REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 52 Pž-274/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mlinarić, predsjednika vijeća, Raoula Dubravca, suca izvjestitelja i Tatjane Kujundžić Novak, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom MAGMA d.d., Zagreb, Baštijanova 52, OIB 67215092378, odlučujući o žalbi B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-2464/2022-44 od 29. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. siječnja 2023.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-2464/2022-44 od 29. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenje odbacuje se prijava tražbine B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, od 6. prosinca 2022. kao nedopuštena. Prema obrazloženju pobijanog rješenja stečajni je postupak otvoren 19. listopada 2022., a prijedlog podnesen 20. ožujka 2012. te su stečajni vjerovnici viših isplatnih redova pozvani na prijavu tražbine stečajnom upravitelju u roku 30 dana od dana objave rješenja na e-Oglasnoj ploči suda. U prethodno provedenom predstečajnom postupku nad dužnikom sklopljena je predstečajna nagodba, a Privredna banka Zagreb d.d. kao prednik B2 Kapital d.o.o nije bila dužnikov vjerovnik jer se nije odrekla prava na odvojeno namirenje za iznos od 100.405.552,44 kn. Odredba čl. 82. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te čl. 35. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 144/12) uređuje pitanje prijava tražbine u stečajnom postupku glede tražbina iz predstečajne nagodbe koja je prethodila stečajnom postupku, prema kojoj vjerovnici iz predstečajne nagodbe prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u iznosu iz sklopljene predstečajne nagodbe, ovisno o tome da li su djelomično ili potpuno namireni. Budući Privredna banka Zagreb d.d. nije bila vjerovnik u predstečajnom postupku nad dužnikom MAGMA d.d., Zagreb, nije vjerovnik niti u stečajnom postupku nad navedenim dužnikom.
2. Žalitelj pobija pravilnost prvostupanjskog rješenja svih žalbenih razloga. U bitnom osporava pravilnost shvaćanja prvostupanjskog suda da nije ovlašten podnijeti prijavu tražbine u stečajnom postupku s obzirom na to da se njegov pravni prednik nije odrekao prava na odvojeno namirenje osigurane tražbine u iznosu od 100.405.552,44 kn, a njegova tražbina utvrđena je u daljnjem iznosu od 19.832.972,81 kn s kojim je obuhvaćen sklopljenom predstečajnom nagodbom. Ukazuje na različitu praksu drugostupanjskog suda u takvim situacijama i predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak.
3. Dužnik u odgovoru na žalbu navodi da iz prijave tražbine u iznosu od 190.887.528,75 kn nije vidljivo da se radi o tražbini prijavljenoj u predstečajnom postupku, a žalitelj u prijavi navodi isprave na kojima temelji prijavljenu tražbinu i radi se o ispravama na temelju kojih je prednik žalitelja imao upisano založno pravo. Nije vidljivo koji se iznos prijavljene tražbine odnosi na glavnicu odnosno kamate niti je specificiran iznos obuhvaćen predstečajnom nagodbom. Žalitelj se može namirivati samo iz vrijednosti imovine na kojoj je imao pravo odvojenog namirenja jer nije vjerovnik predstečajne nagodbe. U stečajnom postupku prijavljuju se samo tražbine iz predstečajne nagodbe. Osim toga prednik tuženika u cijelosti je namiren i s iznosom koji je obuhvaćen nagodbom na način da je stekao dionice dužnika u utvrđenom iznosu tražbine iz predstečajne nagodbe. Žalitelj dakle nema neispunjenu tražbinu.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijano je rješenje ispitano na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom čl. 6. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12; u daljnjem tekstu: SZ).
6. Pobijano rješenje prvostupanjski je sud donio nepravilnom primjenom odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koje se odnose na pravne učinke predstečajne nagodbe na vjerovnike i razlučne vjerovnike koji se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje u tom postupku i posljedično odredbe Stečajnog zakona kad je prijavu utvrdio nedopuštenom.
