REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:7 Kž-93/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog S. M., zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama okrivljenika, izjavljenih protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru broj: Kov-9/2023 od 19. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2023.,
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalbe okrivljenog S. M. kao neosnovane.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zlataru broj: Kov-9/2023 od 19. siječnja 2023., na temelju čl. 351. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), odbija se kao neosnovan prijedlog obrane da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici Postaje Granične policije M. od 21. studenog 2022. o ispitivanju svjedoka A. M. i B. M., te zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru od 13. prosinca 2022. o ispitivanju svjedoka D. P. (list 68-70, 72-74 i 91-92 spisa).
2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio okrivljeni S. M. osobno i po branitelju L. B., odvjetniku iz Z., ne navodeći žalbene osnove, ali iz sadržaja predmetnih žalbi proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da se pobijano rješenje preinači, te izdvoje kao nezakoniti dokazi zapisnici o iskazima svjedoka precizirani u izreci pobijanog rješenja.
3. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 495. u vezi sa čl. 474. st. 1. ZKP/08, predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Uvodno je nužno navesti da su podnesene dvije žalbe, osobna i po branitelju, pa kako se iste međusobno nadopunjuju, to će se o istima odlučiti jednom odlukom.
6. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Zlataru odbijen je zahtjev okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka A. M. i B. M. od 21. studenog 2022. koje ispitivanje je obavljeno u Postaji Granične policije M., kao i zapisnik o ispitivanju svjedoka D. P. od 13. prosinca 2022., koje je obavljeno od strane zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, kao nezakonit dokaz i to s razlogom da iz obrazloženja prijedloga nije moguće utvrditi decidirano koji je razlog traženju izdvajanja navedenih zapisnika, ali se razabire da se ustvari predlaže izdvajanje tih zapisnika kao nezakonitih dokaza iz razloga što obrana nije bila pozvana na njihovo ispitivanje. Uz to, prvostupanjski sud obrazlaže da nije moguće udovoljiti traženju okrivljenika iz razloga što ne postoji niti jedna osnova iz čl. 10. st. 2. toč. 1. do 4. ZKP/08 koja bi opravdavala izdvajanje navedenih zapisnika.
6.1. Žaleći se na pobijano rješenje okrivljenik, kako u osobnoj žalbi tako i u žalbi po branitelju, smatra da se radi o nezakonitim dokazima upravo iz razloga što tom ispitivanju nije bio nazočan branitelj, odnosno, to tim više što su svjedoci koji su ispitani po djelatnicima Granične policije stranci pa je pitanje hoće li ih se moći ispitati tijekom postupka na raspravi, a isto to u bitnome iznosi i okrivljenik u svojoj žalbi koji uz to pokušava pojasniti i opravdati svoje postupanje.
6.2. Ovaj drugostupanjski sud izvršio je analizu kompletnog spisa, a vezano za predloženo izdvajanje nezakonitih dokaza, te je utvrdio da zapisnici o ispitivanju svjedoka poimenice navedenih u izreci pobijanog rješenja su sastavljeni sukladno odredbama ZKP-a o ispitivanju svjedoka u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage, odnosno u stadiju stranačkog postupanja s ciljem da se u stadiju postupka pred sudom opravda tvrdnja u postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti, dok okolnost da okrivljenik i njegov branitelj nisu bili obaviješteni o provođenju tih dokaznih radnji ne predstavlja povredu konfrontacijskog prava obrane zajamčeno čl. 29. st. 2. podstavkom 6. Ustava i čl. 6. st. 3. toč. d Konvencije.
6.3. Naime, niti jednom odredbom ZKP/08 nije propisana obveza državnog odvjetnika da u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage obavještava okrivljenika i njegovog branitelja o ročištu na kojem se ispituju svjedoci. Naravno da se zaključak o postupanju krivnje određene osobe za počinjenje određenog kaznenog djela ne bi mogao izvesti jedino iz dokaza koji je izvela samo jedna stranka u postupku i u odnosu na koji druga stranka nije imala mogućnost ispitivanja, no to vrijedi za onaj stadij kaznenog postupka u kojem je došlo do kontradiktorne rasprave. Budući da se konfrontacijska klauzula propisana prethodno citiranim odredbama Ustava i Konvencije odnosi na cjelokupni kazneni postupak u cilju ostvarenja načela prava na pravično suđenje, a da se ono u cijelosti ostvaruje u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom u kontradiktornom postupku uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja nema govora o povredi prava zajamčenih čl. 29. st. 2. podstavkom 6. Ustava, odnosno čl. 6. st. 3. toč. d Konvencije.
6.4. Kako su, dakle, navedeni dokazi pribavljeni sukladno važećim odredbama ZKP- a, nije osnovan prigovor žalitelja da se ovdje konkretno radi o nezakonitim dokazima.
7. Zbog svega navedenog valjalo je žalbe okrivljenika odbiti kao neosnovane.
8. Budući da žalbe okrivljenika nisu osnovane, te da ni ispitivanjem pobijanog rješenja sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08, nisu utvrđene povrede na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 riješeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 7. veljače 2023.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent
