Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 21 Gž-1042/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Marine Tante, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. iz Z., (Ulica...) OIB: ..., koga zastupa punomoćnica B. D.-P., odvjetnica u O. društvu K. & p. d.o.o., Z., (Ulica...) protiv tuženice N. T. d.d., Z., (Ulica...) OIB: ..., koju zastupa predsjednik uprave, a ovoga punomoćnica V. K., odvjetnica u O. društvu B. & P. d.o.o., Z., (Ulica...) radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-206/2019-36 od 29. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se djelomično žalba tuženice N. T. d.d., Z. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-206/2019-36 od 29. lipnja 2022. u dijelu pod t. I. izreke do iznosa od 2.654,45 EUR (20.000,00 kn) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. studenoga 2019. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te u dijelu pod t. III. do iznosa od 1.066,00 EUR (8.032,50 kn), zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 29. lipnja 2022. pa do isplate.

II Preinačuje se ista presuda i to u dijelu pod t. I. izreke preko iznosa od 2.654,45 EUR (20.000,00 kn) do iznosa od 3.981,68 EUR (30.000,00 kn) i pod t. III. izreke preko iznosa od 1.066,00 EUR (8.032,50 kn) do iznosa od 1.218,39 EUR (9.180,00 kn) i sudi:

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja D. Š. preko iznosa od 2.654,45 EUR (20.000,00 kn) do iznosa od 3.981,68 EUR (30.000,00 kn), odnosno u visini od 1.327,22 EUR (10.000,00 kn) sa pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od 29. studenoga 2019. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Odbija se kao neosnovan zahtjev radi naknade parničnog troška preko iznosa od 1.066,00 EUR (8.032,50 kn) do 1.218,39 EUR (9.180,00 kn), odnosno u visini od 152,29 EUR (1.147,50 kn), sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. lipnja 2022. kao dana donošenja presude do dana isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razbolje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku N. T. d.d., Z., (Ulica...) OIB: ..., da tužitelju D. Š. iz Z., (Ulica...) OIB: ..., u roku od 15 (petnaest) dana isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 30.000,00 kuna (slovima: trideset tisuća kuna) sa zateznim kamatama tekućim od 29. studenoga 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja D. Š. iz Z., (Ulica...) OIB: ..., u dijelu u kojem zahtijeva da mu tuženik N. T. d.d., Z., (Ulica...) OIB: ..., na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 20.000,00 kuna (slovima: dvadeset tisuća kuna) sa zateznim kamatama tekućim od 29. studenoga 2019. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku N. T. d.d., Z., (Ulica...) OIB: ..., da tužitelju D. Š. iz Z., (Ulica...) OIB: ..., naknadi parnični trošak u iznosu od 9.180,00 kune (slovima: devet tisuća sto osamdeset kuna) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. lipnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja D. Š. iz Z., (Ulica...) OIB: ..., za naknadu troškova postupka u iznosu od 5.295,00 kune (slovima: pet tisuća dvjesto devedeset pet kuna), kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude u dijelu pod toč. I. i III. izreke, žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukine i predmet u pobijanom dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak, uz dosudu troška na ime sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode tuženice s prijedlogom da se ista odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Prije svega, valja reći da nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 213. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., dalje ZPP) jer sud nije trebao odrediti prekid postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi protiv tužitelja kao okrivljenika zbog kaznenog djela na štetu svjedokinje Đ. L., budući je optužnica protiv tužitelja podnesena nakon objave spornog priloga te se odgovornost nakladnika za štetu može cijeniti isključivo s obzirom na stanje prije objave.

5.1. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju neutemeljeno žalba ukazuje, jer je sud prvog stupnja u smislu čl. 8. ZPP valjano ocijenio dokaze, tako da presuda nema nedostatke i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

5.2. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti za koju tužitelj navodi da trpi zbog priloga od 5. rujna 2019. objavljenog u emisiji P. koja je emitirana na N. T. d.d., čiji je nakladnik tuženica te potom i u drugim medijima.

7. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

- da je 5. rujna 2019. u emisiji P. objavljen prilog o tužitelju te je nakon toga i 12. rujna 2019. u emisiji P. objavljen prilog o tužitelju, međutim potonji prilog je predmet drugog postupka (Pn-210/2019),

- da je tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe podnio zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija, koji nije objavljen, slijedom čega nije sporan procesnopravni uvjet za podnošenje tužbe, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o medijima (Narodne Novine, broj 59/04., 84/11. i 81/13., dalje ZM),

- da je iz sadržaja članka od 6. rujna 2019. naslova »...«, koji je objavljen na portalu ...(internetska stranica) razvidno da je jedan od priloga emisije P. koja je emitirana ... (datum) bio i prilog o tužitelju, emisiju je dakle gledalo više od 718 000 gledatelja uz ostvareni udio o gledanosti od 36,2 %, što je navedenu emisiju činilo najgledanijim programom u terminu emitiranja,

- da je iz optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici poslovni broj K-DO-54/19 od 28. studenoga 2019. razvidno kako je ista podignuta protiv tužitelja radi počinjenja kaznenog djela protiv spolne slobode-spolno uznemiravanje opisano i kažnjivo po čl. 156. st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo silovanja opisano i kažnjivo po čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. istog Zakona, da je PU zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Služba općeg kriminaliteta pod brojem K-173/19 od 4. rujna 2019. podnijela kaznenu prijavu protiv tužitelja zbog kaznenog djela silovanja iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona te kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz čl. 156. st. 1. istog Zakona na štetu Đ. L.,

- da je iz iskaza svjedokinje Đ. L. razvidno da je ista sudjelovala u emisiji P. koja je objavljena 5. rujna 2019. sa zatamnjenim licem i izmijenjenim glasom, da je bila zaposlena kao tajnica tužitelja u A. S. te ju je tužitelj 10. kolovoza 2019. na poslu seksualno uznemirivao na način da ju je prvo fizički savladao te potom počeo dirati po intimnim dijelovima tijela bez njezina pristanka, da joj je gurnuo prste u vaginu, da joj je prijetio silovanjem na krevetu, da je rekao da može raditi što god želi, da ne zna kako se isčupala iz njegovih ruku, da je odmah nakon toga otišla u wc te je ostala na poslu do kraja radnog vremena jer se bojala da će joj tužitelj dati otkaz, da se nakon odlaska iz wc-a, vratila u svoj ured u koji je potom došao zamjenik A. S. R. V. kojemu je rekla da se dogodilo nešto strašno i da bi trebao razgovarati s tužiteljem, a da je R. samo nešto vadio iz ormara i rekao: "Ok" i otišao, da joj je poznato kako je tužitelj znao pljesnuti žene po stražnjici i stavljati im ruku na koljeno, da je išla doktorici u ponedjeljak ujutro te je doktorica pozvala policiju nakon što je svjedokinja ispričala što se dogodilo pa su po nju došli policajci koji su uzeli iskaz te je odveli službenim autom u R. u Policijsku postaju i rekli da će tužitelj biti uhićen, nadalje da su je policajci odveli u H. gdje je ponovno dala iskaz te potom odveli u P. b. na pregled, da su došli doma po haljinu na kojoj su našli DNK tužitelja, da je osjećala strah jer joj je tužitelj poslao poruku u kojoj ju pita za djecu, da ju je prvo pitao: "Gdje je moja najdraža tajnica?", a zatim da je poslao fotografiju na kojoj plivaju dupini te potom kako su joj djeca, da se obratila tuženici da zaštiti sebe i svoju djecu od tužitelja, svaki put kad bi se vratila iz policije da bi dobila poruku od nekog njemu bliskom, da joj je M. P. nudio novac i to 80.000,00 EUR da šuti o događaju s tužiteljem te da istoga poznaje otkada je počela raditi u A. S., da se obratila medijima iz razloga jer nije imala potpuno povjerenje u policiju,

