasnog i/ili opasnog otpada kapaciteta od najmanje 50.000 m3 po plohi te dokaz da je izveo radove na MBO postrojenju s biološkom obradom kompostiranjem, minimalnog ulaznog kapaciteta od 20.000 t/godišnje. Uzevši u obzir prethodno iznesene uvjete sposobnosti koje je Tužitelj propisao Dokumentacijom o nabavi, odnosno popise glavnih usluga te popis radova izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i 7 godina koje prethode toj godini te specifično stručno iskustvo na najmanje tri infrastrukturna projekta ili industrijska postrojenja ugovarana po modelu FIDIC-a. Navedeno traženje predstavlja prekomjeran zahtjev u suprotnosti sa člankom 256. stavkom 3. ZJN-a kojim je propisano je kako prilikom određivanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta, javni Naručitelj smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će gospodarski subjekt izvršiti ugovor o javnoj nabavi. Okolnost da je tužitelj propisao za Voditelja tima uvjet od najmanje tri infrastrukturna projekta ili industrijska postrojenja ugovarana po modelu FIDIC-a ili jednakovrijednih modela ugovora te uz to tražio popis glavnih usluga projektiranja izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom sedam godina koje prethode toj godini te da se isto može dokazati s najviše kumulativno dvije reference, se ni u kojem slučaju ne može smatrati minimalnom razinom sposobnosti iz članka 256. ZJN-a. Sukladno relevantnim odredbama ZJN-a, svi uvjeti sposobnosti moraju biti povezani s predmetom nabave i razmjerni predmetu nabave te prilikom određivanja uvjeta sposobnosti, javni naručitelj mora voditi računa o načelima javne nabave, među kojima su posebice važna načelo tržišnog natjecanja, jednakog tretmana gospodarskih subjekata i zabrane diskriminacije. Nije osnovan navod tužitelja da je osigurana dovoljna razina tržišnog natjecanja obzirom da je u konkretnom slučaju pristiglo pet ponuda nije osnovana obzirom da je za pretpostaviti kako bi broj pristiglih ponuda bio veći da nije bilo spornih uvjeta.

Tuženik ističe kako je Pravilima za predmetnu vrstu nepravilnosti opisanu točkom 14.-Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran, ali ipak ima odvraćajući učinak na gospodarske subjekte, propisana stopa financijske korekcije od 25% uz mogućnost umanjenja iste na 10% ili 5% pod određenim okolnostima. FZOEU je dakle u konkretnom slučaju već umanjio stopu financijske korekcije na 10% uzevši u obzir olakotne okolnosti. Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u članku 1.1. stavku 1.2. propisano je da se bespovratna sredstva dodjeljuju Korisniku u skladu s uvjetima utvrđenima u Općim uvjetima i u tim Posebnim uvjetima, za koje Korisnik (Tužitelj) izjavljuje da ih je u cijelosti primio na znanje i prihvatio. Kako je već istaknuto u pobijanom Rješenju u članku 2. točki 36. Uredbe (EU) broj 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2003, definirana je nepravilnost" kao svako kršenje prava Europske unije ili nacionalnog prava u vezi s primjenom prava Unije koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom. Obzirom na sve navedeno predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu.

4.Sud je 30. studenog 2022. i 31. siječnja 2023. godine održao javnu raspravu, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, na koja ročišta su pristupili opunomoćenik tužitelja i opunomoćenici tuženika.

5.Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5.Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj Sud utvrdio je da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6.Iz stanja spisa proizlazi među strankama nesporno činjenično stanje:

- tužitelj je kao korisnik dana 6. ožujka 2017. godine je sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz fondova Europske unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. (referentni broj ugovora KK.06.3.1.02.0001.) za projekt Uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije-Županijski centar za gospodarenje otpadom B.-f….;

- u okviru projekta tužitelj je proveo postupak javne nabave velike vrijednosti predmeta nabave „Projektiranje i izvođenje radova izgradnje MBO postrojenja i pratećih objekata na …". Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 130.531.232,38 HRK bez PDV-a te je sklopljen ugovor o javnoj nabavi s ponuditeljem zajednicom ponuditelja G….., P. .. i V. D.

