Poslovni broj: 16 UsI-1404/2022-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Radojke Ćupurdije, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. T. J.

iz P., G., zastupanog pod opunomoćenicima M. J. i M.B., . S., K.,

protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe pod 1) A. L. iz S., K. Z., i zainteresirane

osobe pod 2) K. E. iz H., K., radi izdavanja građevinske

dozvole, nakon javne rasprave održane i zaključene 20. siječnja 2023., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21; dalje ZUS), 30. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske Klasa: UP/II-361-03/22-02/60 Urbroj: 531-07-01-03/06-22-4 od 29. travnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-03/22-02/60 Urbroj: 531-07- 01-03/06-22-4 od 29. travnja 2022. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) odbija se tužiteljeva žalba izjavljena na građevinsku dozvolu Splitsko – dalmatinska županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Hvar Klasa: UP/I-361- 03/20-01/000101 Urbroj: 2181/1-11-00-01/12-21-0015 od 16. prosinca 2021. (u daljnjem tekstu: građevinska dozvola).

2. Građevinskom dozvolom dozvoljava se investitorima A. L. i K. E. gradnja slobodnostojeće stambene građevine i dvije pomoćne građevine (bazen i oprema), 2.b skupine, koja se sastoji od jedne stambene jedinice na četiri etaže (E=Po+P+I kat+II kat), ukupne nadzemne tlocrtne površine 174 m[2] , na kat. čest. zem. 1184/3 k.o. S. u naselju S. N., ukupne površine 581 m[2] , sve u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake Z.O.P. 1220 iz listopada 2020.

3. Tužitelj, kao vlasnik nekretnine koja neposredno graniči s onom za koju je izdana građevinska dozvola, tužbom pobija zakonitost osporenog rješenja i građevinske dozvole navodima u kojima kao bitno ističe da je tužitelju za njegovu nekretninu izdana pravomoćna građevinska dozvola, za građevinsku parcelu oblika i površine prema geodetskom i glavnom projektu, dok je prema ovdje spornoj građevinskoj dozvoli protupravno obuhvaćen dio građevinske parcele u vlasništvu tužitelja. Smatra da nije moguće mijenjati oblik i površinu temeljem pravomoćne građevinske dozvole formirane građevinske čestice. Tužitelj se ne slaže s tuženikovim utvrđenjem kako "cijepanje katastarskih čestica nastalo prije podnesenog zahtjeva investitora nije predmet ovog postupka". Osim što je cijepanje protupravno zbog zadiranja u tužiteljeva prava, to cijepanje ne utječe na stvarno – pravni status tužiteljeve nekretnine, jer se prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo stječe na točno određenom, fizički odvojenom dijelu površine, a ne na katastarskim granicama ili zemljišnoknjižnim oznakama. Zbog toga je ovdje povrijeđeno tužiteljevo pravo i u procesno – pravnom smislu u dijelu koji se odnosi na formiranje njegove građevinske parcele, što posljedično rezultira nemogućnošću izdavanja uporabne dozvole za objekt koji je izgrađen sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli. U ovom je slučaju zbog jednostrane izmjene već ranije formirane građevinske parcele, odobrena gradnja trećim osobama na dijelu parcele za koju je već izdana građevinska dozvola, koja, smatra, nije mogla biti izdana za dio koji je u obuhvatu tužiteljeve građevinske parcele, bez obzira na katastarsku oznaku i granice.

Daljnju nezakonitost osporenog rješenja vidi u činjenici što tuženik nije obrazložio ni otklonio prigovore koje je tužitelj postavio u postupku izdavanja sporne dozvole, već kao i prvostupanjsko tijelo brani tvrdnju da u konkretnom slučaju ne dolazi do izmjene oblika i veličine predmetne kat. čest. zem. 1184/3 k.o. S.. Ako je građevinskom dozvolom iz 1998. određen oblik i površina čestice u vlasništvu tužitelja, a za objekt koji je izgrađen sukladno građevinskoj dozvoli zatražena i uporabna dozvola, koje činjenice nisu sporne, onda je jasno da u situaciji kada je došlo do pomaka katastarskih granica bez sudjelovanja tužitelja na čijem se dijelu čestice pokušava dobiti dozvola za građenje, postoji sporno pitanje vlasništva, a investitori nisu dokazali da ispunjavaju tražene uvjete prema Zakonu o gradnji. U izloženim okolnostima tužitelj vidi priliku za primjenu čl. 55. Zakona o općem upravnom postupku i prekid postupka, dok se pred nadležnim katastrom ili u parničnom postupku ne riješi prethodno pitanje.

