REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1773/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. F. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik I. F., odvjetnik u Odvjetničkom društvu F. Š. u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko - upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1198/2016-3 od 8. svibnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-31/14 od 26. studenoga 2015., u sjednici održanoj 1. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e :

Revizija tužitelja se odbija.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Tuženi, OIB:..., dužan je tužitelju, platiti ukupni iznos od 481.861,68 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe, tj. pravomoćnog sudskog rješenja do isplate po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za petpostotnih poena. Nalaže se tuženom da tužitelju nadoknadi parnični trošak, sve u roku 15 dana.

II./ Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 15.000,00 kn u roku 15 dana.“

2. Drugostupanjskom presudom je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju (podnesak od 12. listopada 2018. i podnesak od 16. listopada 2018.) pozivom na odredbu članka 382. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti presude suda nižeg stupnja, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija tužitelja nije osnovana (podnesak od 12. listopada 2018. i podnesak od 16. listopada 2018.).

6. Prema odredbi članka 392.a stavak 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. stavak 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Suprotno sadržaju revizije, time što sud ocjenjuje izvedene dokaze i izvodi drugačije zaključke od revidenta, sud ne čini povredu iz članka 354. stavak 1. u svezi s člankom 8. ZPP, jer je ocjena dokaza pridržana za sud.

7.1. Sukladno odredbi članka 220. stavak 2. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Dakle, sud nije dužan prihvatiti sve prijedloge stranaka u pogledu izvođenja dokaza, već samo one koje sud smatra potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Time što nije prihvatio neki dokazni prijedlog sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

7.2. Slijedom navedenog, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi odredbe članka 220. ZPP, jer činjenica da prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze čije izvođenje je tužitelj predlagao, nije bila od značaja za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 481.861,68 kuna, za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala nepravilnim i nezakonitim radom suda.

8.1. Tužitelj smatra da je do nezakonitog rada došlo jer sudac u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-3460/94 nije donio odluku do kraja siječnja 2010. kada je istekao rok određen u postupku radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, kao i iz razloga jer sudac u tom predmetu nije tužitelju dostavio podnesak tuženika u kojem je tuženik obavijestio sud da je nad njim otvoren stečajni postupak, zbog čega tužitelj nije u zakonskom roku prijavio svoju tražbinu u stečajnom postupku nad tuženikom.

9. Sudovi nižeg stupnja su pozivom na odredbu članka 106. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 34/10, 116/10, 27/11, 57/11 – dalje: ZS) odbili tužbeni zahtjev uz obrazloženje da ne postoji uzročno posljedična veza između nedostavljanja informacije, konkretno podneska tuženika u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj P-3460/94 kojim tuženik obavještava sud da je nad njim otvoren stečajni postupak i štete tužitelja, jer da je tužitelj taj koji je u obvezi obavijestiti sud o svim promjenama na bilo kojoj od parničnih stranaka i da je tužitelj imao mogućnost putem sudskog registra saznati podatak o stečaju nad tuženikom. Ujedno ocjenjuju da ne postoji uzročno posljedična veza između nedonošenja odluke u roku određenom u postupku radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku i štete koju tužitelj tvrdi da mu je nastala.

10. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

11. Prema odredbi članka 106. stavak 1. ZS Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac stranci, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.

12. O odgovornosti Republike Hrvatske za naknadu štete zbog nepravilnog i nezakonitog rada u obnašanju sudačke dužnosti te o kriterijima takve odgovornosti izjašnjavao se i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama, npr. u odluci broj U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007.

13. U skladu s prethodno iznesenim, za ocjenu postojanja odgovornosti tuženice za štetu tužitelju u smislu odredbe članka 106. stavak 1. ZS bitno je:

- je li riječ o nezakonitom i/ili nepravilnom radu suda

- je li tužitelj pretrpio štetu uslijed takvog rada suda i

- postoji li uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada suda i nastale štete, pri čemu je potrebno da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog odnosno nepravilnog rada suda.

14. Slijedom iznijetog tužitelj je, da bi u sporu uspio, trebao dokazati (sukladno odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZPP, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika) da je utužena šteta u adekvatnoj uzročnoj vezi s nepravilnom i nezakonitom radnjom suca, a u izostanku koje uzročne veze ne postoji ni pretpostavka odštetne odgovornosti tuženice za tu štetu propisanu navedenom odredbom članka 106. stavak 1. ZS.

15. U konkretnom slučaju, pravilno su sudovi nižeg stupnja zaključili da između propusta suca da u postupku Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-3460/94 postupi po rješenju donesenom u postupku povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i donese meritornu odluku u roku određenom tim rješenjem, te štete za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala zbog takvog propusta, ne postoji uzročno-posljedična veza. Naime, navedeni propust nije rezultat postupanja suca koje bi se moglo podvesti pod pojam nezakonitog i nepravilnog rada jer su pravilno sudovi zaključili da se o radi o činjenično složenom postupku (po prijedlogu stranaka provodilo se vještačenje sa više vještaka koji su se i usmeno očitovali na prigovore stranaka na ročištima koje je sud zakazivao u primjerenim rokovima), pa takve okolnosti i po shvaćanju ovoga suda ne upućuju na to da nedonošenja meritorne odluke u određenom roku predstavlja nepravilan odnosno nezakonit rad suca.

16. U odnosu na propust suda da dostavi tužitelju podnesak tuženika kojim obavještava sud da je nad njim otvoren stečajni postupak, valja reći da odluku o otvaranju stečajnog postupka donosi sud, a sudske odluke su javne i objavljuju se u sudskom registru. Dakle, podatak o otvaranju stečajnog postupka je podatak koji je mogao biti poznat tužitelju, i stoga ovaj sud prihvaća ocjenu sudova nižeg stupnja da između propusta suda da dostavi tužitelju podnesak i štete koju tužitelj potražuje u ovom postupku ne postoji uzročno posljedična veza.

17. U odnosu na revizijske navode tužitelja da je u drugim parnicama glede tuženika nad kojim je otvoren stečajni postupak, sud donio dijametralno suprotne odluke, čime je sud narušio jednakost stranaka u postupku, valja reći da su takvi revizijski navodi paušalni.

18. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, pravilno je primijenjeno materijalno pravo iz odredbe članka 106. stavak 1. ZS, kada je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete kao neosnovan, ocijenivši da u radu suda nije bilo nezakonitosti ili nepravilnosti koje bi bile u uzročno posljedičnoj vezi sa štetom koju tužitelj potražuje u ovome postupku.

19. Slijedom navedenoga, nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koji tužitelj ukazuje u reviziji, pa je valjalo na temelju odredbe članka 393. ZPP reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 1. veljače 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.