Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 79 Gž Ovr-152/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H. m. o. d.o.o., OIB: …, Z., zastupanog po punomoćniku V. P., odvjetniku iz Odvjetničkog društva P. i partneri iz Z., protiv ovršenika M. K. iz S. B., P., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1376/2022-5 od 5. Prosinca 2022., dana 7. veljače 2023.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja H. m. o. d.o.o., ukida rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1376/2022-5 od 5. prosinca 2022. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za ovrhu (toč. I. izreke). Određena je zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. br. 165 k.o. G. B., kč. br. 2/10, kč. br. 6/3, kč. br. 82/6, na ½ suvlasničkog dijela ovršenika, a koju će zemljišnoknjižni odjel suda prvog stupanja provesti prije pravomoćnosti rješenja (toč. II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17, dalje: OZ). Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu ovršenik osporava žalbene navode ovrhovoditelja i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba je osnovana.
5. Sud prvog stupnja, polazeći od utvrđenja:
-da ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu ne tvrdi niti je učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri, da ovrhovoditelj ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, niti da se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine
-da iz podneska ovršenika proizlazi upravo suprotno, da ovrha na drugim predmetima ovrhe nije bila bezuspješna, odnos da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, sud prvog stupnja, ocjenjuje da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja,primjenom odredbe čl. 80. b. i čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19 i 128/22) odlučuje kao u izreci. 2. Protiv navedenog u pravovremenom roku žali se ovrhovoditelj „zbog svih
6. Odluka suda prvog stupnja ne može se, barem za sada prihvatiti.
7. Odredbom čl. 80. b OZ je propisano:
(1) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
8. Pravo ovrhovoditelja na namirenje svoje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika je zaštićeno čl. 1. Protokola 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine" -Međunarodni ugovori, broj: 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 10/06 i 2/10, dalje: Konvencija), a pravo ovršenika na mirno uživanje svoje imovine je također zaštićeno čl. 8. Konvencije.
9. Osnovani su žalbeni navodi ovrhovoditelja kako sud prvog stupnja nije proveo test razmjernosti, budući iz pobijane odluke isto nije vidljivo.
10. Ovrha je predložena na temelju ovršne isprave-pravomoćne sudske presude zbog čega kao uvjet za ovrhu ne može biti izričita suglasnost ovršenika da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika, a kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja u pobijanom rješenju i što osnovano ovrhovoditelj ističe u žalbi.
11. Takav zaključak zauzet je i na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 26. studenog 2021. u Zagrebu (zapisnik broj Su IV-162/2021 od 26. studeni 2021.).
12. Nadalje, nije razvidno kolika je vrijednost nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, da bi se moglo ocijeniti je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. čl. 80. b OZ i je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu.
13. Također, nije razvidno služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, a navedene činjenice može dokazivati samo ovršenik, koji navedeno u svom podnesku od 30. studenoga 2022. nije dokazao, niti ga je sud pozvao da se o tome izjasni.
14. Jednako tako, nije jasno na koji način je sud ocijenio je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, te nije jasno kako je sud ocijenio ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga kada ovrhovoditelja nije pozvao na očitovanje nakon prigovora ovršenika navedenih u podnesku od 30. studenoga 2022., a koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja.
15. Sud prvog stupnja valja skrenuti pozornost i na odredbu čl. 5. st. 1. OZ, po kojoj je ovrhovoditelj slobodan izabrati sredstvo i predmet ovrhe. Stoga je na ovršeniku teret dokazivanja činjenice postojanja drugog prikladnog predmeta i sredstva ovrhe na kojem bi ovrhovoditelj bio u mogućnosti namiriti svoju tražbinu, kao i da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja njegov jedini dom.
16. Neprijeporno je da je ovršni postupak izvanparnični postupak i da se u njemu ročišta iznimno određuju, te se, u pravilu, o prijedlozima stranaka odlučuje bez dostavljanja na odgovor, a sve prijeporne činjenice sud utvrđuje iz priloženih isprava. Međutim, u konkretnom slučaju s obzirom na to da je sud, sukladno odredbi čl. 80. b st. 3. OZ, dužan uzeti u obzir sve okolnosti slučaja (a ne samo neke), pri čemu obveza iznošenja tih okolnosti nije samo na ovrhovoditelju, nego jednim dijelom i na ovršeniku, nema zapreke i za eventualnim održavanjem ročišta prije odlučivanja o prijedlogu za ovrhu.
17. Kako pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama u postupku je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, u svezi čl. 21. st. 1. OZ, a na koju sadržajem žalbe ukazuje ovrhovoditelj.
18. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni čl. 80. b OZ da bi prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti na ponovni postupak.
19. U ponovnom postupku sud će razmotriti sve odlučne činjenice koje je ovršenik istaknuo u vezi prigovora narušene pravične ravnoteže te će ocijeniti preteže li u okolnostima konkretnog slučaja pravo ovrhovoditelja da namiri tražbinu na temelju ovršne isprave-pravomoćne presude odnosno pravo ovršenika na zaštitu doma, imajući pri tome u vidu da su prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP stranke osim činjenica na kojima temelje svoje zahtjeve dužne predložiti i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, nakon čega će biti u mogućnosti donijeti zakonitu i pravilnu odluku o prijedlogu za ovrhu i za svoju odluku dati jasne i dostatne razloge.
20. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.
U Zagrebu 7. veljače 2023.
Sutkinja:
Milena Frankić, v.r.