- da je svjedok I. Č. u svom iskazu naveo da je on autor predmetnog priloga za emisiju P. u kojem se spominjao tužitelj glede seksualnog uznemiravanja, da ga je kontaktirao zajednički prijatelj od gospođe koja je bila žrtva i to J. V. koji mu je postavio upit što nadalje žrtva treba raditi, da je J. V. odgovorio da bi žrtva trebala otići kod doktora i na policiju te da je žrtva kasnije to zaista i učinila, da mu je J. V. dao broj žrtve koju je potom kontaktirao i pitao ima li novosti u policijskoj obradi, da je žena koju je kontaktirao odgovorila da se boji da bi prijava mogla završiti u ladici zbog položaja tužitelja, da je postavio upit gospođi je li spremna s pričom izaći u javnost, da je gospođa potvrdno odgovorila, da je onda snimljen prilog i to njezino svjedočanstvo te da je njezino lice bilo sakriveno, da se s gospođom i dalje čuo putem telefona, da mu je ista rekla da se tijekom kolovoza ništa nije događalo, osim što ju je kontaktirao prijatelj tužitelja i ponudio 80.000,00 EUR, da je kontaktirao tužitelja za komentar nakon snimanja predmetnog priloga, da mu je tužitelj rekao da ne čuje i da nema signala i da je odmah prekinuo vezu, da je preko policijskog izvora saznao da je tužitelj napustio zemlju, da se službenim putem obratio press službi ravnateljstva policije i PU zagrebačkoj s upitom koje su radnje poduzete, međutim da odgovor nikada nije dobio, da je dobio neslužbeni odgovor preko policijskog službenika da je raspisana međunarodna tjeralica, da se tužitelj nakon tri tjedna vratio u Hrvatsku, da nije provjeravao tvrdnju da je osoba koja je nudila novac gospođi Đ. L. prijatelj od tužitelja jer da je procijenio da je gospođa L. u cijelosti govorila istinu, da je nakon prvog kontakta ponovno pokušao kontaktirati tužitelja, međutim da je mobitel bio isključen, da je radi provjere iskaza Đ. L. pokušao kontaktirati tužitelja, da se još radilo o dvije zaposlenice A. S., koje nisu željele izaći u javnost niti prijavljivati zbog maltretiranja, međutim da ne može otkriti o kojim osobama se radi, da su o tužitelju ukupno objavljena tri priloga, od kojih je jedan bio isključivo posvećen gospođi Đ. L., dok se u ostala dva priloga radilo o anonimnim osobama koje su imale zaštićeni identitet te su navedene govorile o zlostavljanju od strane tužitelja, da je povjerovao izjavi gospođe L. da je za šutnju dobila novac, jer je vidio i objavio SMS poruku tužitelja, koju je on poslao gospođi L. neposredno nakon što je ista podnijela prijavu policiji, a prije objave priloga da je tekst poruke bio "Kako si ti?", "Kako su ti djeca?", a koje poruke je gospođa L. protumačila kao izravnu prijetnju za sebe i svoju djecu, jer do tada tužitelj nikada nije pitao za njezinu djecu,