P. ... s ugovornom vrijednošću nabave od 196.263.949,00 HRK bez PDV-a,

- ex post provjerom prihvatljivosti predmetne nabave Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost , posredničko tijelo u svojstvu posredničkog tijela razine 2 (dalje PT2 ili Fond) utvrdilo je nepravilnost te je dopisom KLASA: 563-11-6/299-20- 257, URBROJ: 563-11-6/299-20-257 od 31. siječnja 2020. o tome obavijestio tužitelja;

-protiv navedene odluke PT2-a tužitelj je uložio prigovor koji je sada djelomično odbijen pobijanim rješenjem, te je tužitelj pokrenuo ovaj upravni spor u kojem osporava zakonitost točke II. rješenja kojom je odbijen prigovor izjavljen na postupanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povodom Odluke o utvrđenoj nepravilnosti Klasa: 018-10/15-01/5 urbroj: 563-11-6/299-20-257 od 31. siječnja 2020. godine u odnosu na točke 1. Kvalifikacije za Stručnjaka 5 – Voditelj građenja 2.1. Specifično stručno iskustvo za stručnjaka 1- Voditelj tima

.

7.Uredbom (EU) br. 1303/2013 propisana je odgovornost država članica u sustavima upravljanja i kontrole i njihova dužnost da spriječe, otkriju i isprave nepravilnosti, te osiguraju povrat neopravdano isplaćenih sredstava zajedno s mogućim zateznim kamatama. Prema odredbi članka 143. Uredbe (EU) br. 1303/2013, države članice provode potrebne financijske korekcije u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima koje su otkrivene u operacijama ili u operativnim programima, a financijske korekcije sastoje se od ukidanja dijela ili cijelog javnog doprinosa nekoj operaciji ili operativnom programu. U svrhu provedbe navedene Uredbe, Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. uspostavljen je institucionalni okvir za upravljanje i provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u RH u razdoblju od 2014. do 2020. te su određene institucije koje obavljaju funkcije koordinacijskog tijela za upravljanje fondovima i neovisnog revizijskog tijela i određene su njihove funkcije i odgovornosti.

7.1Uredba (EU) 1303/2013 u članku 2. točki 36. definira "nepravilnosti" kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koja proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koja šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom.

7.2.Prema članku 1. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. („Narodne novine“ 92/14.; dalje: Zakon), mjerodavnog u konkretnom slučaju, tim se Zakonom u svrhu provedbe Uredbe (EU) br. 1303/2013 uspostavlja institucionalni okvir za upravljanje i provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. - 2020. (dalje u tekstu: ESI fondovi), određuju institucije koje obavljaju funkcije Koordinacijskog tijela za upravljanje ESI fondovima i Neovisnog revizijskog tijela te njihove funkcije i odgovornosti.

7.3Odredbom članka 143. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 propisano je da države članice provode potrebne financijske korekcije u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima koje su otkrivene u operacijama ili u operativnim programima. Financijske korekcije sastoje se od ukidanja dijela ili cijelog javnog doprinosa nekoj operaciji ili operativnom programu. Države članice uzimaju u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijskog gubitka za fondove ili EFPR te provode i odgovarajuće korekcije. Upravljačko tijelo evidentira financijske korekcije u računima za obračunsku godinu u kojoj je odlučeno o ukidanju sredstava.

7.4. Sud Europske unije je u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun. Stoga, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te povreda pravila postupka javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda.

8. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni članka 122. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09; dalje: ZUP) prema kojem o prigovoru čelnik tijela odlučuje rješenjem na koje stranka ima pravo žalbe, a protiv drugostupanjskog rješenja o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

9.Među strankama je sporno je li osporavanim rješenjem pravilno i zakonito odbijen kao neosnovan prigovor tužitelja tužitelja, izjavljen povodom Odluke o utvrđenoj nepravilnosti Klasa: 018-10/15-01/5 urbroj: 563-11-6/299-20-257 od 31. siječnja 2020. godine u odnosu na točku 1. Odluke o utvrđenoj nepravilnosti – Kvalifikacija za Stručnjaka 5- Voditelj građenja, 2.1. Specifično stručno iskustvo za stručnjaka 1- Voditelj tima Odluke o utvrđenoj nepravilnosti, odnosno da li je tužitelj propisivanjem uvjeta za Stručnjaka 5 prema kojima isti mora u vidu kvalifikacija i vještina zadovoljiti sljedeće uvjete: visoku ili višu stručnu spremu odnosno završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u znanstvenom polju građevinarstva, zvanje: ing. građ., dipl. ing, grad., univ. bacc.ing.aedif., mag. ing. aedif., struč. spec. ing. aedif, propisao restriktivni uvjet, odnosno da li je to učinio traženjem specifičnog stručnog iskustva za Stručnjaka 1- Voditelja tima.

10.Ocjenjujući zakonitost postupanja tuženog tijela, kao i zakonitost osporavanog rješenja, po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, a kako to isti neosnovano smatra već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo.

11.Što se tiče nepravilnosti glede propisanih uvjeta za stručnjaka 5-voditelja građenja, među strankama nije bilo sporno da je tužitelj propisao da traženi stručnjak mora biti isključivo građevinske struke. Odredbom čl. 26.st.2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine 78/2015) propisano je da se za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u komoru .

