Republika Hrvatska

Poslovni broj 13 Gž Zk-2/2023-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Lj. B. OIB: … i A. B. OIB: …, oboje iz D., koje zastupa punomoćnik A. M., odvjetnik u D. i protustranke M. C., OIB: … iz D., kojeg zastupa punomoćnik H. K., odvjetnik u D., radi zabilježbe postupka uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-11855/2021 od 3. svibnja 2022., 30. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja Lj. B. i A. B. te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-11855/2021 od 3. svibnja 2022.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Dubrovniku – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-11855/2021 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-55222/2022 u zk. ul. 349 i 3328 sve k. o. G..

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem preinačeno je rješenje pod poslovnim brojem Z- 6542/2021 od 3. studenoga 2021. te odbijen predloženi upis zabilježbe tijeka postupka (st. I. izreke). Nadalje, tim rješenjem naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na kčbr. 955/4, kčbr. gr. 2333 i kčbr. 2884 sve k. o. G. kakvo je bilo prije dopuštenog upisa (st. II. izreke). Konačno, tim rješenjem naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu upisati zabilježbu odbijenog prijedloga (st. III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji ne navodeći zakonom određene razloge, no, iz sadržaja žalbe proizlazi da se žale iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba je neosnovana.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK).

5. Kao razloge ocjene predmetnog prigovora osnovanim, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome navodi da kako su predlagatelji zatražili zabilježbu tijeka postupka uređenja međa povodom kojeg se odlukom, čak i u slučaju da prijedlog bude prihvaćen, neće odrediti nikakav zemljišnoknjižni upis, niti će doći do promjene zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama stranaka, te zaključuje da nije ispunjena temeljna pretpostavka za upis zabilježbe pokrenutog postupka.

6. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda je pravilan. Prema odredbi čl. 90. st. 1. ZZK zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora.

7. Kako su prijedlogom za uređenje međa predlagatelji predložili uređenje granice (međe) između predmetnih nekretnina na način da se ista proteže sredinom postojećeg zida između tih nekretnina, onda je evidentno da se na temelju odluke kojom bi bio prihvaćen prijedlog predlagatelja ne bi mogao odrediti nikakav upis u zemljišne knjige. Naime, izvanparnični postupak uređenja međe u slučaju udovoljenja predmetnom prijedlogu bio bi dovršen donošenjem odluke o uređenju međe između predmetnih nekretnina, a po potrebi i stavljanjem međašnih oznaka, a što je ujedno i predaja posjeda i nikakve daljnje odluke u tom postupku se ne donose na temelju kojih bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige. Odluka donesena u tom postupku mogla bi biti tek osnova za upis promjene oblika i površine predmetnih čestica, no, takve promjene u zemljišnoj knjizi mogu se dopustiti tek na temelju rješenja koja sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o tim promjenama u katastru zemljišta (čl. 11. st. 4. ZZK), dakle, nikako ne samo na temelju odluke o uređenju međe.

8. S obzirom da predlagatelji u žalbi ustraju na pravnoj kvalifikaciji predmetnog prijedloga iz čl. 86. st. 1. ZZK, ovdje još valja reći da iz istih naprijed navedenih razloga u konkretnom slučaju nisu ispunjene niti pretpostavke za upis zabilježbe postupka uređenja međa niti po toj zakonskoj odredbi.

9. Prema čl. 86. st. 1. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

10. Kako se u konkretnom slučaju vodi postupak za uređenje međe čiji ishod, i pod pretpostavkom da se prijedlogu predlagatelja udovolji, ne bi mogao neposredno utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnih prava na predmetnim nekretninama, to, dakle, nisu ispunjene pretpostavke niti za upis zabilježbe postupka prema navedenoj zakonskoj odredbi. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetnom prigovoru predlagatelja kada je u konačnici odbio njihov prijedlog.

11. Slijedom navedenog, kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Velikoj Gorici 30. siječnja 2023.

Sudac

Jasminka Pavković, v.r.