- da je svjedokinja I. P. u svom iskazu navela da je ista bila urednica emisije P. da ju je u kolovozu 2019. nazvao kolega I. Č. i rekao kako je razgovarao sa ženom koja tvrdi da ju je D. Š. silovao, da je radi navedenoga došla s godišnjeg odmora u Z., kako bi se našla sa ženom koja je imala nadimak D., s kojom je dva sata sjedila u kafiću, da je ta ženska osoba bila jako uplašena i uplakana te da je na kraju ispričala što se dogodilo, da je D. ispričala kako je tužitelj seksualno uznemiravao i silovao te da je D. nakon razgovora s njima otišla na policiju, da ih D. nije zvala kao novinare, nego je samo pitala za savjet što učiniti, da je prilog snimljen poslije tri tjedna, da je D. dva sata nakon odlaska na policiju od tužitelja dobila poruku s upitom kako su joj djeca, što je D. shvatila kao prijetnju, budući s tužiteljem o djeci nikada nije razgovarala, da je iskaz D. doživjela kao vjerodostojan te da nije sumnjala u njega, nadalje da je novinar I. Č. kontaktirao tužitelja prije objave emisije, međutim da mu je tužitelj poklopio slušalicu te da ona nije pokušavala kontaktirati tužitelja, da su radi provjere vjerodostojnosti iskaza ženske osobe nadimka D. provjerili je li ista zaposlena u H.-u, da je I. Č. razgovarao s liječnicom koja je prijavila kazneno djelo po službenoj dužnosti, svjedokinja je razgovarala još s nekim djelatnicima H.-a, međutim ne može se sjetiti kako se iste zovu, da je razgovarala s bivšom suprugom tužitelja, koja je potvrdila njegovu nasilnu narav te je razgovarala i s tužiteljevim bivšim poslovnim partnerima iz H.-a, misli da se jedan od njih zove H., koji je govorio o nagloj naravi tužitelja i da se prema ženama ponašao grubo, vulgarno i seksistički te da se prema osobama s kojima je bio u vezi ponašao nasilno, da je bivša supruga tužitelja navela kako je nikada nije silovao, međutim da bi je kada bi mu bila volja grubo uzeo, da je za emisiju P. o utuženoj temi radila i reklamu koji se zove "trailer" te da se ne može sjetiti je li isti najavljivan kao senzacionalni prilog o višestrukom silovatelju, da su joj tri ženske osobe djelatnice H.-a, kojima se ne može sjetiti imena, potvrdile da su subotom u svoje slobodno vrijeme išle na posao tužitelju pisati knjigu te da je jednu od njih tužitelj i poljubio,

- da je svjedok M. B. u svom iskazu naveo kako je tužitelja upoznao preko nogometa, da je svjedok bio prokurist u trgovačkom društvu koje je bilo u vlasništvu A. S. te da je tužitelj bio predsjednik navedenog autokluba, da je otišao do tužitelja nakon što je isti završio u R. te da je tužitelja to jako pogodilo, budući se isti gradio kao društvena osoba, kroz sport, kao poduzetnik, gospodarstvenik i kao političar, da je tužitelj kada ga je svjedok posjetio u zatvoru plakao, da je bio totalno potresen radi emisija te svjedok navodi kako je smatrao da se radi o medijskom linču, da se tužitelj raspitivao kako ljudi reagiraju, da je tužitelju o reakcijama ljudi na emisiju odgovorio da su neki suzdržani, međutim da je bilo dosta ljudi koji su ga osuđivali i ismijavali te da je bilo i ljudi koji su bili uvjerenja da se zaista dogodilo to što je prikazano u emisiji te da su radi toga o tužitelju pričali da je siledžija, da ga je tužitelj pitao i što on osobno misli o emisiji na što mu je svjedok odgovorio da je bio šokiran sa emisijom,

- da je svjedokinja A. K. u svom iskazu navela da poznaje tužitelja dvadeset godina te da je s istim u emocionalnoj vezi deset godina, da s tužiteljem živi dvije godine, međutim nije živjela s tužiteljem u trenutku predmetnog događaja, već se tužitelj preselio kod svjedokinje nakon izlaska iz pritvora, da je posjetila tužitelja u pritvoru dvanaest puta, da je uhićen na graničnom prijelazu da je ona bila uz njega tada te se ponudila da će ga odvesti do Z., međutim da su policajci rekli da oni to moraju učiniti jer je tužitelj optužen za seksualno uznemiravanje i silovanje, da je tužitelj bio jako uznemiren te je nakon njegova pritvora emitirana i emisija P. da je tužitelj bio u duhovno uništenom stanju te je prilikom svakog njenog dolaska bio odsutan, da ga je bodrila, međutim da je bio izobličen, da je često plakao te se brinuo jesu li njegova djeca vidjela emisije, da je imao velikih poteškoća sa spavanjem, jako je smršavio te se bojala za njegov život radi čega ga je zamolila da otiđe kod zatvorske liječnice, što je i učinio i dobio lijek S. kako bi mogao prebroditi noć, da se nije mogao pomiriti s činjenicom da mu je život uništen te da je osuđen bez sudskog procesa budući su u emisiji P. iznesene lažne tvrdnje o njemu, da je tužitelj i dalje u teškom psihičkom stanju i uzima lijekove za spavanje te da je stalno nervozan, da ga se jedan dio prijatelja odrekao te mu se jednom prilikom žena na ulici obratila s pitanjem: "Gdje si silovatelju s N. T.?", da je u R. gledao emisiju P. da se ova situacija reflektirala i na obiteljske odnose tužitelja s djecom obzirom da kćeri tužitelja radi navedenoga više ne kontaktiraju s tužiteljem te da mu se i zaposlenici A. S. izruguju i podsmjehuju radi predmetne situacije,

