Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 72 Gž Ob-1251/2021-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joke Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Lj. P., OIB… iz H. n. S., koju zastupa punomoćnik Ž. Š., odvjetnik iz D. S. protiv prvo tuženika F. P., OIB… iz K. H. i drugo tužene J. H., OIB…, H. n. S., koje zastupa punomoćnik K. C., odvjetnik iz S., radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice i žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P Ob-23/2019 -57 od 19. ožujka 2021., dana 7. veljače 2023.
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P Ob-23/2019-57 od 19. ožujka 2021. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.
II Odbacuje se žalba tužiteljice kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:
Nalaže se tuženicima da solidarno plate tužiteljici 55.000,00 kn (slovima:pedesetpettisućakuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3.11.2015. do isplate po članku 29. stav 2. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da naknade trošak ovog postupka u iznosu od 16.416,43 kn, (slovima:šesnaesttisućačetiristo šesnaestkuna i četrdesettrilipe) sve na račun punomoćnika tužitelja koji se vodi kod Z. b., IBAN: HR…. u roku 15 dana.
2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužiteljica iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga predlažući da drugostupanjski sud pobijanu odluku ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Protiv navedene presude žalbu ulažu tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima tuženika uz naknadu parničnog troška tuženicima.
4. Žalba tužiteljice je nedopuštena jer tužiteljica nema pravni interes podnijeti žalbu u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice.
5. Stoga je žalba tužiteljice odbačena kao nedopuštena u smislu odredbe čl. 358. st. 3. ZPP-a te je odlučeno na temelju čl. 366. st. 1. ZPP-a kao u točki II izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
6. Žalba tuženika je osnovana.
7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i to bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju osnovano ukazuju tuženici jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer nema razloga o odlučnim činjenicama odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava.
8. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i prvo tuženik sklopili brak 1982.
9. Međutim, ovdje je sporno koja imovina (nekretnine i pokretnine) kao i ulaganja u kuću a koja je postojala i prije nego što je tužiteljica došla živjeti u zajedničko kućanstvo s 1. tuženikom u kuću na adresi …, H. n. S., predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i prvo tuženika kao bračnih drugova.
10. Također ovdje je sporno da li je prije sklapanja braka tužiteljice i prvo tuženika postojala izvanbračna zajednica stranaka te je također sporno kada je došlo do faktičnog prekida bračne zajednice stranaka.
11. Prvostupanjski sud je vrlo opširno i detaljno u obrazloženju pobijane odluke utvrđivao koju sve imovinu su tužiteljica i prvo tuženik stjecali zajedničkim radom a koja imovina nije nastala njihovim radom već ulaganjima i stjecanjem roditelja prvo tuženika međutim iz pobijane odluke nije jasno na koji način i kojim matematičkim operacijama je sud utvrdio da su tuženici s osnova ulaganja i kupnje predmetnih nekretnina za vrijeme trajnja bračne zajednice u obvezi isplatiti tužiteljici iznos od 55.000,00 kn pa je stoga pobijana odluka manjkava, nedorečena i kontradiktorna zbog čega se uopće ne može ispitati jer je izostao pravilan pravni zaključak prvostupanjskog suda u pogledu stjecanja zajedničke imovine bračnih drugova.
12. Naime, prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka izvodi pravni zaključak da bračnu stečevinu stranaka predstavljaju ulaganja u kuću, klijet i kupnju traktora I.., te kada se uzme u obzir činjenica da su ulaganja vršili roditelji prvo tuženika i kada se uzme u obzir cjelokupna vrijednost ulaganja a kao što su navedena u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, vještaka za poljodjelstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta da su tada tuženici u obvezi isplatiti tužiteljici s osnova ulaganja i kupnje predmetnih nekretnina i pokretnina iznos od 55.000,00 kn. 13. Međutim, prvostupanjski sud očito gubi iz vida da je u konkretnom slučaju potrebno izvršiti matematički izračun temeljem kojeg će se izračunati koji iznosi i u pogledu koje imovine predstavljaju bračnu stečevinu odnosno zajedničku imovinu bračnih drugova a koji iznosi su ulaganja roditelja prvo tuženika.
14. Također prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo na koje se poziva u pobijanoj odluci.
15. Ovdje prvenstveno treba reći da se primjenjuju odredbe onog Obiteljskog zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja bračne stečevine odnosno zajedničke imovine. S obzirom da su stranke zaključile brak 1982. u vrijeme kada je bio na snazi Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90 – dalje: ZBPO) a kojeg je kasnije zamijenio Obiteljski zakon ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13 – dalje: OBZ/2003) koji je stupio na snagu u srpnju 1999. tada je trebalo u ovom konkretnom slučaju utvrditi koja imovina je stečena u vrijeme kada je bio u primjeni ZBPO-a a koja je imovina stečena u vrijeme OBZ-a jer se radi o primjeni različitih pravnih režima kada govorimo o stjecanju bračne imovine.
16. Naime, prema odredbama ZBPO-a je potrebno utvrditi doprinose bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine. Prema odredbi čl. 287. ZBPO-a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.
17. Međutim u pravnom režimu OBZ/2003 je čl. 249. OBZ-a propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili (neoboriva zakonska presumpcija) stoga nije potrebno utvrđivati doprinose.
18. Stoga je pogrešan pravni zaključak prvostupanjskog suda da je za cijelo vremensko razdoblje od sklapanja braka pa do prestanka bračne zajednice u primjeni pravni režim OBZ-a odnosno prvostupanjski sud je trebao jasno navesti koja zajednička imovina je stečena u vrijeme kada je stupio na snagu OBZ a koja imovina je stečena prije toga a u pogledu koje je potrebno utvrđivati doprinose bračnih drugova.
19. Stoga, kako pobijanu presudu nije moguće na pravilan način ispitati iz svih naprijed navedenih razloga valjalo je istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a i čl. 371. ZPP-a kako je to odlučeno u točki I izreke ove drugostupanjske odluke.
20. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon provedenog dokaznog postupka donijeti novu, pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku te ponovno odlučiti o troškovima parničnog postupka.
U Zagrebu 7. veljače 2023.
Predsjednica vijeća:
Sanja Joka Umićević, v.r.
