Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 1237/2020-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Didak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB:81793146560, kojeg zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Ruždjak i partneri u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, sudskog raskida, naknade štete i isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-57/19-2 od 9. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-871/17-52 od 29. studenoga 2018., u sjednici održanoj 1. veljače 2023.,

    p r e s u d i o  j e:

    Prihvaća se revizija tužiteljice i preinačuju se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-57/19-2 od 9. listopada 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-871/17-52 od 29. studenoga 2018. u dijelu pod toč. I. kojom je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da otkaz tuženika kao poslodavca od 3. listopada 2014. kojim je tužiteljici otkazan ugovor o radu od 1. svibnja 2014. nije dopušten, te se sudi:

    „Utvrđuje se da Odluka o otkazu Ugovora o radu broj H3-2865859-65-2014. od 3. listopada 2014. kojom je tuženik Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB:81793146560, otkazao tužiteljici ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu broj H3-1254410-18-2014 od 1. svibnja 2014. nije dopuštena te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao.“

    r i j e š i o  j e:

    I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-57/19-2 od 9. listopada 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 871/17-52 od 29. studenoga 2018. u dijelu pod toč. I. kojom je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim se zahtjeva sudski raskid ugovora o radu, kojim se zahtjeva naknada štete u iznosu od 36.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, kojim se zahtjeva isplata ugovorene plaće iznos od 80.400,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, kojim se zahtjeva isplata s naslova neisplaćene naknade za godišnji odmor/regres, božićnice, uskrsnice, te s osnova prigodnih darova za djecu iznos od 4.600,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, kao i u dijelu odluke o trošku parničnog postupka pod toč. I., II. i III. i u tom dijelu se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se utvrdi da Odluka o otkazu Ugovora o radu od 3. listopada 2014. kojom je tuženik otkazao tužiteljici Ugovor o radu od 1. svibnja 2014. nije dopuštena, te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao, da se odredi sudski raskid Ugovora o radu zaključenog između tužiteljice i tuženika s danom 14. rujna 2015., da se tuženik obveže isplatiti tužiteljici na ime naknade štete zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu iznos od 36.000,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, isplatiti na ime ugovorene plaće za razdoblje od 18. prosinca 2014. do 14. rujna 2014. iznos od 80.400,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.600,00 kuna s osnove neisplaćene naknade za godišnji odmor/regres, božićnice, uskrsnice, te s osnova prigodnih darova za djecu zajedno sa zateznim kamatama i kojim se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 21.250,00 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (toč. I.). Naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 11.875,00 kuna (toč. II.), te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 32.968,75 kuna (toč. III.).

    2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.

    3. Protiv presude suda drugog stupnja tužiteljica je pravodobno podnijela reviziju na temelju čl. 382. a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - 70/19 - dalje: ZPP), zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju, pobijanu odluku preinačiti, podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

    4. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže reviziju tužiteljice odbiti kao neosnovanu, time da tuženik traži trošak sastava odgovora na reviziju.

    5. Revizija je osnovana.

    6. Prema odredbi čl. 391. st. 2. ZPP u povodu revizije iz čl. 382.a ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    7. Predmet ovog postupka je zahtjev na utvrđenje da nije dopušten otkaz ugovora o radu kojeg je tuženik dao tužiteljici 3. listopada 2014. te da njen radni odnos nije prestao, zahtjev za sudski raskid ugovora o radu, zahtjev za naknadu štete zbog sudskog raskida radnog odnosa, zahtjev za isplatu plaće do dana sudskog raskida kao i zahtjev za isplatu drugih materijalnih prava za koja tužiteljica smatra da joj pripadaju.

    8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

    - da je tužiteljica bila zaposlena na radnom mjestu Viši specijalist za planiranje i izvješćivanje – Sektor za kontroling – područje za financije,

    - da je tuženik 3. listopada 2014. donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga,

    - da je tuženik 19. kolovoza 2014. kao poslodavac donio odluku o namjeri rješavanja kolektivnog viška radnika kod tuženika i da su tom odlukom utvrđeni razlozi zbog kojih prestaje potreba za radom radnika, broj ukupno zaposlenih radnika, broj, zvanje i poslovi radnika za čijim radom prestaje potreba, kriterijima izbora takvih radnika, kao i iznosu i načinu obračuna otpremnine te mjerama zbrinjavanja,

    - da je odluka o namjeri rješavanja kolektivnog viška radnika dostavljena na savjetovanje radničkom vijeću tuženika,

    - da je radničko vijeće tuženika na sjednici od 27. kolovoza 2014. usvojilo zaključak da se ne može očitovati na odluku o namjeri rješavanja kolektivnog viška radnika jer tuženik nije dostavio sve relevantne podatke i nije dao odgovore na postavljena pitanja,

