REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gž 2/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. V. B., OIB …, iz K., zastupane po punomoćniku M. Z., odvjetniku u R., protiv tuženika I. O. R. O. K. P. K. d.o.o., OIB …, iz P., zastupanog po predsjednici V. E., radi poništenja izbora predstavnika radnika u nadzorni odbor, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj P- 1/2022-16 od 27. prosinca 2022., u sjednici održanoj 31. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Županijskog suda u Puli-Pola broj P-1/2022-16 od 27. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Poništavaju se izbori za predstavnika radnika u nadzornom odboru trgovačkog društva K. d.o.o P., OIB:…, a koji izbori su provedeni 12. rujna 2022. te na kojima je izborima u nadzorni odbor izabran A. F.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna (331,81 eura¹), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 27. prosinca 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.".

2. Protiv pobijane presude tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da ovaj sud preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, podredno da ukine istu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za poništenje izbora za predstavnika radnika u nadzornom odboru trgovačkog društva K. d.o.o P., OIB …, koji izbori su provedeni 12. rujna 2022., na kojim izborima je u Nadzorni odbor izabran A. F.

6. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je Izborni odbor 28. srpnja 2022. donio odluku o provođenju izbora za predstavnika radnika u nadzornom odboru poslodavca, prema kojoj je, uz između ostalog, navedeno da "ako lista kandidata nije bila podnijeta u roku, ili ako u roku od tri radna dana od dana dostavljanja pisanog zahtjeva predsjednika izbornog odbora neće biti otklonjeni nedostaci u odnosu na obveze iz propisa i ove odluke, smatrati će se da lista kandidata nije podnijeta,

- da je prema priloženoj potvrdi o zaprimanju kandidature za predstavnika radnika u nadzornom odboru poslodavca od strane predsjednice Izbornog odbora 03. kolovoza 2022. zaprimljena dokumentacija kandidata S. V. B. za izbor predstavnika radnika,

- da je prema priloženoj dokumentaciji na listi kandidata za predstavnika radnika u nadzornom odboru je S. V. B. a zamjenik kandidata za predstavnika radnika u Nadzornom odboru M. V. K. uz skupinu od osam radnika koja podržava člana i zamjenika, uz njihov potpis, kao i potpisane izjave o pristanku na uvrštenje na listu kandidata od strane zamjenice kandidata M. V. i predaje izjave o pristanku na uvrštenje kandidata za predstavnika radnika i to 03. kolovoza 2022. od strane tužiteljice – S. V. B., koja izjava nije potpisana,

- da prema zapisniku od 17. kolovoza 2022. sastavljenom od strane Izbornog odbora, između ostalog, kandidatkinja S. V. B. nije na vrijeme predala dopunu svoje kandidature, odnosno nije stavila potpis na kandidaturi, zbog čega je njezina kandidatura S. za izbor predstavnika radnika smatrana nepotpunom i nevaljanom, pa je jedini kandidat za predstavnika radnika u NO K. A. F.,

- da je od strane tužiteljice podnesena prijava nepravilnosti izbornog postupka navodima iz razloga što nije zaprimila pisani poziv predsjednice Izbornog odbora kojim bi se tužiteljica pozivala na ispravak eventualnih nedostataka u svojoj listi kandidata,

- da su prigovori tužiteljice odbijeni odlukom od 20. rujna 2022.,

- da su prema zapisniku o konačnim rezultatima izbora za predstavnika radnika od 21. rujna 2022., valjano održani izbori 12. rujna 2022., da je glasovalo 33 radnika od ukupno 36 upisanih u popis birača, što čini više od 1/3 radnika sa pravom glasa, da je važećih listića bilo 23, nevažećih 10, a neupotrijebljenih 5, te je lista kandidata A. F. dobila 23 glasa, te je u nadzorni odbor za člana izabran A. F.

7. Odlučujući o prigovoru nedostatka aktivne legitimacije prvostupanjski sud nalazi da isti nije osnovan, pozivom na odredbu čl. 162. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19 – dalje ZR), s obzirom da je tužiteljica "i bila kandidat za člana Izbornog odbora, koji se i sukladno odredbi čl. 164. t. 3. ZR-a i primjenjuje na izbor u odnosu i na nadzorni odbor. Stoga, kako je i bila kandidat za nadzorni odbor tada je i aktivno legitimirana u predmetnom postupku.".

8. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim jer smatra da se svaki postupak izbora, pa tako i za člana nadzornog odbora, mora provesti po strogo formalnom postupku koji zadovoljava sve propisane standarde Zakonom i podzakonskim aktima. Utvrđujući da tužiteljica pismenim putem nije pozvana da otkloni nepravilnost u kandidaturi, uz navođenje o kojim točno nedostacima se radi i u kojem roku mora dostaviti ispravak, prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 162. ZR-u smatra da je tužiteljici povrijeđeno pravo sudjelovanja na izborima, pa s obzirom da je postupanjem tuženika došlo do jedne teže povrede i da je i takva povreda utjecala i na uskratu prava sudjelovanja i na rezultate izbora, prihvaćen je tužbeni zahtjev kao osnovan.

9. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

10. Pazeći po službenoj dužnosti, ovaj sud nije našao postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj sud nije našao postojanje bitnih povreda odredaba postupka, ali ni onih iz čl. 354. st. 2. t. 8. i t. 11. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, ali i na koju ukazuje tuženik, a koju obrazlaže tvrdnjama da je pobijana presuda nerazumljiva i da se ne može ispitati, te da je u postupku sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.

11. 1. Navedena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 8. i t. 11. ZPP-a nije ostvarene jer pobijana presuda nema nedostataka u obrazloženju i može se ispitati i jer je u postupku sudjelovala osoba koja može biti stranka u postupku.

11. 2. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR-u radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

12. Ne stoji žalbena tvrdnja tuženika prema kojoj tužiteljica nije bila kandidat za predstavnika radnika u nadzorni odbor jer je upravo ta tvrdnja tuženika suprotna stanju spisa, odnosno priloženoj potvrdi o zaprimanju kandidature za predstavnika radnika u nadzornom odboru poslodavca od 3. kolovoza 2022.,potpisano po predsjednici Izbornog odbora (list 6 spisa), kao i listi kandidata za predstavnike radnika u Nadzornom odboru. Činjenica da tužiteljica nije potpisala izjavu o pristanku na uvrštenje u listu kandidata za predstavnike radnika u Nadzornom odboru od 3. kolovoza 2022., nije odlučno iz razloga što je u tom slučaju tuženik bio dužan postupiti po odredbi čl. 8. st. 6. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, odnosno što je bio dužan postupiti prema izričitoj odredbi Izbornog odbora od 28. srpnja 2022., navedenoj u Odluci o provođenju izbora za predstavnika radnika u nadzornom odboru tuženika, prema kojoj je uz ostalo navedeno da "ako lista kandidata nije bila podnijeta u roku, ili ako u roku od tri radna dana od dana dostavljanja pisanog zahtjeva predsjednika izbornog odbora neće biti otklonjeni nedostaci u odnosu na obveze iz propisa i ove odluke, smatrati će se da lista kandidata nije podnijeta, a tuženik nije nesporno postupio na navedeni način jer je proveo izbore a prije toga nije pozvao tužiteljicu da otkloni uočeni nedostatak, odnosno da potpiše navedenu izjavu kako bi njezina kandidatura bila ispravna i potpuna, te se u takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ne može smatrati da tužiteljica nije bila kandidat za predstavnika radnika u nadzorni odbor. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odlučio o tuženikovom prigovoru nedostatka aktivne legitimacije, pri čemu je dao valjano i neproturječno obrazloženje, te ne stoje navodi o navedenim bitnim povredama postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. i t. 11. ZPP-a jer je u postupku sudjelovala osoba koja može biti stranka u postupku, a legitimacija joj daje odredbu čl. 162. st. 1. ZR-a.

13. Iznoseći tvrdnju o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju u pogledu utjecaja povreda na rezultate izbora tuženik ustraje u tvrdnjama iznesenim tijekom postupka, a s obzirom da tuženik posebno ne obrazlaže zbog čega bi činjenično stanje kojim te činjenice nisu utvrđene, bilo nepotpuno i pogrešno utvrđeno, ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a nije našao da bi bio ostvaren taj žalbeni razlog.

