Poslovni broj 77 Gž Zk-166/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 77 Gž Zk-166/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari 1. predlagatelja M. Č. iz R., OIB …, 2. predlagateljice M. Č. B. iz R., OIB …, i 3. predlagateljice Lj. M. iz R., OIB .... koje sve zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik u R., radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi 1.-3. predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-21742/2022 od 4. travnja 2023., dana 17. kolovoza 2023.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

              Odbija se žalba 1. predlagatelja M. Č., 2. predlagateljice M. Č. B. i 3. predlagateljice Lj. M. kao neosnovana te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-21742/2022 od 4. travnja 2023. i nalaže prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I izreke odbijen prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu k.č. 1023/2 P., livada površine 11 m2 upisana u z.k.ul. 44 k.o. P., kojim predlažu da se na navedenoj nekretnini ispravi i provede upis prava vlasništva na ime predlagatelja, svakog u 1/3 dijela.

              U točki II izreke je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini k.č. 1023/2 P., livada površine 11 m2 upisana u z.k.ul. 44 k.o. P.

 

2. Protiv navedenog rješenja žale se 1. predlagatelj M. Č., 2. predlagateljica M. Č. B. i 3. predlagateljica Lj. M. zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), te predlažu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog 1.-3. predlagatelja te donijeti rješenje o pokretanju i otvaranju zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno podredno ukinuti pobijano rješenje, naložiti brisanje zabilježbe odbijanja prijedloga za pokretanja i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zemljišnim knjigama te vratiti predmet na ponovno postupanje prvostupanjskog sudu.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. U tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

 

5. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog z.k. postupka na nekretnini k.č. 1023/2 P., livada površine 11 m2 upisana u z.k.ul. 44 k.o. P.

 

6. Polazeći od utvrđenja:

-       da je predmetna nekretnina upisana kao suvlasništvo M. F., M. J., S. A., M. I., M. B., M. R.1, P. M., Z. B., M. R.2, V. K. i M. D.,

-       da se u katastarskom operatu vodi kao javno dobro-putovi, a katastarska čestica k.č. 3306/2  obuhvaća predmetnu k.č. 1023/2 i k.č. 1960/3 k.o. P., koju k.č. 1960/3 su predlagatelji kupili od Općine Č. koja je prethodno na istoj ukinula status javnog dobra,

-       da se predmetna nekretnina ne spominje u rješenjima o nasljeđivanju koja su predlagatelji priložili uz prijedlog,

-       da predlagatelji nisu upisani kao posjednici nekretnine za koju predlažu ispravak vlasništva, niti su u posjedu isprava koja bi potkrijepile navode predlagatelja i opravdale pokretanje ovog postupka,

              prvostupanjski sud zaključuje kako predlagatelji nisu u posjedu isprave koja bi bila temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, zbog kojeg razloga je odlučio odbiti njihov prijedlog jer ispravom nisu učinili vjerojatnim da bi im pripadalo pravo koje nije upisano u njihovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, a sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sve pozivom na odredbu čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine“ br.63/2019 i 128/2022 – dalje: ZZK).

 

7. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

8. Žalitelji u bitnome navode kako su predmetnu nekretninu stekli dosjelošću te da je za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka dovoljno da predlagatelj priloži ispravu kojom čini vjerojatnim svoje pravo čiji upis potražuje provesti, dok se opravdanim razlogom može smatrati svaka situacija u kojoj predlagatelj raspolaže ispravom koja nije podobna za zemljišnoknjižni upis ili kada je predlagatelj nasljednik izvanknjižne ostavinske imovine (rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-188/16-2 od 15. siječnja 2018. i setenca Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-115/17-2 od 20. ožujka 2017.), a predlagatelji smatraju da su kroz priložene isprave to i postigli.

 

9. Opisanim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja.

 

10. Naime, predlagatelji ne raspolažu ispravom koja predstavlja pravni temelj upisa prava vlasništva, ali nije podobna za zemljišnoknjižni upis niti su dokazali da su nasljednici izvanknjižne ostavinske imovine.

 

11. Pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023.).

 

12. U odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

 

13. Slijedom svega navedenoga i na osnovi odredbe čl. 149. st. 3. ZZK valjalo je odbiti žalbu 1. predlagatelja M. Č., 2. predlagateljice M. Č. B. i 3. predlagateljice Lj. M. kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Zagrebu 17. kolovoza 2023.

 

 

                                                                                                               Sudac:

                                                                                                                                    Diana Preglej, v.r.