    - da je radničko vijeće dopisom od 29. kolovoza 2014., koji je dostavljen tuženiku, navelo da se nije u mogućnosti očitovati na odluku o namjeri rješavanja kolektivnog viška radnika jer poslodavac nije dostavio sve relevantne podatke i na sjednici nije dao odgovore na pitanja koja bi mogla bitno utjecati na položaj radnika,

    - da iz dopisa radničkog vijeća od 29. rujna 2014. proizlazi da se radničko vijeće usprotivilo namjeri tuženika da otkaže Ugovor o radu tužiteljici, uz objašnjenje da tuženik nije proveo savjetovanje s radničkim vijećem glede namjere rješavanja kolektivnog viška radnika,

    - da je radničko vijeće uputilo dopis Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 25. rujna 2014. u kojem izvještava da tuženik nije proveo niti započeo savjetovanje s radničkim vijećem o rješavanju kolektivnog viška radnika.

    9. Na temelju tako utvrđenih odlučnih činjenica nižestupanjski sudovi zaključili su da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan, odnosno da je tuženik proveo postupak savjetovanja kod kolektivnog otpuštanja viška radnika u skladu sa čl. 127. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 - dalje: ZR), te da su postojali i svi opravdani razlozi za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

    10. Osnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

    11. U smislu odredbe čl. 150. st. 1. ZR prije donošenja odluke važne za položaj radnika poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci, te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. U smislu čl. 150. st. 2. ZR u slučaju iz stavka 1. tog članka poslodavac je radničkom vijeću, na njegov zahtjev prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje, a čl. 150. st. 3. ZR određeno je da se važnim odlukama iz stavka 1. tog članka smatraju osobito odluke o kolektivnom višku radnika iz čl. 127. ZR, te sve druge odluke za koje je u ZR ili kolektivnom ugovoru propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju. Nadalje, podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.

    12. U smislu odredbe čl. 127. st. 3. ZR poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. tog članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, te kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

    13. Nižestupanjski sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo iz čl. 127. i čl. 150. ZR kada su zaključili, u ovom konkretnom slučaju, da je poslodavac postupio zakonito i pravilno prilikom savjetovanja o otkazu viška radnika temeljem odluke tuženika od 19. kolovoza 2014. Naime, u odluci tuženika su opisana zvanja radnika za čijim je radom prestala potreba, broj tih radnika po navedenim zvanjima, ali radnici nisu navedeni imenom i prezimenom, niti je navedeno na kojem radnom mjestu rade. Isto tako je učinjeno i u odnosu na poslove radnika za čijim radom prestaje potreba, dakle na način da je naveden broj radnika koji obavljaju te poslove, ali isti nisu navedeni imenom i prezimenom, niti je navedeno koji radnici na tim radnim mjestima će ostati na radu i zašto. Stoga nisu pojašnjeni kriteriji primjenom kojih će određeni radnici dobiti otkaze u odnosu na preostale, a koji će na istim poslovima ostati na radu.

    14. Radničko vijeće je stavilo primjedbe na odluku tuženika o namjeri otkaza višku radnika i zatražilo je dodatna obrazloženja, a koje tuženik nije dao niti dostavio. Stoga tuženik kao poslodavac nije omogućio održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje, a radničko vijeće je zatražilo od poslodavca odgovore i podatke te ih nije dobilo, pa ovaj sud smatra da se na taj način ne može uzeti da je provedeno savjetovanje s radničkim vijećem u skladu s odredbom čl. 127. ZR.

    Na taj način osnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tužiteljice. Ovaj sud je takvo svoje pravno shvaćanje već naveo u presudama ovoga suda broj Revr-973/16-2 od 12 rujna 2017 i broj Revr-380/16-3 od 29. kolovoza 2017., Revr 736/18 od 6. veljače 2019.

    15. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti reviziju tužiteljice temeljem odredbe čl. 395. st. 3. ZPP i preinačiti nižestupanjske presude u dijelu kojim se zahtijeva utvrđenje da je otkaz ugovora o radu nedopušten, te odlučiti kao u izreci ove presude.

    16. Međutim, kako zbog pogrešne primjene materijalnog prava, činjenično stanje u odnosu na zahtjev za sudski raskid ugovora o radu, naknadu štete na ime sudskog raskida ugovora o radu, isplatu ugovorene plaće do dana sudskog raskida i zahtjev za isplatu drugih materijalnih prava za koja tužiteljica smatra da joj pripadaju nije utvrđeno, nema uvjeta za preinaku pobijane presude u tom dijelu, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP valjalo u dijelu u kojem se zahtijeva sudski raskid, naknada štete i isplata, ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    17. Novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti će se o troškovima cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

    Zagreb, 1. veljače 2023.

    Predsjednik vijeća:

    dr. sc. Jadranko Jug

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.