- da je tužitelj saslušan u svojstvu stranke naveo da je cijeli život nastojao biti korektan i pošten, kao sportaš, olimpijac i političar te da je u tom smislu gradio svoj imidž, da je 1997. došao u A. S. kao predsjednik kluba, koji je zapravo udruga građana, te su ga članovi udruge pozvali na izbornu skupštinu kako bi im pomagao jer je klub bio pred bankrotom, da je podneseno više tužbi za kaznena djela protiv njega te da su sve odbijene kao neosnovane, da su tužbe podnosili bivši glavni tajnik i ekipa koja je radila za njega, da je po dolasku u klub napravio reviziju, da su utvrđeni minusi o kojima je obaviještena i policija i DORH, da je korigirao plaće i da su vraćeni svi dugovi, kupljena je zgrada, autokamp u R., kupljen je vozni park vozila od 15 kamiona, da je njegov zamjenik doveo svoju prijateljicu Đ. L. u autoklub S., budući je bivša tajnica otišla u N. s mužem, a njemu je trebala neka starija, ozbiljna gospođa za obavljanje poslova, da je Đ. L. odmah po dolasku rekla da joj je mala plaća, iako je prethodno pristala, jer su joj on kao i njegov zamjenik i glavni tajnik rekli kolika je plaća, da je Đ. L. nekoliko puta tražila povećanje plaće jer da je govorila da se nalazi u privatnim financijskim problemima, da joj je on nekoliko puta dao minimalnu stimulaciju, međutim da Đ. L. s navedenim nije bila zadovoljna i da je stalno tražila veću plaću, da je u to vrijeme pisao knjigu S. i. v., da mu je Đ. L. znala pomoći oko pretipkavanja knjige, radi čega joj je i dao novčanu stimulaciju te da je radi navedenoga znala ostati i nakon radnog vremena, da je Đ. L. trebala doći u subotu, budući je takvo radno vrijeme bilo navedeno i u Ugovoru o radu, navodi da je Đ. L. rekla da ona neće dolaziti subotom, da će naći načina da to riješi i da više neće pisati knjigu jer da to ne piše u Ugovoru, da nije silovao ni spolno uznemiravao Đ. L., da je sa većinom osoblja imao odnos u američkom stilu na način da bi se zagrlili i pritisnuli obraz uz obraz i da se nitko nije bunio, da je N. T. napravila prilog protiv njega, da su zvali čak i tajništvo tražeći njegovu smjenu, da je ta emisija loše utjecala na njega, da iako ima hrpu borbi u najagresivnijom olimpijskom sportu i sve svjetske medalje, da nikada nije doživio ovakvu bol i poniženje, da je totalno degradiran i da ne može zaspati bez dvije tablete za spavanje, da je N. T. inicirala medijski linč protiv njega, da je poslije izašlo 750 članka protiv njega, da ga od kontakata koje ima memorirano u mobitelu, a to je nekih 5000 brojeva, danas ne kontaktira niti jedan posto, da su mu u R. rekli da će ga pustiti van kada potpiše otkaz, da u početku nije htio, međutim da je nakon nekog vremena provedenog u pritvoru psihički oslabio te da je naposljetku ipak potpisao, da nije nudio novac Đ. L. kako bi zataškao kazneno djelo, da je i M. H. došla kao pripravnica preko njegova zamjenika, da se ista predstavljala kao stručnjak za marketing, međutim da nije znala ništa te da je stoga trebala dobiti otkaz, da je vrlo vjerojatno i M. H. zagrlio i stisnuo uz obraz i to pred svima, da nikada nije bilo nikakvih neprimjerenih radnji osobito ništa seksualno ili nasilno, da je njemu trebala radnica, a ne ljubavnica, da je u svakom trenutku imao barem deset ljubavnih ponuda, da su ga u zatvoru vodili kod psihijatra jer je smršavio 20 kilograma, da uzima P. da ne može spavati, da je ogorčen zbog svega što mu se dogodilo, da bivša supruga zbog ovog navodnog događaja dvije godine nije dala da vidi djecu te da ga je ova emisija osudila i linčovala prije suđenja, da je N. T. tjedan dana najavljivala prilog i da je od tada sve krenulo nizbrdo za njega, da su nakon izlaska iz istražnog zatvora ljudi za njim vikali da je silovatelj te da se ne može sjetiti je li ga I. Č. kontaktirao prije emisije,