7. Pravilno sud navodi da odredbu čl. 59. ZFPPN-a kojom je propisano da je razlučni vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe ako mu je dužnik osobno odgovoran i ako se odrekao prava na odvojeno namirenje tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe, a to bi se odnosilo na nespornu činjeničnu situaciju prema kojoj je prednik žalitelja Privredna banka Zagreb d.d. nije bila vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe u odnosu na potraživanje osigurano razlučnim pravom jer se nije odrekla prava na odvojeno namirenje. Pravilno sud navodi i sadržaj odredbe čl. čl. 82. ZFPPN-a te čl. 35. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 144/12) koja uređuje pitanje prijava tražbine u stečajnom postupku glede tražbina iz predstečajne nagodbe koja je prethodila stečajnom postupku, prema kojoj vjerovnici iz predstečajne nagodbe prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u iznosu iz sklopljene predstečajne nagodbe, ovisno o tome da li su djelomično ili potpuno namireni. Međutim, iz žalbenih navoda i očitovanja stečajnog upravitelja proizlazi da je žalitelju (pravnom predniku cedirane tražbine) utvrđena tražbina u iznosu od 19.832.972,81 kn. Ta činjenica nije razvidna iz obrazloženja pobijanog rješenja, a mogla bi biti od značaja na dopuštenost podnesene prijave tražbine.
7.1. Nadalje, shvaćanje suda kojim dopuštenost tražbine dovodi u vezu s odredbom čl. 59. i čl. 82. ZFPPN-a je nepravilno. Odredba čl. 59. ZFPPN-a propisuje položaj razlučnih vjerovnika koji su vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe ako im je dužnik i osobno odgovaran i ako se odreknu odvojenog namirenja. Člankom 82. ZFPPN-a propisano je na koji način vjerovnici prijavljuju tražbine u stečajnom postupku nakon sklopljene predstečajne nagodbe. Prvostupanjski sud, međutim, zanemaruje opće učinke predstečajne nagodbe propisane odredbo čl. 66. st. 13. ZFPPN-a kojom je propisano da predstečajna nagodba ima snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene. Tražbine razlučnih vjerovnika nisu bile predmet ispitivanja u predstečajnom postupku i za njih predstečajna nagodba nema snagu ovršne isprave. To bi značilo da svoju tražbinu takvi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja mogu prijaviti u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnici. Druga je stvar je li ta tražbina prestala, odnosno je li prestalo založno pravo kojim su osigurane tražbine. U ovoj fazi postupka to nije moguće utvrđivati s obzirom na to da se radi o izvanparničnom postupku.
7.2. Isto tako s obzirom na sadržaj prijave, žalbene navode i navode odgovora na žalbu nije moguće utvrditi postoji li identitet prijavljene tražbine utemeljene na ispravama navedenim u prijavi s tražbinom osiguranom založnim pravom iz ranijeg predstečajnog postupka odnosno s utvrđenom i ustupljenom tražbinom iz predstečajnog postupka u utvrđenom iznosu od 19.832.972,81 kn. To nije moguće utvrditi iz prijave tražbine u kojoj su sumarno navedene isprave, pravni poslovi i iznosi pojedinačnih tražbina. Te nedostatke koji su od utjecaja na razumljivost podnesene prijave potrebno je otkloniti jer prijavu tražbina nije moguće ispitati. Prijava tražbina je podnesak koji mora biti razumljiv u smislu odredaba Stečajnog zakona da bi ga stečajni upravitelj mogao ispitati i zbog toga je potrebno poduzeti mjere za ispravak takvog podneska uz upozorenje na posljedice propuštanja odnosno neudovoljenja zahtjevu za ispravak sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku.
8. Slijedom svega navedenog valjalo je na temelju čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi sa čl. 6. SZ-a uvažiti žalbu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. U nastavku postupka prvostupanjski će sud poduzeti radnje u skladu s odredbama Stečajnog zakona upravljene na otklanjanje nedostataka podnesene prijave odnosno ispitivanje prijavljene tražbine ako ocijeni da su to ispunjene zakonom propisane pretpostavke, pa nakon provedenog postupka donijeti novo, na zakonu osnovano rješenje koje će valjano obrazložiti
Zagreb, 31. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća
Ivana Mlinarić, v.r.
