Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 16 Gž-322/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr. sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari I tužitelja Udruga d. h. o. s. s.-d. ž., S., II tužitelja M. Ć. iz S., III tužitelja I. V. iz S. i IV tužitelja A. M. iz S., svi zastupani po punomoćnici D. K., odvjetnici u S., protiv tuženika H. M. Z. d.o.o., OIB:…, zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva H. i p. u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog u Zagrebu, poslovni broj Pn- 312/21-32 od 14. listopada 2022., dana 6. veljače 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog u Zagrebu, poslovni broj Pn-312/21-32 od 14. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba tužitelja te je tužiteljima naloženo da tuženiku naknade troškove postupka.
2. Protiv ovog rješenja žalbu su zbog svih žalbenih razloga izjavili tužitelji.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14 i 70/19, 80/22).
Sud prvog stupnja potpuno je i pravilno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo.
5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete temeljem Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04), a koja šteta je nastala objavom članka 28. srpnja 2011. u dnevnom listu "J. l.".
6. U ovom predmetu rješenjem od 31. listopada 2013. prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari jer je nad tuženikom bio otvoren postupak predstečajne nagodbe.
7. Dana 19. studenoga 2018. nastavljen je postupak te je utvrđeno, a prema zaključku Trgovačkog suda u Zagrebu br. STpn-183/14 od 29. rujna 2014., da je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe ovdje tuženika (ranije E. M. d.o.o.).
8. Ugovorom o pripajanju od 25. rujna 2015., sud je utvrdio da je E. M. d.o.o. pripojen H. M. Z. d.o.o., OIB:…
9. Uvidom u zapisnik o utvrđenim tražbinama u postupku predstečajne nagodbe nad društvom E. M. d.o.o. od dana 10. rujna 2013. sud je utvrdio da se tužitelji nisu pojavili u postupku predstečajne nagodbe nad društvom E. M. d.o.o i samim time predmetna tražbina nije mogla ni biti osporena.
10. Slijedom navedenoga, sud prvog stupnja zaključuje da su tužitelji izgubili pravo potraživati naknadu štete od tuženika te smatra neosnovanom tvrdnju tužitelja da je tuženik kao dužnik bio taj koji je tužiteljevu tražbinu trebao uvrstiti u popis obveza prema vjerovnicima.
11. S obzirom da iz provedenog postupka proizlazi da tužitelji nisu svoje potraživanje prema dužniku ovdje tuženiku, prijavili niti sudjelovali u postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe i protekao je rok za prijavu potraživanja u tom postupku, pravilno je sud prvog stupnja odbacio tužbu tužitelja primjenom odredbe čl. 81. st. 3. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/12, 144/12 i 81/13) u svezi s odredbom čl. 282. st. 1. ZPP-a.
12. U odnosu na žalbene navode vezane uz presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) povodom zahtjeva br. 43595/06 treba istaknuti da je u tom predmetu tužiteljica kao radnica tražila isplatu plaće, a njen zahtjev da joj se u stečajnom postupku prizna tražbina prema bivšem poslodavcu odbačen je zbog nepravodobnosti.
No, ono što je važno jest da se stečajna upraviteljica nije umiješala u taj postupak, unatoč tome što je bila dužna to učiniti i iako je trebala znati za taj postupak, pa je ESLJP smatrao da se država mora pobrinuti da se stečajna upraviteljica upozna sa svim stvarima koje se tiču stečajnog dužnika, a relevantne su za pravilno vođenje stečajnoga postupka.
No, isto tako, važno je bilo i to da su prema Stečajnom zakonu svi vjerovnici bili dužni stečajnome upravitelju prijaviti svoje tražbine prema stečajnom dužniku, ali i stečajni upravitelji bio je dužan sastaviti popis tražbina svih zaposlenika i ranijih zaposlenika stečajnoga dužnika, te taj popis predočiti dotičnim zaposlenicima na potpis.
Zbog ovakve podijeljene odgovornosti, nametanje obveze prijave tražbine u stečajnom postupku isključivo tužiteljici kao radnici, u situaciji kad je ona već pokrenula građanski postupak protiv stečajnog dužnika, ESLJP je smatrao da je predstavljalo nerazmjeran teret, odnosno smatrao je da tužiteljici nije pruženo puno jamstvo poštenog suđenja prema standardima koje nalaže čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
12.1. No, u ovom predmetu činjenično i pravno stanje je drugačije i pravno shvaćanje ESLJP-a iz predmeta povodom zahtjeva br. 43595/06 nije primjenjiv.
Prije svega ovdje propusta zastupnika javne vlasti u popisivanju tražbine radnika nije bilo i nema mjesta zaključku da je riječ o podijeljenoj odgovornosti koja bi predstavljala nerazmjeran teret tužiteljima, odnosno povredu punog jamstva poštenog suđenja prema standardima koje nalaže čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske.
13. Slijedom navedenoga, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a žalba tužitelja je kao neosnovana odbijena i prvostupanjsko je rješenje potvrđeno.
U Zagrebu 6. veljače 2023.
Sutkinja:
mr. sc. Iris Gović Penić, v.r.
