Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 25 Gž R-1604/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ines Smoljan, predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, suca izvjestitelja i članice vijeća i Dubravke Burcar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice D. M. iz R., OIB: …, zastupane po punomoćniku V. V. iz R., protiv tuženika-protutužitelja I.- I. n. d.d. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku S. B., odvjetniku iz Odvjetničkog društva S. i partneri d.o.o. iz R., radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr- 123/2019-70 od 19. srpnja 2021., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Pr- 123/2019-78 od 7. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 31. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-123/2019-70 od 19. srpnja 2021., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pr-123/2019-78 od 7. prosinca 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Utvrđuje se postojanje tužiteljeve-protutuženikove tražbine u iznosu od 362.290,41 kn.

II. Utvrđuje se postojanje tuženikove-protutužiteljeve tražbine po protutužbi u iznosu od 139.834,06 kn.

III. Prebijaju se utvrđene tražbine u točci I. i II. izreke presude.

IV. Nalaže se tuženiku-protutužitelju da tužitelju-protutuženiku isplati bruto iznos od 230.617,14 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče:

- na bruto iznos od 222.456,35 kn od dana 14. veljače 2019.g. do isplate;

- na bruto iznos od 4.296,16 kn od dana 16. veljače 2019.g. do isplate;

- na bruto iznos od 3.864,63 kn od dana 16. ožujka 2019.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. sve to u roku 15 (petnaest) dana.

V. Nalaže se tuženiku-protutužitelju da tužitelju-protutuženiku isplati neto iznos od 16.141,08 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja na neto iznos od 14.400,00 kn teče od dana 14. veljače 2019.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku 15 (petnaest) dana.

VI. Nalaže se tuženiku-protutužitelju da tužitelju-protutuženiku nadoknadi troškove postupka u iznosu od 39.900,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 19. srpnja 2021. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku 15 (petnaest) dana.

VII. Odbija se tužitelj-protutuženik sa zahtjevom za isplatu iznosa od 139.834,06 kn, te sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 222.456,35 kn sa razdoblje od 16. siječnja 2019. do 14. veljače 2019. i s preostalim dijelom zahtjevom za naknadu troška postupka.

VIII. Odbija se tuženik-protutužitelj za zahtjevom za isplatu iznos od 139.834,06 kn i zahtjevom za naknadu troška postupka.

Prvostupanjskim rješenjem ispravljena je navedena presuda u oznaci posl. broja na način da umjesto Pr-129/2019 treba ispravno pisati Pr-123/2019.

2. Protiv navedene ispravljene presude pod stavkom I, II, III i VII izreke žali se tužiteljica-protutuženica dok tuženik-protutužitelj žalbu podnosi protiv stavka I, III, IV, V, VI i VIII izreke, i to oboje zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP te predlažu njihove žalbe usvojiti uz naknadu troška podnesenih žalbi.

3. Tuženik-protutužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba tužiteljice-protutuženice je osnovana.

5. Žalba tuženika-protutužitelja je osnovana

6. Između stranaka nije sporno:

- da je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Rijeci posl. broj Pr- 194/2015 od 5. srpnja 2018. (potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gžr-1323/2018 od 15. siječnja 2019.) utvrđeno da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu broj … od 18. svibnja 2015. kojom je tuženik tužiteljici dao poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i da joj radni odnos nije prestao te je naloženo tuženiku da tužiteljicu vrati na posao i to na iste poslove koje je obavljala prije donošenja nedopuštene odluke o otkazu,

- da je temeljem navedene pravomoćne i ovršne presude tužiteljica vraćena na rad kod tuženika dana 14. veljače 2019.,

- da je tuženik po osnovi odluke o otkazu isplatio tužiteljici otpremninu u iznosu od 139.834,06 kn dana 18. studenog 2015.,

- da je tuženik prije zaključenja prethodnog postupka dana 15.3.2019. podnio protutužbu kojom traži povrat otpremnine u iznosu od 139.834,06 kn koju je platio temeljem osnove koje je kasnije otpala uvećanu za zatezne kamate od dana donošenja presude Županijskog suda u Zagrebu 15. siječnja 2019. pa do isplate, koja je zavedena pod posl.br. Pr-143/2019 i spojena na predmetni spis,

- da je tužiteljica-protutuženica u odgovoru na protutužbu izjavila djelomični prigovor prijeboja sa svojim potraživanjem prema tuženiku po osnovi neisplaćenih plaća iz toč. 1. petita tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 196. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj novine br. 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 125/11, 94/13, 78/15, 60/16 i 29/18 - dalje ZOO).

