REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-8068/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika D.O., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) odlučujući o žalbi okrivljenika D.O., podnesenoj po braniteljici Z.B., odvjetnici iz S., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 8. travnja 2022., poslovni broj: 38. PP-11701/2022-5, na sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika D.O. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik D.O. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 26,54 (dvadesetšest eura[1] i pedesetčetiri centa) / 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, proglašen je krivim okrivljenik D.O. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 4.500,00 kuna.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu „iz svih žalbenih razloga“.

4. U žalbi okrivljenik navodi da je nesporno da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj, međutim da izrečena zaštitna mjera nije izrečena u skladu sa postojećim činjenicama. Prvostupanjski sud da je propustio utvrditi da li je došlo do rehabilitacije u odnosu na prethodno počinjene prekršaje, te da nije utvrdio niti obrazložio koji su to prekršaji. Osim toga inkriminirano ponašanje okrivljenika prema podacima u spisu ne predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa koje bi upućivalo da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom nanijeti neki oblik štete, pa okolnosti pod kojima je počinjen prekršaj ne upućuju na potrebu i nužnost izricanja zaštitne mjere.

5. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

6. Žalba nije osnovana.

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

8. U žalbi okrivljenik navodi da priznaje krivnju, ali da smatra da nije opravdano izricanje zaštitne mjere.

9. Vezano za žalbene navode, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi obrazložio da je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenika, te je nastavno obrazložio da je okrivljenik prekršajno kažnjavan, što je u skladu sa provedenim dokazom uvida u navedenu evidenciju iz koje je vidljiva višestruka prekršajna kažnjavanost okrivljenika, a što je u presudi obrazloženo, i to za prekoračenje brzine, unatoč čemu je okrivljeniku znatno ublažena novčana kazana, a potpuno opravdano i izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, a kako je to valjano i obrazložio prvostupanjski sud.

10. U svezi navoda žalbe da inkriminirano ponašanje okrivljenika ne predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa valja istaći da je za prekršaj iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama alternativno propisana i kazna zatvora u trajanju do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana.

10.1. Valja napomenuti da iako je nakon donošenja pobijane presude, a prije pravomoćnosti iste na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22), koji zbog konverzije valute propisuje nešto niže kazne, u konkretnom slučaju kazna za okrivljenika je bila pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja zbog čega u konkretnom slučaju novi Zakon nije povoljniji.

11. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 26,54 eura / 200,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

12. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 3. veljače 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, braniteljicu, okrivljenika i tužitelja.