REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-13709/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A.Z., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 30. studenog 2021., broj: 72. Pp J-1433/2020-3, u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 30. studenog 2021., broj: 72. Pp J-1433/2020-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. A.Z. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. I ovaj sud smatra da djelo za koje se okr. A.Z. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u činjeničnom opisu optužbe, po propisu nije prekršaj. Pritom se naglašava da činjenični opis djela iz optužbe ne ispunjava ni biće nekog drugog, istovrsnog, prekršaja.
6. Naime, optužnim prijedlogom se okr. A.Z. teretio da je prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio u skladištu, u prizemlju stambenog objekta (konobi). Dakle, okrivljeniku se optužbom stavlja na teret počinjenje prekršaja za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, a kao mjesto počinjenja prekršaja je u optužbi naznačeno (samo) „skladište u prizemlju objekta (konoba)“.
7. Prema kategorizaciji javnih mjesta, „skladište u prizemlju objekta (konoba)“ je tzv. fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku odnosno čujnosti s javnog mjesta odnosno reflektiranje tj. nastupanje posljedica inkriminiranog ponašanja na javnom mjestu) može imati takav značaj. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
8. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, a o tome se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
10. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. A.Z. je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na fiktivnom javnom mjestu („skladište u prizemlju objekta (konoba)“, ali nije opisano da je njegova radnja (buka koju je stvarao prilikom uzimanja ambalaže i artikala) bila čujna na neograničenom javnom mjestu, nego je opisano da je posljedica nastupila u stanu koji se nalazi iznad skladišta (obitelj Jurković se probudila), što je također fiktivno javno mjesto, a ne neograničeno javno mjesto. Dakle, u činjeničnom opisu djela koje se okr. A.Z. stavlja na teret u ovom prekršajnom predmetu nedostaje konstitutivan element bića djela bez kojeg opisano djelo nije prekršaj.
11. Potrebno je istaknuti da radnje okrivljenika koje su uslijedile nakon stvaranja buke (neprimjerenom i uvredljivom konkludentnom radnjom pokazao oba srednja prsta A. i A.J., a potom im se obratio riječima koje su navedene u optužnom prijedlogu), čak i da je u optužnom prijedlogu bilo navedeno da su bile vidljive ili čujne na neograničenom javnom mjestu, ne bi ispunjavale biće prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer se ne radi o radnjama koje su ekvivalent radnjama koje su u zakonskoj odredbi izrijekom navedene kao kažnjiva ponašanja (tuča, vika, svađa).
12. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okr. A.Z. oslobađa od optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 1. veljača 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