- da je iz reproduciranih CD-ova s prilozima iz emisije P. koji se odnose na tužitelja, na CD-u označenom kao prilog 1, prikazan prilog emisije P. od 5. rujna 2019. u kojoj je prikazan intervju sa ženskom osobom, zamućenog lica i izmijenjenog glasa, za koju je na održanom ročištu punomoćnik tuženice naveo da se radi o Đ. L.. Dio priloga je igrane naravi u kojima sudionici zamućenih obrisa reproduciraju situaciju koju je opisala Đ. L. te je sve navedeno isprekidano komentarima novinara I. Č.. Tako u prilogu od 5. rujna 2019. emisije "Provjereno", novinar I. Č., komentirajući navode intervjua između ostaloga navodi i da je na čelo A. S. došao boksaš, osvajač olimpijske bronce i bivši H. zastupnik, da fizički neusporedivo jači bivši boksački olimpijac nije posustajao u namjeri da dobije što želi, da se na vapaj nije obazirao, što se više odupirala to je bio agresivniji, da se u glavi Đ. L. vrtila njegova prijetnja da će je silovati, ali to je već i učinio, da je Đ. L. čula da nije jedina, da su zaposlenice A. S., prema saznanjima tima N. T., nerijetko iz boksačeva ureda izlazile uplakane, da su nekoliko njih i kontaktirali, međutim da iste nisu htjele pred kameru jer je strah bio jači. Novinar I. Č., u prilogu emisije P. od 5. rujna 2019. također navodi, referirajući se na tužitelja, da moć, političko zaleđe, novac, fizička snaga utjelovljuju lik D. Š., da se nakon sportske karijere posvetio poduzetništvu i politici, da je bio predsjednik H.- ovog M. ogranka, saborski zastupnik, da je doktorirao ekonomiju u R. te da na društvenim mrežama i stvarnom životu ističe dobre odnose s predsjednicom, da je blizak i premijeru te da više od svega ističe ljubav prema Bogu, da naglasak stavlja na obitelj, iako iza sebe ima tri propala braka, da mu se nitko osim ove žene nije usudio suprotstaviti, da se i ona na to teško odlučila, da je bivši saborski zastupnik dobro povezan u svim sferama društva brzo doznao što se događa, da je informacija o prijavi stigla do njega nekoliko sati nakon što je žrtva izašla iz policije, da se silovanje dogodilo 10. kolovoza, da je žrtva silovanje dva dana poslije prijavila policiji, da je razgovor iz emitiranog priloga obavljen trinaesti dan od događaja te da mu do tog trenutka policija nije ušla u trag, da je za šutnju ponuđeno 80.000,00 EUR. Tijekom prikazivanja priloga objavljena je i sms poruka za koju je Đ. L. navela da je zaprimila od tužitelja na kojoj je vidljiva slika dupina i sljedeći tekst: "Što se danas ne javljaš?", "Dali su Ti Djeca OK?, "Gdje mi je moja draga i poštovana Tajnica!?", "Javi ako šta možemo pomoći!??". Također, snimljen je i audio pokušaj kontakta, a iz razgovora je razvidno da se novinar tuženice predstavio te da mu muška osoba nepoznatog identiteta govori da ne čuje dobro te naknadno daljnja komunikacija nije uspostavljena. Tijekom cijelog priloga, tužitelj se spominje u kontekstu političke povezanosti sa bivšom predsjednicom, premijerom te kao vjernik i

- da je na prilogu dva prikazan prilog emisije P. od 12. rujna 2019. te se reproduciraju dijelovi iz prvog priloga te isti sadrži i dva intervjua sa ženskim osobama kojima je zamućeno lice i izmijenjen glas.

8. Slijedom navedenog, opravdano je sud, i po mišljenju ovog suda, utvrdio da je tuženica dužna naknaditi tužitelju nastalu neimovinsku štetu s obzirom na sadržaj predmetnih informacija o tužitelju, kontekst u kojem je on prikazan kao silovatelj i to sve u trenutku prije nego je PU zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Služba općeg kriminaliteta podnijela kaznenu prijavu, odnosno Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podignulo optužnicu u odnosu na tužitelja u ovom predmetu, uz napomenu da se odgovornost nakladnika procjenjuje prema onom trenutku prije objave predmetnog priloga, odnosno je li u tom trenutku novinar imao osnove povjerovati je li predmetna informacija točna pa je za konkretni slučaj neodlučno je li optužnica potvrđena ili ne, nakon što je prilog već snimljen i emitiran u emisiji P. od 5. rujna 2014.

9. Pored toga, tuženica je protivno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 204. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.) javnosti u cijelosti učinila dostupnim zakonom zaštićene podatke o prijavljenom kaznenom djelu, identitetu prijavljene osobe te je tužitelj okarakteriziran kao silovatelj bez kaznenog postupka koji još nije niti započeo pa se takvo postupanje ne može smatrati postupanjem u dobroj vjeri.

10. Isto tako, tuženica nije dokazala da je prije objave "trailera" kojim se reklamirao prilog od 5. rujna 2019., kontaktirala tužitelja radi provjere istinitosti informacije, u smislu čl. 21. ZM niti je poduzela druge mjere radi provjere istinitosti podataka, budući novinar prije snimanja priloga nije kontaktirao tužitelja, što i sam potvrđuje u svom iskazu, navodeći da ga je kontaktirao nakon snimanja priloga te da nije ni provjeravao tvrdnju da je osoba koja je navodno nudila novac Đ. L. tužiteljev prijatelj, jer je smatrao da je Đ. L. u cijelosti govorila istinu, a osim toga novinar tuženice u predmetnom prilogu navodi da su i druge zaposlenice iz boksačeva ureda izlazile uplakane te da iste nisu htjele pred kameru, jer da je strah ipak bio jači, stvarajući takvim izvještavanjem dojam o tužitelju kao osobi koja ne preže ni pred čime, koji je bezočan, nemilosrdan, neosjetljiv i divljački surov, a sve to bez pružene prilike tužitelju prije samog snimanja priloga da se i sam očituje o navedenome što znači da u konkretnom slučaju nisu ispunjenje pretpostavke u smislu odredbe čl. 21. st. 4., al. 3. ZM po kojima bi tuženica eventualno mogla biti oslobođena odgovornosti za nastalu štetu tužitelju.

11. I po stavu ovog suda, u okolnostima konkretnog slučaja, tužitelj je u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje ZOO) trpio duševne boli i strah te doživio povredu prava osobnosti upravo kao posljedicu objavom štetnih informacija u medijima, što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka I. Č., M. B. i A. K. te stranačkog iskaza tužitelja iz kojih proizlazi da je kod tužitelja došlo do razvoja simptoma akutne reakcije na stres što se manifestiralo kroz napetost, nesanicu, nemir i gubitak apetita, a ove neugodnosti su trajale cijelo vrijeme objavljivanja u medijima i nakon toga.