14. Teška povreda u provođenju izbora za radničko vijeće u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZR-a postoji ako je u postupku izbora povrijeđeno pravo radnika birati ili biti biran, ako je uskraćivanje tog prava utjecalo ili moglo utjecati na rezultate izbora, koji se u ovom slučaju svode i na pitanje koliko bi glasova i dobila svaka lista da takve povrede nije bilo. Obzirom da je postupanjem tuženika (uskraćivanjem kandidature) došlo do teže povrede i da je takva povreda utjecala na uskratu prava sudjelovanja i na rezultate izbora, pravilno je, prema shvaćanju ovoga suda, prihvaćen tužbeni zahtjev kao osnovan.

15. Vezano na tvrdnju tužiteljice i izneseno shvaćanje prvostupanjskog suda o nezakonitosti provedenih izbora s obzirom na uskraćivanje kandidature tužiteljice i utjecaj te povrede na rezultate glasovanja, ističe se da je pogrešno shvaćanje tuženika prema kojem uskraćivanje kandidatureza predstavnika radnika u nadzorni odbor tužiteljici nije utjecalo na rezultate predmetnih izbora. To stoga što neovisno od činjenice da je prema konačnim rezultatima izbora za predstavnika radnika glasovalo 33 radnika (od ukupno 36 upisanih u popis birača), što čini više od 1/3 radnika s pravom glasa, što je važećih listića bilo 23, nevažećih 10, a neupotrijebljenih 5 listića, i neovisno od toga što je lista kandidata A. F. dobila 23 glasa pa je u nadzorni odbor za člana izabran A. F., te i kada bi se tužiteljici pribrojali glasovi svih ostalih radnika koji su imali pravo glasovanja, prema shvaćanju ovoga suda, u predmetnim okolnostima ne bi se moglo zaključiti da to ne bi utjecalo na rezultate izbora jer je upitno bi li u toj situaciji njezina lista, (da je prihvaćena) dobila samo 13. glasova, a lista A. F. 23 glasa kako tvrdi tuženik. Naime, to bi bilo prihvatljivo samo u situaciji da je tužiteljici valjano uskraćena kandidatura i da je A. F. bio jedini zakoniti kandidat. Međutim, kako je, prema naprijed navedenom, tužiteljici nezakonito uskraćena kandidatura, neovisno od toga što je lista jedinog kandidata na tim izborima dobila natpolovičnu većinu, prema ovome sudu, upitno je bi li bilo tako da je izborni odbor otklonio navedeni nedostatak, što je bio dužan i prihvatio kandidaturu tužiteljice, jer u toj situaciji nitko ne može biti siguran da bi lista A. F. dobila isti broj (23.) glasova da je u ''igri'' bila i kandidatura tužiteljice. Stoga je pogrešan zaključak tuženika da i kada bi se tužiteljici pribrojali glasovi svih ostalih radnika koji su imali pravo glasovanja, to ne bi utjecalo na rezultate izbora "jer bi i u toj situaciji njezina lista, (da je prihvaćena) dobila samo 13. glasova". Točno je da kršenje zakonskih odredbi koje uređuju provođenje izbora, ma kako ono bilo teško, samo po sebi ne može imati za posljedicu poništenje izbora za predstavnika radnika u nadzornom odboru poslodavca nego je potrebno da su rezultati izbora zbog toga drukčiji od onih kakvi bi bili da takve povrede nije bilo. U ovoj situaciji propust propisanog pisanog i pozivanja tužiteljice na ispravak njezine liste kandidata je zasigurno moglo utjecati na rezultate glasovanja, odnosno na rezultate izbora.

16. Slijedom iznesenog prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 162. st. 1. ZR-u, kada je ocijenio da neovisno o rezultatu glasovanja, (s obzirom na broj dobivenih glasova), time što je tužiteljici povrijeđeno-onemogućeno pravo sudjelovanja na izborima, došlo je do teže povrede pravila o provođenju izbora i da je i takva povreda utjecala na uskratu prava sudjelovanja, ali i na rezultate izbora za predstavnika radnika u nadzorni odbor.

17. Stoga je neosnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Zagreb, 31. siječnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić, v.r.