12.Člankom 54. istog zakona propisano je kako arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovom zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka. St.3. tog zakona propisano je kako arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrade i izvođenja radova na zgradi koje su ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

13.Odredbom čl. 28. st.1. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine 78/15, 114/18) propisano je da pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete: 1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci ili da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim zakonom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci ili da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci; 2. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita. Stavkom 2. istog članka propisano je kako upisom u imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova.

14.Imajući na umu ovakve zakonske odredbe, te uzimajući u obzir kako iz Dokumentacije o nabavi proizlazi da predmetom nabave nisu bili samo građevinski radovi već i projektiranje strojarskih i elektrotehničkih građevina, to je, po ocjeni ovog suda neosnovan navod tužitelja da je poslove vođenja građenja, odnosno izvođenja radova mogao obavljati isključivo stručnjak građevinske struke. Stoga je i po ocjeni ovog suda, tužitelja propisivanjem tako restriktivnog uvjeta postupio protivno odredbi čl. 256. Zakona o javnoj nabavi, te protivno načelu razmjernosti i zaštite tržišnog natjecanja.

15.Što se pak tiče utvrđene nepravilnosti glede stručnog iskustva za Stručnjaka 1- Voditelja tima, tužitelj je u tužbi ustrajao na tome da zahtjev o postojanju prethodnog iskustva na najmanje tri projekta ili industrijska postrojenja ugovorena po modelu FIDIC-a ne predstavlja prekomjeran zahtjev jer je u konkretnom riječ o specifičnom projektu koji zahtijeva određenu razinu iskustva koju treba imati stručnjak voditelj tima, a pritom zakon izrijekom ne zabranjuje određivanje više uvjeta tehničke i stručne sposobnosti. Navedeno stajalište tužitelja, po ocjeni ovog suda nije osnovano, niti je utemeljeno na odredbama Zakona o javnoj nabavi, a ni propisima EU. Naime, odredbom čl. 69. Zakona o javnoj nabavi propisano je da javni naručitelj može tražiti od ponuditelja da zadovolje minimalne razine financijske, tehničke i stručne sposobnosti. Osim toga, tuženik je pravilno naveo kako se prekomjernost ogleda i u činjenici da je uz navedeni uvjet (tri infrastrukturna projekta ili postrojenja ugovorena po modelu FIDIC-a) postavljen i uvjet dostave popisa glavnih uvjeta projektiranja te radova izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak i tijekom sedam godina koje prethode toj godini, a što se može dokazati s najmanje jednom, a najviše četiri reference- u odnosu na uslugu projektiranja, odnosno najviše dvije kumulativno dvije reference- vezano za izvedene radove. Navedeni zahtjev, po ocjeni ovog suda protivan je i prethodno citiranoj odredbi čl. 256. Zakona o javnoj nabavi, pri čemu su bez utjecaja na zakonitost osporenog rješenja tuženika, navodi tužitelja o tome da je osigurana dovoljna razina tržišnog natjecanja obzirom da se u konkretnom slučaju javilo čak 5 ponuditelja. Naime, kako pravilno navodi tuženik, realno je pretpostaviti da bi ponuditelja bilo i više kada ne bi bio postavljen ovako restriktivan uvjet, odnosno prekomjeran zahtjev.

16.Što se pak tiče navoda tužitelja u odnosu na visinu financijske korekcije, valja reći kako je Pravilima o financijskim korekcijama koja su određena u skladu s Odlukom Europske komisije C(2019) 3452 od 14. svibnja 2019. godine o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje se u slučaju nepoštivanja pravila o javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija, propisano, za predmetnu vrstu nepravilnosti opisanu točkom 14. Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran, ali ipak ima odvraćajući učinak, stopa financijske korekcije od 25% uz mogućnost smanjenja iste na 10, odnosno 5% pod određenim okolnostima. U konkretnom slučaju, PT2 je ocjenjujući ozbiljnost kršenja propisa u odnosu na stvarni i potencijalni financijski učinak na proračun iz kojeg se financira ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, razinu tržišnog natjecanja, te odvraćajući učinak na potencijalne ponuditelje, odredilo stopu ispravka od 10%, a koju stopu je tuženik držao ispravno određenom, s čime je suglasan i ovaj sud.

17.Obzirom na sve navedeno sud utvrđuje da postupanjem javnopravnog tijela nisu povrijeđena prava i pravni interesi tužitelja te je stoga, temeljem odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

18. O troškovima spora, sud će odlučiti posebnim rješenjem.

U Splitu, 8. veljače 2023. godine

Sutkinja

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

DNA:

-opunomoćeniku tužitelja

-tuženiku Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22