Poslovni broj: 11 Kž-1086/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Siniše Pleše i Sonja Brešković Balent kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene Lj. B. I drugih, zbog kaznenog djela protiv imovine – krađe – iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-292/2021 od 6. srpnja 2022., podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, u sjednici vijeća održanoj 31. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe 1. optužene Lj. B. i 2. optuženog J.B. kao neosnovane i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Slavonskom Brodu proglasio je krivima 1. optuženu Lj.B. i 2. optuženog J.B. zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – krađe – iz članka 228. stavak 1. KZ/11, činjenično pobliže opisanog u izreci presude te je svakog optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci i primjenom članka 56. KZ/11, svakom optuženiku izrekao je uvjetnu osudu na način da kazna zatvora na koju su osuđeni neće biti izvršena ako 1. optužena Lj.B. i 2. optuženi J.B. u roku 1 (jedne) godine ne počine novo kazneno djelo te pod daljnjim uvjetom da na temelju članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 izvrše posebnu obvezu na način da oštećenom B.p. d.o.o. isplate iznos 17.075,60 kuna u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, u protivnom će uvjetna osuda biti opozvana.

2. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 -dalje: ZKP/08) oštećeniku B.p.d.o.o. iz S.B., OIB: ….dosuđen je imovinskopravni zahtjev te je naloženo 1. optuženoj L.B., OIB:…i 2. optuženom J.B. OIB:….da oštećeniku B.p. d.o.o. iz S.B., OIB:… na ime naknade štete isplate iznos 17.075,60 kuna (sedamnaest tisuća sedamdeset pet kuna i šezdeset lipa).

3. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 1. optužena Lj.B. i 2. optuženi J.B. dužni su podmiriti troškove kaznenog postupka, a na temelju članka 148. stavak 4. ZKP/08 o visini troškova biti će odlučeno posebnim rješenjem.

4. Protiv navedene presude žalbu je podnijela 1. optužena Lj.B. po branitelju D.M., odvjetniku iz S.B., a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženicu, primjenom načela in dubio pro reo, oslobodi od optužbe.

5. Žalbu je, po branitelju I.Ž., odvjetniku iz S.B. podnio i 2. optuženi J.B., a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno predlaže presudu preinačiti i optuženika osloboditi optužbe.

6. Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik, s prijedlogom da se žalbe optuženika odbiju kao neosnovane i potvrdi prvostupanjska presuda.

7. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

8. Žalbe 1. optužene Lj.B. i 2. optuženog J.B. nisu osnovane.

9. Kao što je navedeno 1. optužena Lj.B. kao žalbenu osnovu ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka pa iako pobliže ne navodi točnu zakonsku odredbu po kojoj se žali, iz sadržaja žalbe u kojoj navodi da je izreka presude nerazumljiva u djelu odluke o imovinskopravnom zahtjevu jer je sud visinu štete utvrdio na temelju procjene vještaka, a ne na temelju ispitivanja plinomjera, očito proizlazi da se 1. optužena Lj.B. žali iz zakonske osnove članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. U odnosu na navedeni žalbeni razlog treba istaknuti da je prvostupanjski sud iznio jasne i potpune razloge na koji način je utvrdio visinu štete, a okolnost koju ističe 1. optužena Lj.B. upućuje na zaključak da, u tom dijelu, 1. optužena Lj.B. osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno da se žali iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, na što će se ovaj drugostupanjski sud osvrnuti u dijelu kada će obrazlagati tu žalbenu osnovu.

9.1. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 2. optuženi J.B. navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio period u kojem je došlo do smanjena potrošnje plina i da u tom dijelu činjenični opis nije usklađen s provedenim dokazima, odnosno da je izreka presude proturječna činjenicama i dokazima provedenim tijekom postupka. U odnosu na navedeni žalbeni razlog treba istaknuti da iz razloga presude jasno proizlazi da je period u kojem su optuženici počinili inkriminirano im kazneno djelo utvrđen na temelju podataka kada se provode redovite kontrole plinomjera, a iz iskaza svjedoka Z.Ž., A.G. i S.T. proizlazi da je to svakih osam godina i da je upravo u tom periodu utvrđeno smanjenje potrošnje plina kod optuženika. Slijedom navedenog žalbe 1. optužene LJ.B. i 2. optuženog J.B., u tom dijelu, nisu osnovane.