Tužitelj je nakon dovršetka građenja na čest. zem. 1184/6 k.o. S. zatražio izdavanje uporabne dozvole, u kom postupku je proveden očevid i utvrđeno da oblik katastarske čestice i smještaj građevine ne odgovara prikazu katastarsko – topografskog plana ovjerenog od nadležnog katastarskog ureda, koji je sastavni dio građevinske dozvole, zbog kojeg nesklada nije moguće izdati uporabnu dozvolu. Oblik i površina tužiteljeve parcele odgovara onoj iz građevinske dozvole, pa se eventualni problemi glede oblika parcela očituju uslijed mogućih nelegalnih pomaka katastarskih granica u postupku homogenizacije. Tužitelj ostavlja mogućnost da se radi o slučajnoj pogrešci, ali ni ne isključuje grubu nepažnju i namjeru kako bi se pogodovalo investitorima. Nakon što je utvrđeno da je došlo do odstupanja u postupku homogenizacije od nadležnog katastra zatražen je ispravak pogreške, kako bi se čest. zem. 1184/6 k.o. S. zadržala u izvornom obliku sukladno obliku i površini te čestice kako je to utvrđeno u postupku izdavanja pravomoćne građevinske dozvole. Posljednja legalna promjena provedena je prema geodetskom elaboratu Klasa: 93206/06-2/54

potvrđenom 26. lipnja 2006., što znači da investitori mogu biti isključivi vlasnici samo onog dijela čestice koji nisu obuhvaćeni tužiteljevom građevinskom dozvolom koja je proizvela pravne učinke, dok je tužitelj vlasnik onog dijela koji je obuhvaćen dozvolom. Stoga je za tužitelja sporno jesu li investitori uopće dokazali svoj pravni interes. Smatra da je tijekom postupka investitore trebalo pozvati da granice svoje građevinske parcele usklade sa stvarnim stanjem kako bi se izbjegla situacija da se za dio parcele koja je u obuhvatu građevinske parcele formirane na temelju pravomoćne građevinske dozvole izdaje novo odobrenje za građenje. Kod izloženog, predlaže osporeno rješenje poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak, a tužitelju naknaditi troškove ovog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

5. Temeljem čl. 19. st. 3. ZUS kao zainteresirane osobe pozvani su A. L. i

K. E. koji se u zajedničkom odgovoru na tužbu protive tužbenom zahtjevu i uzvraćaju kako su čest. 1184/3 (vlasništvo A. L.) i 1184/6 (vlasništvo tužitelja)

pripadale jednom vlasniku N. B. koji je 1998. gradio objekt koji nije lociran prema građevinskoj dozvoli, jer je planirao objedinit obje čestice u jednu, pa je tako sagradio objekt koji je jednim dijelom ušao u česticu 1184/3. Građevinar F.C.,

koji je tada izvodio grube radove, potvrdio je kako geodet nije angažiran kako bi se locirao objekt, već je objekt izgrađen na mjestu na kojem mu je tadašnji vlasnik otprilike rekao. Nakon što je I. b. od istog oduzela zemljište i sagrađeni objekt, te je čestice prodala odvojeno. Jednu je kupio tužitelj, a drugu zainteresirana osoba A.L.. Prema Prostornom planu Grada Hvara objekt mora biti minimalno 4 m udaljen

od susjedne čestice, što je razlog zbog kojeg tužitelj nije dobio uporabnu dozvolu. Nakon što su kupili zemljište, tužitelj i zainteresirana osoba A. L. zajedno su angažirali vještaka P. G., koji je izradio geodetske situacije iz kojih se vidi koliko je izgrađeni objekt ulazio u česticu 1184/3. Nakon toga dogovoreno je da će se ispraviti međe na način da će se granica izravnati paralelno s objektom, i tako izbaciti dio objekta koji ulazi na česticu 1184/3. To je napravljeno prema geodetskom elaboratu provedenom u katastru, na kojeg se tužitelj nije žalio. Predlaže se tužba kao neosnovana odbiti.

6. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 20. siječnja 2023.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe K. E., na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Opunomoćenik tužitelja ostao je pri ranije iznesenim navodima te u odnosu na navode iz tužbe zainteresiranih osoba dodao kako činjenica je li tužiteljeva zgrada locirana na poziciji sukladno geodetskom elaboratu nije ispitivana u upravnom postupku, što osporena rješenja čini nezakonitim. Tužitelj tvrdi da je njegov objekt pozicioniran sukladno geodetskom projektu iz građevinske dozvole, zbog čega polaže pravo na zaštitu svojih vlasničkih prava sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Činjenica je da je razlog odbijanja tužiteljevog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole to što je po zahtjevu zainteresiranih osoba došlo do promjene površina i oblika građevinskih čestica. Ključno je pitanje preklapa li se građevinska parcela iz tužiteljeve građevinske dozvole s onom iz građevinske dozvole zainteresiranih osoba. U izloženom, smatra da sud treba pribaviti spis izdavanja građevinske dozvole tužitelja te vještvom utvrditi postoji li preklapanje parcela, ili osporena rješenja poništiti uz uputu da se takav dokaz izvede u upravnom postupku.

8. Zainteresirana osoba A. L. uzvraća kako je sporna parcelacija napravljena upravo u dogovoru s tužiteljem kako bi se "izbacio" dio građevine koji zadire u njegovo zemljište, dok se on istodobno odrekao jednog dijela kvadrata zemljišta. Spor između zainteresiranih osoba i tužitelja nastao je u trenutku kada ovaj nije mogao ishoditi uporabnu dozvolu.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu tuženog tijela te priloženu tijekom spora, dok je odbio od tužitelja izvođenje predloženih dokaza (vještačenje, uvid u spis predmeta uporabne dozvole i promjene podataka u katastarskom operatu), jer isti nisu prikladni za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom sporu.

10. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale. 11.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti osporenog rješenja kojim se odbija tužiteljeva žalba izjavljena na građevinsku dozvolu kojom se zainteresiranim osobama odobrava gradnja građevine opisane u točci 2. obrazloženja ove presude.

13. S jedne strane, tuženik i zainteresirane osobe smatraju kako su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za izdavanje predmetne dozvole, dok, s druge strane, tužitelj, tijekom upravnog postupka kao i ovog spora, tvrdi da su izdavanjem građevinske dozvole za opisanu građevinu na predmetnoj čestici povrijeđena njegova stečena i vlasnička prava. Drugim riječima, tužitelj prepreku za izdavanje građevinske dozvole vidi u činjenici da je istom protupravno obuhvaćen dio građevinske parcele u njegovom vlasništvu, na kojoj je prema pravomoćnoj dozvoli već izgrađen objekt, a zbog čega se, prema njegovom mišljenju otvara pitanje spornih granica.

14. Za rješavanje ove upravne stvari mjerodavna je odredba čl. 110. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/9) prema kojoj je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da su: 1. uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. izdane sve propisane potvrde glavnog projekta,

4. glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

15. Nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole proveden je postupak u kojem je, uz sudjelovanje stranaka kojima to pravo po zakonu pripada, utvrđeno da su zainteresirane osobe dostavile zakonom tražene isprave odnosno dokumentaciju iz prethodno citirane odredbe.

16. Temeljni prigovor tužitelja odnosi se na odobravanje gradnje na kat. čest. zem. 1184/3 k.o. S., jer je građevinskom dozvolom obuhvaćen i njegov dio građevinske parcele. Protivno tužiteljevim tvrdnjama iz stanja spisa proizlazi da je pravni interes za gradnju utvrđen na zakonom propisani način. Spisu tuženog tijela priložena je potvrda Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split,

Odjela za katastar nekretnina Stari Grad Klasa: 932-06/20-02/222 Urbroj: 541-28-05/1- 20-8 od 23. studenog 2020. Pozadinu izrade geodetskog elaborata u odgovoru na tužbu iznijele su zainteresirane osobe kada pojašnjavaju način stjecanja vlasništva tužitelja i zainteresirane osobe A. L. čestica koje neposredno graniče (k.č.z. 1184/3 i 1184/6), kao i da je na onoj u vlasništvu tužitelja prijašnji vlasnik (na dijelu koji je pripao tužitelju) sagradio objekt. U izloženim okolnostima pravilan je zaključak tuženika kako predmet ovog spora nisu promjene podataka u katastarskom operatu,

jer je to postupak koji se vodi prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 112/18). Ukoliko tužitelj smatra da izvršena promjena ne odgovara stvarnom stanju odnosno da su njegova stečena i vlasnička prava povrijeđena, takve prigovore može isticati pred nadležnim katastarskim tijelom u postupku izmjene podataka u katastarskom operatu. Dakle, iz navedenog proizlazi da je tužitelj vlasnik nekretnine sagrađene na čest. zem. 1184/6 sukladno građevinskoj dozvoli Klasa: UP/I-361-03/98-01/03 pravomoćnoj 17. kolovoza 1998. koja je jednim svojim dijelom zahvatila čest. zem. 1184/3 na kojoj je temeljem Ugovora o kupoprodaji vlasništvo stekla zainteresirana osoba A. L., koji je u samom Ugovoru upoznat s činjenicom da objekt na čest.zem. 1184/6 k.o. S. vanjskim stepenicama zahvaća

čest. zem. 1184/3. Kao što je ranije izneseno, to je bio povod izrade geodetskog elaborata temeljem kojeg je zainteresirana osoba A. L. pred nadležnim tijelima pokrenuo odgovarajuće postupke i ishodovao valjan dokaz o pravnom interesu. U postupku koji je prethodio donošenju građevinske dozvola i osporenog rješenja javnopravna tijela ovlaštena su i dužna ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za izdavanje akta o gradnji. Izvan toga, ta tijela nisu ni ovlaštena ni dužna preispitivati odluke koje donese druga nadležna tijela, već je taj teret na stranci koja tvrdi da su iz nekog razloga nezakonite.

17. Kod izloženog, sud utvrđuje kako u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenih akata nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se tužbeni zahtjev temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odbija kao neosnovan.

18. O troškovima spora odlučeno je temeljem odredbama članka 79. stavak 4. ZUS prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu 30. siječnja 2023.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćenicima .

- tuženik Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, uz zapisnik od 20. siječnja 2023. i zapisnik o objavi

- zainteresiranoj osobi A. L.

- zainteresiranoj osobi K. E.

- u spis

Rj:

I/ Na temelju članka 22. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, br. 118/18) pozvati na plaćanje sudske pristojbe.

II/ Kal. 30 dana