11.1. Naime, svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti u koje spadaju čast i ugled (čl. 19. st. 1. i 2. ZOO), što ujedno predstavlja i Ustavom zaštićeno pravo tužitelja (odredba čl. 35. Ustava Republike Hrvatske - Narodne novine, broj 56/91., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14., dalje Ustav), dok je u isto vrijeme riječ i o konvencijskom pravu (odredba čl. 8. st. 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., dalje EKLJP).

11.2. Nasuprot ovom pravu tužitelja stoji i pravo tuženice na slobodu izražavanja koje joj jamči odredba čl. 38. st. 1. i 2. Ustava (pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli) i odredba čl. 10. st. 1. EKLJP koje nisu bez ograničenja, već su podvrgnuta ograničenjima koja su nužna, među ostalim, i radi zaštite ugleda ili prava drugih (st. 2. čl 10. EKLJP), a u konkretnom je slučaju ograničeno općom zabranom uzdržavanja od postupaka kojima se može drugome prouzročiti šteta (čl. 8. ZOO).

11.3. U ovom se slučaju upravo i radi o sukobu između tuženičinog prava na slobodu izražavanja s jedne strane i tužiteljeva prava na zaštitu prava osobnosti na čast, ugled i dostojanstvo, s druge koji je sukob potrebno razriješiti uspostavljenjem pravične ravnoteže između suprotstavljenih prava. Pri razrješenju tog sukoba potrebno je imati na umu jedno od temeljnih pravnih načela, a to je da se upotrebom jednog prava ili slobode ne smije ugroziti ili ukinuti neko drugo pravo i sloboda, nego se svako pravo i sloboda u određenoj mjeri ograničuje kako bi opstalo i ono drugo pravo ili sloboda.

12. U okolnostima konkretnog slučaja, tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva nastale informacijama, koje se odnose na njega kao javnu osobu (sportaš, olimpijac i političar) kojoj činjenici sud prvog stupnja nije dao dovoljno značenje.

13. Ovaj sud smatra da granice u kojima se ostvaruju prava na slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike, moraju biti šire u odnosu na javne osobe nego za privatne osobe.

13.1. U tom smislu javne osobe moraju biti spremne na kritiku u medijima, i to sa šireg aspekta nego privatne osobe, ali povezano s njihovim javnim funkcijama i dužnostima te izvršavanjem poslova zbog njihove realizacije, a posebno zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti.

14. Slijedom navedenog, a u okolnostima konkretnog slučaja, po mišljenju ovog suda nije bilo osnove da se tužitelju dosudi iznos od 30.000,00 kn, već je s obzirom na Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz izmjene od 15. lipnja 2020. istome valjalo priznati iznos od 2.654,45 EUR (20.000,00 kn).

15. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. st. 3. ZPP.

16. U odnosu na tužbeni zahtjev po pitanju visine (vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn), tužitelj je konačno uspio u omjeru od 40 % (20.000,00 kn : 50.000,00 kn x 100), iz čega proizlazi da je tuženica u odnosu na tužbeni zahtjev po pitanju visine uspjela u omjeru od 60% (100 % - 40 %), budući je tužitelj s osnovom tužbenog zahtjeva uspio 100 %, a s visinom 40 % to je kad se uzmu u obzir i osnova i visina tužbenog zahtjeva, ukupan uspjeh tužitelja 70 % (40 % + 100 % : 2), dok je tuženica uspjela sa 30 %.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP te čl. 166. st. 2. ZPP te je tužitelju opravdano priznat trošak u iznosu 11.475,00 kn, a s obzirom na konačan uspjeh u sporu od 70 % valjalo mu je dosuditi trošak u iznosu od 1.066,00 EUR (8.032,50 kn), dok je ostatak zahtjeva za naknadu troškova postupka valjalo odbiti kao neosnovan.

18. U nepobijanom dijelu pod t. II. i IV. izreke, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru 1. veljače 2023.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica, v.r.