10. Iz ostalog dijela sadržaja žalbi 1. optužene Lj.B. i 2. optuženog J.B. proizlazi da se sadržajno žale zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i da se u tom dijelu njihove žalbe međusobno podudaraju i nadopunjuju pa će ovaj drugostupanjski sud, u to dijelu, na te žalbe odgovoriti istovremeno. Naime, osporavajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja optuženici, u bitnome, navode da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da su oni putem treće osobe oštetili plinomjer jer nakon što je plinomjer demontiran više nije bio u njihovom posjedu, zatim ističu da sud nije na pravilan način utvrdio visinu štete, odnosno u kojoj mjeri su za zagrijavanje prostorija koristili kruto gorivo (drvo), a koliko plin, niti je utvrđen njihov zajednički dogovor za počinjenje inkriminiranog kaznenog djela. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iznio jasne i potpune razloge za svoja utvrđenja na temelju kojih je izveo pravilan zaključak o kaznenoj odgovornosti optuženika. Optuženici ispuštaju iz vida sve dokaze u svojoj ukupnosti, a kada se isti analiziraju u međusobnoj povezanosti, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud, proizlazi zaključak da su počinili inkriminirano im kazneno djelo. Naime, kako je to pravilno analizirao i utvrdio prvostupanjski sud, na temelju iskaza naprijed navedenih svjedoka i provedenog vještačenja plinomjera po vještaku strojarske struke D.P. utvrđeno je da oštećenje na plinomjeru, koje je dovelo do toga da se dio potrošnog plina ne evidentira jer ne prolazi kroz mehanizam za mjerenje obujma plina, nije moglo nastati niti redovnom uporabom niti slučajno, primjerice udarcem u plinomjer već je to učinjeno mehanički, svjesnom ljudskom intervencijom. Bez obzira što se plinomjer nalazio u nezaključanom ormariću, pravilan je zaključak suda da osim optuženika, koji su od oštećenja plinomjera imali izravnu financijsku korist, nitko drugi nije imao razloga oštetiti plinomjer. Okolnost koju ističu optuženici da su navedeno oštećenje plinomjera mogle napraviti njima nepoznate osobe nakon što su demontirale plinomjer u svrhu redovne kontrole predstavlja spekulativnu, odnosno ničim potkrijepljenu tvrdnju, s time što treba imati na umu da osobe koje su servisirale plinomjer to nisu imale nikakvog razloga učiniti. Što se tiče visine pribavljene koristi, odnosno počinjenje štete prvostupanjski sud je pravilno na temelju provedenog strojarskog vještačenja utvrdio, uspoređujući potrošnju plina kroz inkriminirani period da uporaba krutog goriva, ako je uopće i korišteno, nije bitno utjecalo na smanjenje potrošnje plina i da je do utvrđenog smanjenja došlo isključivo zbog neovlaštene intervencije na plinomjeru i tu štetu je vještak utvrdio u visini 17.075,60 kuna za što je u svom nalazu i mišljenju dao jasne i potpune razloge. U odnosu na okolnost koju ističe 2. optuženi J.B. u žalbi da su za ogrjev koristili kruto gorivo, odnosno drvo i da teret dokaza nije na obrani već na optužbi treba istaknuti da je točno da državni odvjetnik kao zastupnik optužbe treba dokazati da su optuženici počinili inkriminirano im kazneno djelo, međutim, to ne znači da optuženik može iznijeti neku tvrdnju bez da ju i potkrijepi odgovarajućim dokazima, a na tu okolnost 2. optuženi J.B. nije predložio izvođenje niti jednog dokaza. Nadalje, imajući na umu činjenicu da je 1. optužena Lj.B. registrirana u registru korisnika B.p.d.o.o kao korisnik i da je za potrošnju plina primala račune pa je prema tome i znala za smanjenu potrošnju plina, a da je prema iskazima svjedoka F.M. i Z.Ž. 2. optuženi J.B. naveo da je bio svjestan inkriminiranog oštećenja plinomjera, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su optuženici počinili inkriminirano kazneno djelo zajedno i po prethodnom dogovoru bez obzira tko je od njih s nepoznatom osobom dogovarao oštećenje plinomjera. Oboje su bili svjesni da će na inkriminirani način sebi pribaviti protupravnu imovinsku korist i time su i počinili inkriminirano im kazneno djelo iz članka 228. stavak 1. KZ/11 za koje su i proglašeni krivima. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iskaze ispitanih svjedoka i vještaka, te optuženika detaljno analizirao i pravilno ih je ocijenio kako same za sebe tako i međusobnoj povezanosti te u svezi s drugim provedenim dokazima i dao je pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza na temelju kojih je ispravno analizirao i utvrdio činjenično stanje. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, slijedom čega žalba optuženika niti u tom dijelu nije osnovana.

11. 2. optuženi J.B. se žali i zbog odluke o kazni, međutim, navedenu žalbenu osnovu ne obrazlaže, odnosno ne navodi razloge zašto smatra da kazna na koju je osuđen po prvostupanjskom sudu, po svojoj vrsti i mjeri, nije primjerena njegovoj kaznenoj odgovornosti za inkriminirano mu kazneno djelo. S obzirom na činjenicu da se 1. optužena Lj.B. nije žalila zbog odluke o kazni, međutim, žalila se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, ovaj drugostupanjski sud je imajući na umu odredbu članka 478. ZKP/08 razmotrio i odluku o kazni u odnosu na tu optuženicu. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je ispravno utvrdio i ocijenio sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne, te je optuženicima izrekao uvjetnu osudu na način da je svaki optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci uz vrijeme provjeravanja u trajanju 1 (jedne) godine, te pod daljnjim uvjetom da na temelju članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 izvrše posebnu obvezu na način da oštećenom B.p.d.o.o. isplate iznos 17.075,60 kuna u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, u protivnom će uvjetna osuda biti opozvana. Tako izrečena kazna primjerena je svim utvrđenim okolnostima i istom će se ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno ta kazna će u dovoljnoj mjeri utjecati kako na optuženike tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela.

12. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

13. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

14. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 31. siječnja 2023.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak,v.r.