Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-1061/2023

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Miroslava Malacka i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika V.J., zastupanog po branitelju I.S., odvjetniku iz P., zbog prekršaja iz članka 77. stavka 1. točke 5. i stavka 3., članka 78. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/17,14/19), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne službe kontrole ribarstva – sjever, Odjela za kontrolu ribarstva, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 9. rujna 2022., broj: 15 Pp-1574/2021, na sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne službe kontrole ribarstva – sjever, Odjela za kontrolu ribarstva, te se ukida pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu okrivljenik V.J. je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 77. stavka 1. točke 5. i stavka 3., članka 78. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o morskom ribarstvu, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom određeno je da se okrivljenik oslobađa od naknade troškova postupka.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je okrivljenik neosnovano oslobođen od optužbe, jer nije bio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je pobijanom presudom počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenika.

7. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenika od optužbe, zbog prekršaja iz članka 77. stavka 1. točke 5. i stavka 3., članka 78. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o morskom ribarstvu, s obrazloženjem da slovenski ribari i policija ne postupaju prema propisima Republike Hrvatske već po propisima Republike Slovenije, što svaka policija mora činiti, a ribari imaju pravo boraviti u svojim teritorijalnim vodama, kako slovenski tako i hrvatski. Iz perspektive Republike Slovenije, njihova policija štiteći svoje ribare štiti svoje granice jer njima u njihove teritorijalne vode ulaze hrvatski ribari i hrvatska policija. Zbog toga su slovenski ribari u zabludi o biću prekršaja. Oni su ribari i nije na njima da se bave pitanjima gdje je granična crta na moru. O tome je za slovenske ribare odlučila Vlada Republike Slovenije koja je temeljem odluke arbitraže definirala graničnu crtu i tako omogućila svojim ribarima i policiji da se nalaze u teritorijalnim vodama za koje Republika Hrvatska smatra da su njezin teritorij. Stoga je okrivljenika trebalo osloboditi od optužbe, na temelju članka 182. točke 2. u vezi članka 30. stavka 1. Prekršajnog zakona, budući zabluda o biću prekršaja isključuje krivnju.

8. Nadalje, odredbom članka 30. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja.

9. Međutim, kako je opće poznata činjenica da je Republika Hrvatska izašla iz arbitražnog sporazuma s Republikom Slovenijom te između istih i dalje postoji spor u vezi granične crte na moru, a posebno je takva činjenica poznata za okrivljenika koji obavlja gospodarsku djelatnost ribolova, koji je s obzirom na navedeno trebao s posebnom pažnjom voditi računa da prilikom obavljanja ribolova neovlašteno ne ulazi u područje koje je predmet spora između dviju država, te pogrešno navodi prvostupanjski sud, kao razlog zablude, da okrivljenik vjeruju policiji svoje države, već naprotiv ovdje se radi o namjernom obavljanju djelatnosti ribolova od strane okrivljenika na tom području, a da je isto sporno, što se tiče granične crte, vidljivo je i iz prisustva djelatnika policije Republike Slovenije, jer nije uobičajeno obavljanje ribolova uz prisustvo djelatnika policije, pa stoga postoji svijest okrivljenika o protupravnosti njihovog postupanja prema propisima Republike Hrvatske.

10. Također, ističe se da kako ne postoji dogovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u vezi obavljanja gospodarskog ribolova hrvatskih i slovenskih ribara, a kako je naprijed navedeno Republika Hrvatska je izašla iz arbitražnog sporazuma s Republikom Slovenijom, to se primjenjuje stanje u vezi granice teritorijalnog mora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u skladu s odredbama članka 2., 10., 300. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čije su potpisnice i Republika Hrvatska i Republika Slovenija, a prema kojima se okrivljenik nalazio u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

11. Slijedom navedenoga, nikakvim legitimnim postupkom ili aktom nije promijenjena granična crta teritorijalnog mora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije od vremena potpisivanja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, te je okrivljeniku koji obavlja gospodarsku djelatnost ribolova bila poznata činjenice izlaska Republike Hrvatske iz arbitražnog sporazuma s Republikom Slovenijom, pa je okrivljenik, morao znati da postupa protivno propisima Republike Hrvatske, te stoga u konkretnom slučaju ne radi se o neotklonjivoj stvarnoj zabludi na strani okrivljenika, pa time niti o razlogu koji isključuje krivnju okrivljenika za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, što potpuno pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

12. Nadalje, potpuno neprihvatljivo ističe prvostupanjski sud u konkretnom slučaju perspektivu Republike Slovenije u odnosu na ulazak hrvatskih ribara i hrvatske policije u teritorijalne vode Republike Slovenije, te da i naša policijska plovila prate svoje ribare, s obzirom na postojeću graničnu crtu na moru između dviju država.

13. Iz navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i prvostupanjsku odluku ukinuti, s time da će prvostupanjski sud otkloniti istaknute nedostatke, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 7. veljače 2023.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.