REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1193/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. J., OIB: … , iz S., zastupanog po punomoćnici I. I. R., odvjetnici u S., protiv tuženika A. O. d.d., OIB: … , iz Z., zastupanog po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu G. & p., Pisarnica S., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv dijela toč. I. izreke presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1739/2019-5 od 21. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-253/2018 od 20. svibnja 2019. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, u sjednici održanoj 8. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška nastalog podnošenjem odgovora na reviziju kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim dijelom drugostupanjske presude potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 11.880,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te mu naknaditi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 12.504,50 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP) podnosi tuženik zbog pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena rješenjem ovoga suda broj Revd 769/2021-2 od 23. veljače 2021., i to:
''I. Je li parnični sud pri odlučivanju o prigovoru zastare potraživanja naknade štete, u slučaju kada zbog postojanja procesnih smetnji pokretanju kaznenog postupka sam utvrđuje je li šteta nastala kaznenim djelom, obvezan uzeti u obzir upravo onu vrstu štete koja je predmet tužbenog zahtjeva i u odnosu na koju je istaknut prigovor zastare, te u odnosu na tu vrstu štete ocijeniti je li počinjena radnjama koje predstavljaju biće kaznenog djela?
II. Je li parnični sud, u slučaju kada zbog postojanja procesnih smetnji pokretanju kaznenog postupka sam utvrđuje je li šteta nastala kaznenim djelom, pogrešno primjenjuje materijalno pravo kada o prigovoru zastare potraživanja naknade materijalne štete na vozilu, koja je predmet tužbenog zahtjeva, odlučuje uzimajući u obzir zastarne rokove pokretanja kaznenog postupka vezanih uz posljedicu smrti sudionika istog štetnog događaja?''
3. Tužitelj je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu. Traži naknadu troška nastalog podnošenjem odgovora na reviziju.
4. Revizija nije osnovana.
5. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu materijalne štete, koju je pretrpio na svom vozilu, u prometnoj nezgodi u kojoj su oba vozača poginula, koja se dogodila 20. kolovoza 2005., a za koju je prometnu nezgodu, u dosuđenom omjeru od 60%, odgovoran osiguranik tuženika.
6. Drugostupanjski sud je u pogledu postavljenih pitanja u pobijanoj presudi zauzeo pravno shvaćanje prema kojemu, u okolnostima kada je predmetna prometna nezgoda počinjena kaznenim djelom osiguranika tuženika iz čl. 272. st. 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/1997, 27/1998, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004 i 84/2005 - dalje: KZ) – kaznenog djela izazivanja prometne nesreće počinjenog iz nehaja kojim je prouzročena smrt jedne ili više osoba, za koje kazneno djelo apsolutni rok zastare kaznenog progona iznosi 10 godine, tada, temeljem odredbe čl. 377. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje ZOO), zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kada istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja, pa je u konkretnom slučaju, a s obzirom da se predmetna prometna nezgoda dogodila 20. kolovoza 2005., dok je tužitelj tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio 4. kolovoza 2015., predmetna tužba radi naknade materijalne štete sudu podnesena prije nastupa zastare predmetnog potraživanja. To stoga, što je čl. 377. st. 1. ZOO-a propisano, kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kada istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. toga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Kad je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja. (čl. 377. st. 1. ZOO).
9. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi kako je za duljinu roka zastare, utvrđenog primjenom te zakonske odredbe, odlučan uzrok štete odnosno vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja krivičnog djela kojim je ta šteta počinjena. Stoga je upravo postojanje kaznenog djela i težina kaznenog djela razlog produljenja zastarnog roka primjenom te zakonske odredbe, pa pogrešno tuženik smatra kako se na svaku vrstu štete prouzročenu tim kaznenim djelom treba primijeniti različiti zastarni rok i na taj način, ovisno o vrsti štete, uzeti u obzir samo dio bića kaznenog djela koji je bio nužan za nastanak utužene štete ili pak uopće ne uzeti u obzir postojanje kaznenog djela ako ono nije bilo nužno za nastanak utužene štete.
10. Dakle, produljeni rok zastare za štetu počinjenu kaznenim djelom ne može se odvojiti od (postojanja) kaznenog djela (tako i u presudi ovoga suda broj Rev x 1051/2014 od 13. travnja 2016.) budući da su sve vrste nastale štete posljedica jedinstvene radnje i istog štetnog događaja, s čim u vezi i sam tuženik u reviziji navodi kako bi se, da je bilo moguće (odnosno da štetnik nije poginuo), doista vodio jedinstveni kazneni postupak koji bi obuhvatio sve posljedice kaznenog djela (i smrt i tešku ozljedu jednog putnika i materijalnu štetu) i koji bi se stoga vodio u povodu kvalificiranog kaznenog djela iz čl. 272. st. 4. KZ. Da je uzrok svake štete, neovisno o tome radi li se o materijalnoj ili nematerijalnoj šteti, počinjenje istog kaznenog djela čije je postojanje utvrđeno kao prethodno pitanje u parničnom postupku, i da zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja upravo tog kaznenog djela, proizlazi i iz rješenja ovoga suda broj Revr 959/2014 od 5. srpnja 2017., a u kojem je postupku tužitelj zahtijevao naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade između ostvarene mirovine i plaće koju bi ostvarivao da nije doživio ozljedu na radu, uzrokovanu kaznenim djelom teškog ubojstva u pokušaju.
11. Zato je, protivno shvaćanju revidenta iz prvog postavljenog pitanja, i predmetna šteta počinjena radnjama koje predstavljaju biće ovdje utvrđenog kaznenog djela jer se radi o jedinstvenom kaznenom djelu i istom štetnom događaju, posljedično čemu parnični sud, u slučaju kada zbog postojanja procesnih smetnji pokretanju kaznenog postupka sam utvrđuje je li šteta nastala kaznenim djelom, pravilno primjenjuje materijalno pravo kada o prigovoru zastare potraživanja naknade materijalne štete na vozilu, koja je predmet tužbenog zahtjeva, odlučuje uzimajući u obzir zastarne rokove pokretanja kaznenog postupka vezanih uz posljedicu smrti sudionika istog štetnog događaja, ako je i to činilo biće utvrđenog kaznenog djela, a što u konkretnom slučaju jest bio slučaj.
12. Kako stoga ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnose pravna pitanja zbog kojih je dopuštena, primjenom čl. 393. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
13. Kako odgovor na reviziju nije bio potreban za vođenje ove parnice odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška nastalog podnošenjem odgovora na reviziju (čl. 155. st. 1. ZPP).
Zagreb, 8. veljače 2023.
Predsjednik vijeća:
Renata Šantek, v.r.