7. Osnovana je tvrdnja žalitelja da je izreka pobijane presude proturječna obrazloženju i nema razloga o odlučnim činjenicama, zbog kojeg nedostatka pobijanu presudu nije moguće ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.11. ZPP.

8. Naime, u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP). Zahtjeve u parnici stavlja tužitelj, koji podnošenjem tužbe koja sadrži njegov tužbeni zahtjev, pokreće parnični postupak. Tuženik kao pasivna strana u postupku, osim što može poricati osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja, može isticati svoje zahtjeve i to bilo kao protutužbu ili prigovor prijeboja. Tuženik može istaknuti građansko pravni prijeboj (compensatio civilis) tj. onaj prijeboj do kojeg je došlo u smislu odredbi ZOO ili sudski prijeboj, kada se od suda traži da donese odluku o prijeboju (compensatio per iudicem).

9. Izjava tužiteljice-protutužene u odgovoru na protutužbu po svom sadržaju upućuje da nije procesno-pravni prigovor radi prijeboja, kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud kada je o istom odlučio izrekom pobijane presude s konstitutivnim značenjem nakon što je prethodno utvrdio postojanje tražbina obiju stranaka (compensatio per iudicem) nego se radi o izjavi o građanskopravnom prijeboju istaknutom u smislu odredbe čl. 196. ZOO kojim dužnik u parnici prigovara da je tražbina vjerovnika već prestala kompenzacijom. Dakle, građanskopravni prijeboj nastaje uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 195. ZOO-a izjavom o prijeboju u skladu s odredbom čl. 196. st. 1. ZOO-a. Tada obveze prestaju neovisno tome je li druga strana s time suglasna, a sama izjava ima konstitutivan učinak za prestanak obveza. Ako dođe do parnice i dužnik kao tuženik istakne građanskopravni prijeboj, on ističe da je tužiteljevo potraživanje postojalo, ali je naknadno prestalo. Takav prigovor preciznije se može nazvati prigovorom zbog već nastupjelog prebijanja.

10. Kako dakle postoji značajna razlika između prigovora građanskopravnog prijeboja, protutužbe i prigovora radi prebijanja, to je u postupku nužno jasno utvrditi koji prigovor stranka ističe jer vrsta prigovora određuje pravno odlučne činjenice za rješavanje spornog odnosa koje je potrebno utvrditi kao i sadržaj izreke sudske odluke. Dakle, o vrsti prijeboja ovisi i postupanje suda: donosi li sud odluku o prebijanju potraživanja u postupku ili će, ako utvrdi da je potraživanje dijelom prestalo građanskopravnom kompenzacijom, odlučiti o tužbenim zahtjevima stranaka.

11. U konkretnom je slučaju za primijetiti da je tužiteljica-protutuženica i nakon istaknute djelomične izjave o prijeboju u odnosu na zahtjev iz protutužbe ustrajala na tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi u cijelosti, pa ostaje nejasno ukoliko je izjavom o prijeboju njezina tražbina u visini isplaćene otpremnine djelomično prestala zbog čega taj dio tražbine i dalje potražuje od tuženika-protutužitelja tužbenim zahtjevom.

12. Slijedom navedenog valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i na pouzdan način utvrditi o kojem se prigovoru prijeboja u konkretnom slučaju radi te ovisno o utvrđenom, imajući u vidu i ostale žalbene navode, donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku.

14. O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.

U Zagrebu, 31. siječnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Ines Smoljan, v.r.